FINANCIJSKI BILTEN BROJ 464

FINANCIJSKI BILTEN broj 464 od 19. do 26. rujna 2002. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 8. Vladine koordinacije raspravljaju o izvršenju ovogodišnjeg i pripremi proračuna za iduću godinu 9. Rebalansom rashodi manji pola milijarde kuna, proračun za 2003. oko 80,4 milijarde 10. Crkvenac najavio rebalans ovogodišnjeg i osnove proračuna za 2003. 11. Američki Adriatic Investment Managament preuzima Expandia Invest 12. Novi rekordni iznos međunarodnih pričuva središnje banke 13. Drnovšek: Ljubljanska banka sukcesijsko pitanje 14.Kovačev u Kninu predstavio novi kreditni program HBOR-a 15. Na 21. javnoj dražbi Varaždinske burze ostvaren promet od 29,03 milijuna prava 16. Sabor nastavio rad raspravom o zakonu o poticanju ulaganja 17. Druga tranša obveznica za mirovinsku reformu uvrštena u I kotaciju Zagrebačke burze 18. Uz rast plasmana nastavak pada kamatnih stopa 19. Zagrebačka burza: revizija Crobexa 20. Hvatsko izaslanstvo na godišnjoj skupštini MMF-a i Svjetske banke 21. Počinje spajanje Riječke banke i Erste& Steirmaerkische banke 22. Potpisan sporazum o suradnji HNB-a i Indonezijske središnje banke 23. Cavtat: od 7. do 9. listopada Međunarodna konferencija o mirovinskim fondovima 24. Izaslanstvo HNB-a otputovalo u Washington 25. A-Z fond: u listopadu prva pismena izvješća o stanju na osobnom računu ooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Datum Potražnjau kunama Ponudau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) 20. IX 250.000.000 200.000.000 150.500.000 1,17 23. IX 200.000.000 150.000.000 64.000.000 1,78 24. IX 110.000.000 115.000.000 53.000.000 1,72 25.IX 100.000.000 160.000.000 49.000.000 1,18 26. IX 80.000.000 105.000.000 49.000.000 1,58 Prosječno 148.000.000 146.000.000 73.100.000 1,48 Ukupni je promet na Tržištu novca Zagreb u proteklih tjedan dana iznosio 365,5 milijuna kuna i bio je deset posto manji nego u tjednu ranije. Potražnja je dosegnula 740 milijuna kuna, dok je ponuda bila nešto manje, odnosno, iznosila je 730 milijuna kuna. Naime, na početku tjedna, točnije u petak i ponedjeljak zabilježena je niža ponuda od potražnje, dok je preostalih dana ponuda bila viša od potražnje. Kamatna stopa proteklog se tjedna kretala se između 1,17 i 1,78 posto, dakle prosječno za svih pet radnih dana u promatranom razdoblju oko 1,48 posto. U odnosu na tjedan ranije to je porast od 1,24 postotna boda. Ostali podaci za ovaj u odnosu na one iz prethodnog tjedna, pak, govore o povećanje ukupne ponude za 75 milijuna kuna, dok je potražnja smanjena za otprilike 376 milijuna kuna, a promet za 45 milijuna kuna. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na ovotjednoj aukciji blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke, održanoj u srijedu 25. rujna, ukupno je na rok od 35 dana pristiglo ponuda u iznosu od 2,467 milijardi kuna, koliko ih je i prihvaćeno. Najniža je ponuđena cijena pritom iznosila 1,90, a najviša 2,10 posto. Sukladno tome vagana je kamatna stopa iznosila 1,99 posto, a vagana diskontna cijena 99,810 kuna. Od 25. rujna vrijednost ukupno upisanih blagajničkih zapisa HNB iznosi 5,671 milijardu kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 20. do 26. rujna (cijene u kunama) Dionica Najniža Cijena Najviša cijena Zadnja Cijena Ukupan Promet Pliva 460 490 461 2.475.868 Podravka 191,80 200 193 2.739.671 Arenaturist 43,50 43,50 43,50 13.572 Belišće 95 105 105 218.440 ZIF Dom 48,03 50,50 50 279.701 Croatia osiguranje - R 2.470 2.560 2.470 183.810 Elka 68 68 68 63.454 ZIF Expandia 39,12 41 41 153.994 Gosp. kreditna banka 41 41 41 820 Hoteli Rabac 100 100 100 60.000 Jadranturist 59 59 59 5.664 Istraturist 93 100 98,50 369.125 Jadranski naftovod 1.920 2.200 2.099 65.695 Karlovačka pivovara 480 480 480 36.960 Karlovačka banka 48 48,50 48 19.300 Končar 76,77 80 80 25.060 Kraš 197 210 202,50 573.113 Privredna banka 228 235,10 235 8.877.093 Plava laguna 631 635 631 55.684 Riviera holding 130,50 135,13 133 1.028.769 Slavonska banka 700 700 700 11.900 ZIF Slavonski 25,08 26,04 25,27 18.132 ZIF Središnji nacionalni 40 41,52 40 12.794 Sunčani Hvar 35 44 44 47.689 Varteks 40 41 40 19.498 Zagrebačka banka C 700 700 700 1.400 ZIF Velebit 52 52 52 20.748 Zagrebačka banka O 1.050 1.050 1.050 8.400 Zagrebačka pivovara 2.000 2.000 2.000 30.000 PIF Pleter 36,10 38,00 38,00 30.534 PIF Sunce 23,00 24,00 23,00 73.627 Belišće-O-051A* 100,25 100,25 100,25 18.372 HZZO-O-047A inst.** 107,25 107,25 - 3.928.866 DAB-O-03CA*** 105 105,25 105,25 4.392.823 DAB-O-05CA inst.**** 110,40 110,40 - 5.665.274 DAB-O-05CA rep/prij *1 110,00 110,00 - 4.029.285 RHMF-O-049A inst.