IZVJEŠĆA SA SVJETSKIH TRŽIŠTA OD 30. RUJNA 2002. GODINE

IZVJEŠĆA SA SVJETSKIH TRŽIŠTA OD 30. RUJNA 2002. GODINE a) Indeksi na najznačajnijim svjetskim burzama u 12:00 Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE -------------------------------------------------- New York/DJIA 7.701,45 7.997,12 Tokyo/NIKKEI 9.383,29 9.530,44 London/FTSE-100 3.799,40 3.907,20 Frankfurt/DAX 30 2.817,96 2.918,90 -------------------------------------------------- Europske su burze danas zabilježile značajnije padove vrijednosti svojih indeksa, ponajviše pod utjecajem pada cijena dionica na Wall Streetu u prošli petak, pri čemu su najteže pogođeni bankovni i tehnološki, te posebice sektor osiguravatelja. Do podneva je, tako, londonski Ftse indeks oslabio značajnih 2,76 posto, na 3.799 bodova, dok je frankfurtski DAX oslabio čak 3,46 posto, na 2.817 bodova. Europski je osiguravateljski sektor u ovoj godini pretrpio gubitak od čak 55 posto, što je puno više od ukupnog 32-postotnog pada zabilježenog na tržištima kapitala u 2002., i to pod učinkom velikog pada vrijednosti temeljne imovine osiguravatelja, koju većim dijelom čine dionice. Osiguravatelji su se, tako, našli među najvećim gubitnicima danas, pri čemu su francuska Axa, nizozemski ING Groep, beneluksov Fortis i britanski Prudential oslabili svaki po šest ili više posto. Gubici nisu zaobišli ni tehnološki sektor, koji je oslabio 3,7 posto nakon pada američkog Nasdaq indeksa, punog tehnoloških dionica, u prošli petak. Philips Electronics pri tome je oslabio 5,7 posto. Danas je posljednji dan trećeg ovogodišnjeg poslovnog tromjesečja, što bi menadžere fondova moglo nagnati da se pokušaju riješiti dionica loše izvedbe, ne bi li u zadnji čas poboljšali svoje tromjesečne rezultate. Na Tokijskoj burzi, tamošnji je službeni Nikkei indeks danas također oslabio, i to 1,54 posto, na zaključnih 9.383 boda. b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta u 12:00 TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI ------------------------------------------------- Euro/USD 0,9831 0,9844 0,9808 Euro/JPY 119,66 120,49 119,24 USD/JPY 121,72 122,82 121,10 ------------------------------------------------- Japanski jen ojačao je danas na deviznim tržištima prema najznačajnijim svjetskim valutama, nakon što je prihvaćena ostavka ministra financijskih usluga Hakuo Yanagisawa pred današnju rekonstrukciju japanske vlade premijera Junichira Koizumija, što oslobađa put planu spašavanja banaka, dok je dolar gubio na vrijednosti zbog pada cijena dionica na američkim tržištima. Japanski jen do podneva je ojačao 0,87 posto prema dolaru, koji stoji 121,72 jena. Porastao je i 0,11 posto u odnosu na euro, dosegnuvši 119,66 jena za euro. "To je pozitivan korak ka reformama", kazao je valutni strateg u ABN Amro, Rob Hayward. "Sada moramo pričekati da vidimo koji je točno njihov idući plan". Yanagisawu, koji se protivio korištenju novca poreznih obveznika za spašavanje banaka opterećenih golemim lošim zajmovima, zamijenit će Heizo Takenaka, koji je zadržan na mjestu ministra gospodarske i fiskalne politike. Spašavanje banaka uz pomoć novca poreznih obveznika moglo bi potaknuti banke na ponovno odobravanje zajmova i ubrzati rast gospodarskih aktivnosti, kažu ulagači. No, jačanje jena moglo bi biti ograničeno budući ulagači čekaju pojedinosti plana spašavanja banaka. Ministar financija Masajuro Shiokawa, koji je također zadržao svoje mjesto, proteklog je vikenda prvo izjavio kako o bankarskim problemima nije razgovarao s američkim ministrom financija Paulom O'Neillom, ali je kasnije pobio vlastitu izjavu. Američki je ministar financija, pak, izjavio da nije siguran kako će taj plan japanske vlade dovesti do gospodarskog oporavka. S druge strane, dolar je izgubivši na vrijednosti prema jenu oslabio i prema euru, i to za 0,4 posto, tako da euro sada vrijedi 98,31 američki cent. Dolar bi, kažu analitičari, mogao idućih dana nastaviti slabiti zbog očekivanog pada cijena dionica te objave novih gospodarskih pokazatelja o industrijskoj proizvodnji i nezaposlenosti, koji će najvjerojatnije ponovno ukazati na slab oporavak američkog gospodarstva nakon lanjske recesije. Američke tvrtke vjerojatno nisu u rujnu otvorile nova radna mjesta, a pojedini ekonomisti procjenjuju da će stopa nezaposlenosti u rujnu porasti na 5,9 posto