HR-MMF-ZEMLJEUTRANZICIJI-Financijsko-poslovne usluge ZEMLJE U TRANZICIJI TREBAJU POTPORU MMF-A I SVJETSKE BANKE ZEMLJE U TRANZICIJI TREBAJU POTPORU MMF-A I SVJETSKE BANKE Aktivna potpora Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske
banke presudna je za nastavak reformi u zemljama u tranziciji, ocjena je Hrvatske na zasjedanju MMF-a i Banke u nedjelju u Washingtonu. U ime izaslanstva Vlade, Hrvatske narodne banke i Hrvatske banke za obnovu i razvoj, zamjenik guvernera HNB-a Boris Vujčić priložio je govor na plenarnom zasjedanju u Ustavnoj dvorani američke prijestolnice. Uz malobrojne iznimke to su učinila i druga izaslanstva 184 države članice, čime je omogućeno da plenum nastavi raspravu o najbitnijim temama gospodarskog razvoja u svijetu, suzbijanja siromaštva i reformi samih institucija MMF-a i Banke. U Vujčićevu govoru se navodi da nakon uspješno ostvarenog stand-by aranžmana za 2001. i 2002. godinu, Hrvatska želi zaključiti novi, kako bi se nastavile započete reforme i ostvarili ciljevi vladina gospodarskog programa. Sadašnji aranžman pomogao je strukturne reforme u Hrvatskoj. Vlada nije, a ne namjerava ni u novom aranžmanu, povlačiti odobrena sredstva. "Sporazum je pomogao kreditnom rejtingu Hrvatske i bio jamstvo investitorima da nećemo odustati od zacrtanog programa", stoji u
ZEMLJE U TRANZICIJI TREBAJU POTPORU MMF-A I SVJETSKE BANKE
Aktivna potpora Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske
banke presudna je za nastavak
reformi u zemljama u tranziciji, ocjena je Hrvatske na zasjedanju
MMF-a i Banke u nedjelju u Washingtonu.
U ime izaslanstva Vlade, Hrvatske narodne banke i Hrvatske banke za
obnovu i razvoj, zamjenik guvernera HNB-a Boris Vujčić priložio je
govor na plenarnom zasjedanju u Ustavnoj dvorani američke
prijestolnice. Uz malobrojne iznimke to su učinila i druga
izaslanstva 184 države članice, čime je omogućeno da plenum nastavi
raspravu o najbitnijim temama gospodarskog razvoja u svijetu,
suzbijanja siromaštva i reformi samih institucija MMF-a i Banke.
U Vujčićevu govoru se navodi da nakon uspješno ostvarenog stand-by
aranžmana za 2001. i 2002. godinu, Hrvatska želi zaključiti novi,
kako bi se nastavile započete reforme i ostvarili ciljevi vladina
gospodarskog programa.
Sadašnji aranžman pomogao je strukturne reforme u Hrvatskoj. Vlada
nije, a ne namjerava ni u novom aranžmanu, povlačiti odobrena
sredstva.
"Sporazum je pomogao kreditnom rejtingu Hrvatske i bio jamstvo
investitorima da nećemo odustati od zacrtanog programa", stoji u
Vujčićevu govoru.
Tu su navedeni i neki pokazatelji. Gospodarski rast u ovoj godini
očekuje se oko 3,5 posto, dok inflacija ne bi trebala prijeći 3
posto. Na inflaciju nije bitno utjecalo nedavno poskupljenje
energije.
Tekući deficit lani je iznosio 3,2 posto bruto društvenog proizvoda
što je nakon 1995. godine drugi najbolji rezultat. Rastu devizne
rezerve HNB-a, sada su na 5,7 milijardi dolara, smanjuju se
bankovne kamate i povećava kreditiranje. Rast plaća je bio umjeren,
a zadovoljavajuću sliku kvari visoka stopa nezaposlenosti, stoji u
govoru.