*2 104,25 104,25 - 763.793 RHMF-O-08CA *3 106,40 106,45 106,45 4.211.380 RHMF-O-08CA rep/prij *4 106,50 106,70 - 12.890.516 RHMF-O-08CA inst *5 105,90 106,85 - 35.722.028 RHMF-O-125A *6 104,90 105,60 105,46 4.845.624 RHMF-O-125A rep/prij *7 104,90 105,40 - 26.118.020 RHMF-O-125A inst *8 103,95 105,75 - 143.083.989 RHMF-A-A *9 34,50 34,50 34,50 46.851 263.237.367 * Korporacijske obveznice Belišća d.d. EUR 17 milijuna s kamatnom stopom 7,375 posto godišnje i dospijećem 17. siječnja 2005. godine - cijena u % nominale ** obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *** obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 105 milijuna s kamatnom stopom od 8,00 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2003. godine - cijena u % nominale **** obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *1 obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze *2 obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *3 obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. godine - cijena u % nominale *4 obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze *5 obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *6 obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine. *7 obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine, kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze. *8 obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *9 Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale OTVORENI FOND Kupnja u kn*+ Podaja u kn* CAIN-U-SEBO 1* 10,48 - CAIN-U-SEUR 2* 7,16 - EUIN-U-ICFE 4* 91,10 91,33 EUIN-U-ICFF 5* 105,03 105,29 FOIN-U-VICF 6* 17,58 18,46 PBZI-U-GLBF 7* 101,86 - PBZI-U-NVCF 8* 103,38 - TTIN-U-A 9* 37,20 38,32 ZBIN-U-BOND 10* 107,36 - ZBIN-U-EURP 11* 111,61 - ZBIN-U-GLBL 12* 95,66 - ZBIN-U-PLUS 13* 113,69 - 1*Otvoreni fond SELECT EUROBOND (CAIB Invest d.o.o.);2*Otvoreni fond SELECT EURROPE (CAIB Invest d.o.o.);3*Otvoreni fond Erste international;4*Otvoreni fond ICF Equity Income (Euro Invest d.o.o.);5*Otvoreni fond ICF Fixed Income (Euro Invest d.o.o.);6* Otvorni fond VICTORIAFOND (Found Invest d.o.o.);7*Otvoreni fond Privredne banke Zagreb-Global fond;8*Otvoreni fond Privredne banke Zagreb-Novčani fond;9* Otvoreni fond-TTInvest;10* Otvoreni fond Zagrebačke banke-ZABA Bond;11* Otvoreni fond Zagrebačke banke-ZABA Europlus;12* Otvoreni fond Zagrebačke banke- ZABA Global;13* Otvoreni fond Zagrebačke banke- ZABA Plus *+ cijene su informativne jer na Burzi nije uvedena trgovina istima Na Zagrebačkoj burzi ovoga je tjedna ostvareno 263,2 milijuna kuna prometa, a vrijednost indeksa Crobex pala je za 19,4 boda, na 1096,5 bodova. Više od polovine prometa, točnije više od 143 milijuna kuna ostvareno je institucionalnim trgovanjem obveznica RHMF-O-125A. Kod dionica, pak, najviše je protrgovano onih Privredne banke Zagreb, za više od 8,8 milijuna kuna. Od ukupno 31 dionice kojiom se trgovalo ovoga tjedna, na listi gubitnica našlo se njih 15. Osam dionica zabilježilo je rast cijene, a osam ih je zadržalo istu cijenu. Vodeća na listi gubitnica je redovna dionica Croatia osiguranja koja je pojeftinila 90 kuna. Slijedi je dionicaZIF-a Velebit s padom cijene od 50 kuna, zatim dionica Plive koja je jeftinija 19 kuna te dionica Gospodarsko- kreditne banke čija je cijena pala devet kuna. Za 9,5 kuna pala je cijena dionice Kraša, za sedam Podravkie, za pet kuna Karlovačke pivovare i Riviere, za četiri kune ZIF-a SNFi Plave lagune, za dvije kune ZIF-a Dom I Slavonskog, za 1,5 kuna Arenaturista I ZIF-a Velebit te za kunu Varteksa. Na vrijednosti je ovoga tjedna najviše dobila dionica Jadranskog naftovoda, poskupivši 118 kuna. Slijedi dionica Belišća s rastom cijene od 14 kuna, Sunčanog Hvara s porastom od devet kuna, PBZ-a s rastom od tri kune, Istraturista s porastom od dvije kune te s porastom nešto većim od kune dionice ZIF-a Expandia, PIF-a Pleter I Končara. 3. Tjedno izvješće s Varaždinske burze Varaždinska burza: Aktivne dionice od 20. do 26. rujna (cijene u kunama) Dionica Najniža Cijena Najviša Cijena Zadnja Cijena Ukupan Promet Atlantska plovidba 30 30 30 2.100 Arenaturist 42,70 42,70 42,70 4.440 ZIF Breza Invest 53 53 53 53.000 Bilokalnik 80 80 80 2.408.400 Đakovačka vina 20 20 20 54.880 ZIF Dom 48,01 52 50 3.596.895 Elka 68 68 68 8.548 ZIF Expandia 39,14 40,60 40 872.144 Hotel Opera 115 115 115 7.015 Hoteli Rabac 100 100 100 77.501 Istraturist 98 100 98,50 38.680 Jadranka 679 679 679 7.469 Končar 55 55 55 110.040 Kraš 202 208 202 37.683 Laguna 245 250 250 367.889 Ledo 470 500 500 15.790 Međim.trikotaža Čakovec 100 100 100 12.900 Osijek-Petrol 150 150 150 1.050 Podravka 193 193,50 193 262.316 Petrokemija 12,85 12,85 12,85 2.749 Plava laguna 631 631 631 13.251 Riviera holding 132 135,50 133 125.901 Salonit 7,40 7,40 7,40 44.252 ZIF Slavonski 25,54 27 27 1.394.537 Slatinska banka P 80 90 80 5.070 Slatinska banka R 200 200 200 400 ZIF Središnji nacionalni 40,01 43,50 42,99 348.167 Sonic štedionica P 110 120 110 12.745 Sonic štedionica R 125 125 125 1.250 Tankerska plovidba 200 211 200 3.055 ZIF Velebit 51,01 54 52,90 427.820 HZZO-O-047A *1 107,30 107,30 107,30 291.063 PIF Pleter 36,51 38 38 892.307 PIF Sunce 22,51 24,99 24,00 1.136.268 RHMF-A-A *2 31,00 34,00 32 2.534.518 RHMJ-A-A *3 32,50 33,00 32,50 478.926 RHMF-O-125A inst *4 104,60 105,55 105,55 25.865.205 DAB-O-05CA inst.*5 110,30 110,30 110,30 826.037 RHMF-O-08CA inst.*6 106,75 107,10 106,75 27.111.537 69.453.849 *1 obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale *2 Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale *3 Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale *4 obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *5 obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *6 obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi Na Varaždinskoj burzi ovoga je tjedna ostvareno 69,45 milijuna kuna prometa, što je gotovo dvostruko više nego u tjednu ranije. Vrijednost indeksa VIN pala je za 9,6 bodova, na 630,5 bodova. Glavnina prometa ostvarena je institucionalnim trgovanjem obveznica RHMF-O-08CA, kojih je prodano za više od 27,1 milijun kuna. Drugi po visini promet ostvaren je institucionalnim trgovanjem obveznica RHMF-O-125A kojih je prodano za više od 25,8 milijuna kuna.Najveći promet u trgovanju dionicama ostvaren je prodajom dionica ZIF-a Dom, više od 3,5 milijuna kuna. Od ukupno 33 dionice kojima se trgovalo ovoga tjedna, njih 21 je izgubila na vrijednosti. Pet dionica zabilježilo je porast cijene, a cijena sedam dionica nije se mijenjala. Za najviših 187 kuna pala je cijena dionice Petrokemije, za 67 kuna tvrtke Salonit, za 40 kuna Leda, za 36 kunaKončara, za 25 kuna povlaštene dionica Sonic štedionice, za 19 kuna Plave lagune te za 11 kuna Tankerske plovidbe. Slijedi povlaštena dionica Slatinske banke s padom cijene od deset kuna kao I Atlantske plovidbe, za sedam kuna pojeftinila je dionica Arenaturista, za osam kuna Kraša, za za pet kuna redovna dionica Sonic štedionice, za četiri kune Riviere, za 3,5 kuna Podravke te za dvije kune ZIF-a Breza Invest I ZIF-a Dom.Za nešto više od kunu pala je cijena dionice ZIF-a Velebit, dok su za manje od kune pojeftinile dionice ZIF-a Expandia, Slavonskog, SNF- a I PIF-a Sunce. Istodobno, najveći porast cijene zabilježila je dionica Slatinske banke, i to 110 kuna. Slijedi dionica Bilokalnika s rastom cijene od 30,5 kuna, Lagune s porastom od pet kuna te Istraturista s rastom od 3,5 kuna. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 19. rujna 26. rujna Promjena u % New York/DJIA 7.942,39 7.997,12 0,68 Tokyo/Nikkei 9.669,62 9.320,92 -3,61 London/FTSE-100 3.813,50 3.850,60 0,97 Frankfurt/DAX 30 3.007,47 3.020,60 0,44 Glasine o mogućem izbijanju rata s Irakom, mračne procjene dobiti kompanija, te razočarenje ulagača odlukom američke središnje banke (Fed) o zadržavanju kamatnih na dosadašnjoj razini, oštro su srušile cijene dionica početkom tjedna na američkom tržištu, tako da je njujorški Dow Jones indeks u utorak završio na najnižoj razini u posljednje četiri godine. No, od sredine tjedna, kako jenjava sezona objave procjena dobiti, indeksi rastu. Sličan trend bilježi se i na europskim burzama. Njujorški Dow Jones indeks uspio je tako u tjedan dana ojačati 0,7 posto, na 7.997 bodova. Tijekom tjedna zabilježio je i najnižu razinu od listopada 1998., svega 7.683 boda. "Nema baš nikakvih dobrih vijesti", kazao je početkom tjedna direktor trgovine dionicama u RBC, Dain Rauscher. "Nakon što dvije i pol godine dionicama koje kupimo cijena pada, ljudi se nakon zrela promišljanja pitaju u što ulagati u budućnosti ". Čitav niz tvrtki, od kanadskog proizvođača telekom opreme JDS Uniphase Corp. pa do maloprodajnih lanaca kao što je Wal -Mart, upozorilo je da bi njihove zarade mogle razočarati ulagače na Wall Streetu, probudivši strahovanja glede zdravlja korporativne Amerike. Lošem raspoloženju doprinio je i podatak o padu američkog indeksa vodećih ekonomskih pokazatelja za 0,2 indeksna boda, bilježeći tako smanjenje tri mjeseca za redom. Brige oko troškova i trajanja napada na Irak pojačane su na tržištima nakon što je britanski premijer Tony Blair izjavio kako Irak može aktivirati oružje za masovno uništenje u roku 45 minuta. Nadalje, neke ulagače razočarala je odluka Fed-a o zadržavanju kamatnih stopa na dosadašnjoj, najnižoj razini u 40 godina, budući su se nadali da bi ih mogla sniziti kako bi potaknula rast gospodarstva. Iz Fed-a su također upozorili da je američko gospodarstvo u opasnosti od daljnjeg slabljenja, posebice zbog 'pojačanih geopolitičkih' tenzija. Trend pada cijena prekinuo je konglomerat General Electrics, najavivši da će ostvariti planirani rast dobiti od 20 posto. To je od sredine tjedna povuklo cijene dionica naviše. "Zabilježili smo značajan rast cijena dionica nakon pada na najniže razine u četiri godine, no ne očekujem da će to biti početak obrata na tržištu", ocijenio je čelnik trgovine američkim dionicama pri Williams Capital Group, Stephen Carl. "I dalje je prisutno mnogo neizvjesnosti oko prognoza dobiti za treće tromjesečje te mogućeg izbijanja rata s Irakom." Europske su burze ovoga tjedna zabilježile najniže razine u više od pet godina, pod utjecajem zabrinutosti političkom nestabilnošću u Njemačkoj uz dodatne pritiske zbog zabrinutosti ulagača glede gospodarstva, korporativnih zarada te naglog rasta cijena nafte. Tako je vrijednost londonskog Ftse indeksa zabilježila i 3.739 bodova, posljednji puta zabilježenih prije šest godina, prije nego se oporavila na 3.850 bodova, gotovo 1 posto više nego tjedan dana ranije. Njemački izborni rezultat koji je pobudio strahovanja ulagača od stagnacije gospodarstva, srušio je pak vrijednost Dax indeksa za gotovo 5 posto u jednom danu, na 2.914 bodova - najnižu razinu u posljednjih pet godina. Do kraja tjedna njegova se vrijednost ipak oporavila, pa je tjedan završio u plusu 0,44 posto, na 3.020 bodova. U takvom raspoloženju, najteže je pogođen osiguravateljski sektor, budući ulagače sve više zabrinjava izloženost tog sektora padu vrijednosti dionica. "Tržišta su trenutno u groznom stanju i fond menadžeri, koji su ionako prilično nervozni oko svojih ulaganja u dionice, izbjegavaju dodatan rizik koji nose osiguravatelji", ocijenio je današnje raspoloženje na tržištima Chris Hitchings, analitičar osiguravatelja pri Commerzbank Securities. "Prisutna je očita opasnost od bankrota od u tom sektoru u slučaju da tržišta još potonu", dodao je. Britanski osiguravatelj Royal&Sun Alliance izgubio je 4,5 posto, dok su Aviva i Swiss Re oslabili 3,1, odnosno, 3,9 posto. Među najvećim se europskim gubitnicima našao nizozemski proizvođač opreme za čipove ASML, koji je izgubio 4,9 posto na vrijednosti dionica nakon što je američka istovrsna kompanija Novellus objavila da bi narudžbe potrošača mogle biti niže od očekivanih. Njemački proizvođač čipova Infineon pretrpio je gubitak na cijenama dionica od 5,4 posto. Od sredine tjedna raspoloženje na tržištima bilo je nešto mirnije, budući su živci ulagača bili manje napeti kako se smirila bujica upozorenja o nižim korporativnim dobitima. Finski proizvođač mobilnih telefona, Nokia, objavio je da od 2003. godišnje očekuje od 10 do 15-postotni rast prodaje mobilnih uređaja. Ta se objava smatra ključnim pokazateljem stanja u toj inače teško pogođenoj industriji. Dionice Nokie nakon toga su skočile 7 posto. Među dobitnicima se našao i France Telecom, čije su dionice ojačale 7 posto nakon što je francuski ministar financija Francis Mer izjavio da će novi predsjednik uprave te kompanije do kraja listopada iznijeti plan refinanciranja tog dugovima opterećenog telekom operatera. "Posljednja dva i idućih nekoliko dana tržište će pokretati odsustvo loših vijesti", ocijenio je Thierry Lacraz, strateg europskih dionica pri privatnoj banci Pictet&Cie u Ženevi. Ulagači su previše snizili vrijednosti dionica zbog straha od utjecaja mogućeg napada na Irak, do kojega bi moglo doći tek za nekoliko mjeseci, kazao je on. "Oporavak tržišta mogao bi potrajati dva ili tri tjedna", dodao je. Nikkei indeks Tokijske burze ovoga je tjedna oslabio 3,6 posto, na 9.320 bodova. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih deviznih tržišta 19. rujna 26. rujna Promjena u % Euro/USD 0,9866 0,9760 -1,07 Euro/JPY 119,80 119,36 -0,37 USD/JPY 121,44 122,23 0,65 Na deviznim tržištima tečajevi valuta ovoga su tjedna bili vrlo nestalni, prateći kretanje na tržištima dionica i nove gospodarske pokazatelje. U konačnici, dolar je u tjedna dana ostvario dobitak u odnosu na euro za više od jedan posto, te prema jenu za 0,65 posto. Ulagači, čini se, trenutno više vole ulagati u dolar. Razlog tome je, po riječima jednog voditelja investicijskog fonda, "činjenica da tijekovi investicija očito ne favoriziraju Europu". No, ni dolar nije bez pritisaka. Povjerenje potrošača u SAD-u, kažu ekonomisti, vjerojatno je palo ovoga mjeseca, a najnoviji podatak o broju nezaposlenih koji su po prvi put prošloga tjedna tražili isplatu naknade za nezaposlene mogao bi dosegnuti 420 tisuća, što bi značilo peti tjedan za redom iznad 400 tisuća - granice za koju analitičari kažu da sugerira slabljenje tržišta rada. Nadalje, zabrinutost da će SAD napasti Irak bez podrške Ujedinjenih naroda (UN) također šteti dolaru, kazao je globalni voditelj istraživanja valutnih tržišta u banci ABN Amro, Tony Norfield. "Ako je SAD politički izoliran, to podiže troškove financiranja vojne akcije", kazao je on. "Naznake da će akciju voditi UN potaknule bi dolar", dodao je. Dolar je bio i pod pritiskom ocjene američke središnje banke da je oporavak američkog gospodarstva još neujednačen, te zbog njezine odluke da se ne kamatne stope ne snize ponovno te tako pomogne gospodarski rast. Ulagači u japansku valutu, pak, iščekuju kako će se riješiti problem loših kredita koji opterećuje tamošnji bankarski sustav i čije rješavanje je uvjet izlaska te zemlje iz krize. Japanski mediji su objavili da je tamošnji ministar financija Hakuo Yanagisawa pred podnošenjem ostavke, nakon što je zaustavio realizaciju vladina plana za spašavanjem banaka od propasti. Njegova ostavka mogla bi otvoriti put za korištenje javnih financija u spašavanju bankarskog sektora, opterećenog sa 426 milijardi američkih dolara loših kredita. Tek kad se banke riješe golemih loših kredita, moći će ponovno aktivnije kreditirati japanske korporacije. Jedan dužnosnik japanske središnje banke izjavio da bi Banka mogla zatražila od vlade da utvrdi točnu visinu loših zajmova, koji opterećuju tamošnje banke. Sada se njihov iznos procjenjuje na 426 milijardi dolara. Ako će iznosi nenaplativih zajmova, koji već ozbiljno ugrožavaju zdravlje tamošnjeg financijskog sustava i sprječavaju novo kreditiranje kompanija, biti veći nego se procjenjuje, to će biti veća vjerojatnost da će se koristiti novac poreznih obveznika za njihovo saniranje. "Povećavam svoja ulaganja u jen. U idućim tjednima mogao bi ojačati na 115 jena za dolar", smatra izvršni direktor investicijskog fonda Asia Genessis Asset Managemet, Chua Soon Hock. c) iznos LIBOR-a na dan: Datum Tip 1 tjedanŠ%Ć 1 mjesecŠ%Ć 3 mjesecaŠ%Ć 6 mjeseciŠ%Ć 20.09.02 USLIB 1,80 1,81 1,77 1,77 20.09.02 EULIB 3,31 3,33 3,36 3,40 23.09.02 USLIB 1,84 1,82 1,80 1,77 23.09.02 EULIB 3,32 3,31 3,30 3,23 24.09.02 USLIB 1,83 1,81 1,80 1,76 24.09.02 EULIB 3,32 3,31 3,30 3,23 25.09.02 USLIB 1,83 1,81 1,79 1,75 25.09.02 EULIB 3,34 3,32 3,29 3,22 26.09.02 USLIB 1,83 1,81 1,79 1,75 26.09.02 EULIB 3,34 3,32 3,29 3,21 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 20. do 27. rujna 2002. Valuta Tečaj Tečaj Promjena I jedinica 20. rujna 27. rujna u % Euro 1 7,3298 7,3385 0,11 USD 1 7,4740 7,4921 0,24 GBP 1 11,6217 11,6986 0,66 JPY 100 6,1455 6,0997 -0,88 CHF 1 4,9958 5,0147 0,37 SIT 100 3,2131 3,2172 0,12 Kuna je ovoga tjedna oslabila prema euru za 0,11 posto, a vrijednost joj je pala i ou odnosu na večinu promatranih inozemnih valuta. Tako je američki dolar poskupio prema kuni za 0,24 posto, britanska funta 0,66 posto, švicarski franak 0,37 posto te slovenski tolar za 0,12 posto. Istodobno, na vrijednosti je ovoga tjedna izgubio jedino japanski jen, pojeftinivši 0,88 posto. 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na ovotjednoj aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija, planirani je iznos izdanja iznosio 250 milijuna kuna, dok je ostvareni iznos emisije dosegnuo 320 milijuna kuna. S rokom dospijeća od 91 dan na aukciji su ponuđeni zapisi u iznosu od 112 milijuna kuna, a ostvareni je iznos emisije iznosio 12 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena bila 99,516 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, uz kamatnu stopu od 1,95 posto. Najniža je, pak, ponuđena cijena bila 99,467 kune, uz kamatnu stopu od 2,15 posto. Jedinstvena prodajna cijena iznosila je 99,516 kuna te se zapisi izdaju uz kamatu od 1,95 posto. Pritom udjela nebankarskog sektora u emisiji nije bilo. Na aukciji su, s rokom dospijeća od 182 dana na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 110 milijuna kuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 100 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena bila 98,720 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 2,60 posto. Najniža je cijena iznosila 98,478 kuna uz kamatu od 3,10 posto. Sukladno tome, jedinstvena prodajna cijena određena je na 98,720 kuna, po kamatnoj stopi od 2,60 posto. Pritom udjela nebankarskog sektora u emisiji nije bilo. S rokom dospijeća od 364 dana na aukciji su ponuđeni zapisi u iznosu od 1,1732 milijardi kuna, dok je ostvareni iznos emisije bio 208 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena iznosila je 95,568 kunu po kamatnoj stopi od 4,65 posto. Najniža je, pak, cijena bila 95,341 kunu, uz kamatu od 4,90 posto. Jedinstvena je prodajna cijena određena u iznosu od 95,523 kune pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 4,70 posto. Udjela nebankarskog sektora u emisiji nije bilo. Ukupan je iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo 4,8578 milijardi kuna. Od toga je 225,9 milijuna kuna upisano na rok od 42 dana, na rok od 91 dan upisano je 792,2 milijuna kuna, na rok od 182 dana 3,2437 milijarde kuna te na rok od 364 dana 596 milijuna kuna. Sljedeća aukcija biti će održana 1. listopada, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 200 milijuna kuna. 8. Vladine koordinacije raspravljaju o izvršenju ovogodišnjeg i pripremi proračuna za iduću godinu Članovi hrvatske Vlade na zajedničkoj su, za javnost zatvorenoj sjednici Vladinih koordinacija prije podne su započeli raspravu o izvršenju proračuna za ovu godinu i elementima prijedloga proračuna za iduću godinu. Osnovne informacije o tim je temama čelnicima vladajuće koalicije u srijedu iznio i ministar financija Mato Crkvenac. Nakon tog sastanka Crkvenac je izjavio da je predložio rebalans ovogodišnjeg proračuna kako bi se pokrili povećani rashodi za plaće u vojsci, policiji i prosvjeti, povećanja izdataka za socijalu, te troškova kao što su jubilarne nagrade. Ukupni rashodi po tim osnovama bili bi veći oko 1,3 milijarde kuna od plana, ali bi uštede na drugim stavkama bile veće od tog iznosa pa bi rebalansom bili smanjeni ukupni proračunski rashodi, najavio je Crkvenac. O tome bi prijedlogu u četvrtak detaljnije trebali raspravljati i ministri, jer bi uštede trebalo pronaći na raznim stavkama, kao npr. materijalnim troškovima, raznim uslugama, investicijskom održavanju i slično. Kao osnovne elemente prijedloga proračuna za iduću godinu, ministar Crkvenac je naveo smanjivanje zaduženja i smanjivanje deficita (deficit središnje države smanjio bi se sa ovogodišnjih 4,2 posto BDP-a na 2,6 posto, a opće države sa 5,9 posto na 4,9 posto BDP-a). Proračun za iduću godinu treba predvidjeti i stanoviti rast plaća, amortiziranje ukidanja tzv. 'malog zakona' kako ne bi došlo do smanjivanja mirovina. Konkretnije o brojkama Crkvenac u srijedu nije želio govoriti, obrazlažući o tome tek predstoji rasprava među ministrima. 9. Rebalansom rashodi manji pola milijarde kuna, proračun za 2003. oko 80,4 milijarde Prijedlogom rebalansa državnog proračuna za ovu godinu ukupni bi se rashodi smanjili za oko pola milijarde kuna, a u prijedlogu proračuna za iduću godinu rashodi se, bez otplata inozemnih dugovanja, planiraju u iznosu 80,4 milijarde kuna, što je oko tri milijarde kuna više nego ove godine, izjavio je u četvrtak ministar financija Mato Crkvenac. O izvršenju ovogodišnjeg i osnovama prijedloga državnog proračuna za iduću godinu na za javnost zatvorenoj sjednici u vili Prekrižje raspravljaju danas sve tri Vladine koordinacije - za unutarnju i vanjsku politiku, za gospodarstvo i za društvene djelatnosti. Vladine koordinacije, izvijestio je Crkvenac, u osnovi su prihvatile prijedlog rebalansa ovogodišnjeg proračuna. Rebalansom će se pokriti povećani rashodi za plaće u vojsci, policiji, prosvjeti, znanosti troškovi kao što su jubilarne nagrade. Ti bi rashodi bili ukupno oko 1,4 milijarde kuna veći od plana, kazao je Crkvenac. Uz pokrivanje tih rashoda, rebalansom bi se ostvarile dodatne uštede od još pola milijarde kuna, odnosno za toliko bi bili manji ukupni proračunski rashodi, istaknuo je. Crkvenac je najavio da bi rashodi proračuna za iduću godinu, bez otplata inozemnih dugova, bili 80,4 milijarde kuna (ove godine 77,4 milijarde kuna). Za iduću godinu predviđamo rast rashoda proračuna za 3 milijarde kuna, tj. 3,5 do 4 posto, uz realni gospodarski rast od 5 posto te inflaciju od 2 do 3 posto, kazao je. Crkvenac ističe da je to nastavak započete fiskalne politike koja znači rasterećenje gospodarstva, smanjivanje deficita, smanjivanje zaduženosti, pad kamatnih stopa, ukupnu makroekonomsku stabilnost, i, na temelju toga, niski rast cijena, stabilan tečaj i dinamiziranje gospodarskog rasta. Od konkretnijih brojki, istaknuo je da bi proračun za poljoprivredu iduće godine bio oko 300 milijuna kuna veći nego ove godine, što bi bilo oko 2,3 milijarde kuna. Time se osigurava početak reforme u poljoprivredi, kazao je. Ministar financija ponovio je da su osnove proračuna za iduću godinu smanjenje deficita središnje države sa 4,2 posto u ovoj godini na 2,6 posto BDP-a u idućoj godini, a deficita opće države sa 5,9 posto na 4,5 posto BDP-a. Kao načela koja su prihvaćena u Vladi naveo je i maksimalnu štednju, odnosno krajnju restrikciju užih troškova države, te osiguranje sredstava za provedbu reformi, od reforme školstva i znanosti do reforme poljoprivrede i obrane. Crkvenac nije želio govoriti o reakcijama ministara na prijedloge rebalansa ovogodišnjeg proračuna i prijedlogu za iduću godinu, ističući da je ovotjedna sjednica tek prva rasprava, da je Vlada prihvatila osnove bez svih doslovnih brojki. Ima još toga što Ministarstvo financija i druga ministarstva moraju preispitati, dogovoriti i vidjeti koliko je u okvirima realnosti i onda to pedložiti kao konačne brojke, kazao je. 10. Crkvenac najavio rebalans ovogodišnjeg i osnove proračuna za 2003. Ministarstvo financija predložit će rebalans ovogodišnjeg proračuna kojim bi se pokrili povećani rashodi na nekim stavkama za oko 1,3 milijarde kuna, ali i ostvarile uštede veće od toga, tako da bi ukupni rashodi proračuna za ovu godinu bili manji od utvrđenoga, najavio je ovoga tjedna ministar financija Mato Crkvenac. Unatoč povećanju stanovitih rashoda pronaći ćemo rješenja za uštede tako da bi rebalans značio smanjenje ukupnih rashoda, izjavio je Crkvenac nakon današnjeg sastanka s čelnicima vladajuće koalicije kojima je iznio prijedlog o rebalansu ovogodišnje proračuna i osnove proračuna za iduću godinu. O tome će sutra početi i rasprava među članovima Vlade na zajedničkoj sjednici Vladinih koordinacija. Crkvenac je čelnike vladajuće koalicije upoznao s izvršenjem ovogodišnjeg proračuna i tendencijom povećanja rashoda kod plaća u vojsci, policiji i prosvjeti, povećanja izdataka za socijalu, te troškova koji su rezultat kolektivnih ugovora sa sindikatima, kao što su jubilarne nagrade. Ukupni rashodi po tim osnovama bili bi veći oko 1,3 milijarde kuna, kazao je. Ministar financija zato je predložio da se ide u rebalans kojim bi se pokrili ti povećani rashodi, ali i ostvarile uštede veće od tog povećanja. Ako to Vlada prihvati, rebalansom bi se smanjili ukupni rashodi i deficit, kazao je Crkvenac. Kao stavke na kojima bi došlo do smanjenja naveo je materijalne troškove, razne usluge, kao npr. intelektualne, investicijsko održavanje, neke nerealizirane projekte koji nisu ni pripremljeni i sl. Ukupne bi uštede i preraspodjele bile veće od 1,35 milijardi kuna, kazao je, ne želeći iznositi konkretnije brojke. Crkvenac je takav rebalans ocijenio "rebalansom s pozitivnim predznakom", jer bi se njime smanjili ukupni rashodi i deficit. Da nije smanjenja ukupnih rashoda, potrebne bi se preraspodjele izvršile u sadašnjim okvirima, a ne rebalansom, odgovorio je Crkvenac na pitanje zašto sada predlaže rebalans, a još do nedavno je najavljivao da se na rebalans neće ići. Čelnike parlamentrane većine ministar financija upoznao je i s osnovama proračuna za iduću godinu. Kao uporišta prijedloga proračuna za 2003., Crkvenac ističe daljnje smanjivanje deficita i zaduženja. Po njegovim riječima, deficit središnje države smanjio bi se sa ovogodišnjih 4,2 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) na 2,6 posto, a opće države sa 5,9 posto na 4,9 posto BDP-a. Uporišta su prijedloga i maksimalna štednja uže države, osiguranje provođenja svih planiranih reformi, orijentacija na podršku razvoju. U prijedlogu proračuna za 2003. predviđa se stanoviti rast plaća, a vezano za mirovine Crkvenac najavljuje da će ukidanje tzv. 'malog zakona' biti amortizirano, što znači da neće biti smanjenja mirovina, osim možda kod dijela benificiranih mirovina. Ministar nadalje ističe da su u prijedlogu i rješenja vezana za problem zdravstva, nastavak obnove, te za pravosuđe i to za zapošljavanje, nove objekte, jaču informatizaciju. Prioriteti proračuna za iduću godinu ostaju obrazovanje, znanost, gospodarstvo i industrija, početak provedbe poljoprivredne reforme, turizam, poticanje malog i srednjeg poduzetništva, i sl. Crkvenac je izvijestio da su čelnici stranaka vladajuće koalicije u cijelosti podržali taj pristup, da su bili čak iznenađeni planom smanjenja ovogodišnjih rashoda, a ne njihovim povećanjem. Dobili smo političku podršku za taj pravac rada, kazao je. Konkretnije o brojkama Crkvenac nije želio govoriti, a to je obrazložio riječima da bi time "zatvorio usta svim ministrima". Na upit je li ipak u proračunu za iduću godinu predviđeno povećanje sredstava za pravosuđe od 50 posto kao što je tražila ministrica, kazao je tek da je to znatno niže od toga, kao i kod niza drugih ministarstava. 11. Američki Adriatic Investment Managament preuzima Expandia Invest Američka investicijska kompanija Adriatic Investment Management (AIM) preuzet će od bivših vlasnika, Expandia a.s. i TX/Europe Group, Ltd., u potpunosti vlasništvo tvrtke Expandia Invest d.o.o., poduzeća za upravljanje investicijskim fondovima. Kao upravitelj Expandije, koja kotira na Varaždinskoj burzi, AIM će istražiti mogućnost osiguravanja sredstava za dokapitalizaciju od inozemnih ulagača te povećati investicijski portfelj Fonda u Hrvatskoj. 12. Novi rekordni iznos međunarodnih pričuva središnje banke Međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke dostigle su u kolovozu novu rekordnu razinu premašivši iznos od 5,7 milijardi dolara. Po preliminarnim podacima objavljenim na web stranicama središnje banke, na kraju kolovoza međunarodne su pričuve HNB-a iznosile 5.758 milijuna dolara. To je za 110 milijuna dolara veći iznos deviznih rezervi središnje banke nego u mjesecu prije, a za milijardu USD više nego na početku ove godine. Podaci o strukturi međunarodnih pričuva HNB-a pokazuju pak da se 95,3 milijuna USD odnosi na specijalna prava vučenja i 0,2 milijuna na rezervnu poziciju u MMF-u, a 5.663 milijuna USD na devize, u čemu 3.779 milijuna dolara na valute i depoziti i 1.884 milijuna USD na obveznice i zadužnice. Istodobno, krajem kolovoza devizne su rezerve poslovnih banaka iznosile 2,9 milijardi dolara. Međunarodne pričuve središnje banke uključuju ona potraživanja HNB-a od inozemstva koja se mogu koristiti za premošćivanje neusklađenosti međunarodnih plaćanja, a sastoje se od specijalnih prava vučenja, pričuvne pozicije u MMF-u, zlata, strane valute i depozita kod stranih banaka, te obveznica i založnica. Devizne rezerve poslovnih banaka pak uključuju stranu valutu i depozite domaćih poslovnih banaka kod stranih banaka. Te su devizne pričuve dopunska rezerva likvidnosti za premošćivanje neusklađenosti međunarodnih plaćanja. 13. Drnovšek: Ljubljanska banka sukcesijsko pitanje Pitanje dugova stare Ljubljanske banke ostaje sukcesijsko, a ne bilateralno pitanje, izjavio je u ponedjeljak u slovenskom parlamentu premijer Janez Drnovšek, odgovarajući na pitanje oporbe je li njegova vlada o tome promijenila stajalište kako mu je nakon posjeta Sarajevu sugerirao predsjednik države Milan Kučan. "Bivša jugoslavenska centralna banka subjekt je svih međusobnih obveza s tog naslova i to se pitanje ne može riješiti jednostranim potezima ili bilateralno, nego u okviru sukcesije", rekao je Drnovšek u parlamentu, odgovarajući na zastupničko pitanje predsjednika oporbenih socijaldemokrata (SDS) Janeza Janše, koji je ocijenio da bi popuštanje u slučaju dugova Ljubljanske banke bilo "teroristički udar" na džepove slovenskih poreznih obveznika. Drnovšek je rekao da ne može odgovarati za stajališta drugih dužnosnika koji o tom pitanju imaju drukčije mišljenje, ali da je na pismo predsjednika Kučana odgovorio. Drnovšek je rekao da se pitanje stare devizne štednje banaka bivše Jugoslavije rješava u Baselu, posredovanjem Međunarodne banke za poravnanja (BIS) te isključio mogućnost bilateralnog dogovora sa štedišama u Hrvatskoj, BiH i Makedoniji. 14.Kovačev u Kninu predstavio novi kreditni program HBOR-a Predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak Anton Kovačev predstavio je u ponedjeljak u Kninu novi kreditni program namijenjen isključivo poduzetnicima i gospodarstvenicima na područjima od posebne državne skrbi, koji daje posebne povoljnosti jer predviđa kamatu od samo tri do pet posto. Kako je rečeno na susretu Kovačeva s kninskim poduzetnicima i gospodarstvenicima, HBOR je do sada uspio plasirati vrlo malo kredita na područja od posebne državne skrbi, a najbolji primjer je upravo Šibensko-kninska županija. Po riječima Antona Kovačeva, HBOR je u toj županiji do sada odobrio čak 1315 kredita u ukupnom iznosu od gotovo 850 milijuna kuna, no od toga je na području bivše općine Knin odobreno samo 77 kredita u skromnom iznosu od 24 milijuna kuna što je u neskladu s kninskim socijalnim i gospodarskim prilikama, te akutnim problemom nezaposlenosti. Na sastanku s kninskim gradonačelnikom Vinkom Marićem i šibensko- kninskim županom Dujom Stančićem Kovačev je najavio da je HBOR, kao najveći vjerovnik Tvornice vijaka Knin (TVIK), spreman na kompromisna rješenja budući da je zanimanje za kupnju te tvornice vrlo slabo, a samoborski DIV, jedini koji se javio na oba dosadašnja natječaja, ni jednom nije dao ponudu u skladu s realnom vrijednošću te tvornice. "Na zadnjem natječaju", kazao je Kovačev, "DIV je za TVIK ponudio oko 700 tisuća kuna i program ulaganja u vrijednosti od 20 milijuna kuna te zajamčio zapošljavanje 200 radnika tijekom idućih pet godina. HBOR nije mogao prihvatiti tako nisku cijenu jer je načelno protiv prodaje državne imovine u bescjenje. Istodobno, nije nam u interesu ni prekid proizvodnje u TVIK-u pa smo spremni DIV-u tvornicu dati u najam dok se ne steknu uvjeti za prodaju dionica, a moguće je realizirati i najavljena DIV-ova ulaganja kroz ugovor o uvjetnoj prodaji tvornice". 15. Na 21. javnoj dražbi Varaždinske burze ostvaren promet od 29,03 milijuna prava Na 21. javnoj dražbi Varaždinske burze za dionice iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka ministarstava javnih radova, obnove i graditeljstva, pravosuđa i pomorstva, prometa i veza te Hrvatskih voda, održanoj u utorak 24. rujna, ostvaren je promet od 29.034.031 "Prava". Najveći pojedinačni porast cijene (278,67 posto) ostvario je koprivnički Bilokalnik. Za navedenu dionicu natjecala su se tri kupca, a kupnji je prethodio 70 nadjačavanja, dok postignuta jedinična cijena za 12,64 posto temeljnog kapitala društva (63.168 dionica) iznosi 284 Prava. Zanimljivo je bilo i nadmetanje za Tankersku plovidbu d.d. Zadar te Tehnopublic d.o.o. iz Zagreba, za koje su bila zainteresirana po četiri kupca. Tako je Tankerskoj plovidbi cijena porasla 168 posto, dok je udjelu od 39,97 posto Tehnopublica vrijednost porasla 199,46 posto. Više od 25 posto temeljnog kapitala društva promijenilo je vlasnika u pet društava: Dioxa d.o.o. iz Rijeke (37,18 posto), zaprešičke Montkemije d.d. (33,95 posto), Nama d.d. iz Osijeka (29,15 posto), Pločetrans d.d. (29,66 posto) te u Tehnopublicu d.o.o. (39,97 posto). Tijekom dražbovanja najveći promet je ostvarila varaždinska brokerska kuća Fima vrijednosnice d.o.o. koja je u ime svojih klijenata kupila udio u jednom društvu i ostvarila promet od 17,94 milijuna Prava. Zagrebački Ceufin brokers d.o.o kupio je udjele u deset društava vrijedne ukupno 5,82 milijuna Prava, dok je na trećem mjestu po ostvarenom prometu brokerska tvrtka Fintrade d.o.o. iz Splita koja je za svoje klijente kupila udjele u dva društva ukupno vrijedne 2,6 milijuna Prava. 16. Sabor nastavio rad raspravom o zakonu o poticanju ulaganja Hrvatski Sabor u petak je nastavio rad pojedinačnom raspravom zastupnika o prijedlogu zakona o poticanju ulaganja. Novi zakon o poticanju ulaganja, koji je pred zastupnicima u prvom čitanju, donosi novi pristup poticanju ulaganja u prerađivačku industriju, turizam, istraživanje i razvoj. Prema tome zakonskom prijedlogu, poticala bi se prije svega ona ulaganja koja povećavaju proizvodni kapacitet zemlje kroz povećanje kapitalne opremljenosti rada, a posebno kroz unos novih tehnologija i ulaganja u dugotrajnu imovinu. U odnosu na postojeći zakon, koji je na snazi od 2000., novi zakonski prijedlog ne pravi razliku između ulaganja u postojeća društva i ne traži se osnivanje novih društava za ostvarivanje povlastica, a ne pravi se ni razlika između domaćih i stranih ulagača. Najmanja vrijednost ulaganja, na koja se odnose nove poticajne mjere, smanjena je na dva milijuna kuna, pri čemu bi se umanjivala porezna osnovica, a ne porezne stope. Sabor je, nakon što je postignut kvorum, u prvom čitanju podržao prijedlog zakona o slobodnim zonama i slobodnim skladištima. 17. Druga tranša obveznica za mirovinsku reformu uvrštena u I kotaciju Zagrebačke burze Druga od ukupno tri tranše obveznica Republike Hrvatske u okviru programa potpore mirovinskoj reformi, u iznosu od 150 milijuna eura, uvrštena je u petak 20. rujna, potpisom ugovora između ministra financija Mate Crkvenca i direktora Zagrebačke burze Marinka Papuge, u I kotaciju Burze. Ova tranša obveznica čini jedinstveno izdanje s prvom tranšom dospijeća 23. svibnja 2012. godine. Kamatna stopa kupona iznosi 6,875 posto godišnje, te će se isplaćivati polugodišnje. Kao i kod prve tranše, otplata glavnice bit će u jednom iznosu o dospijeću, denominaciji u euru, a namira kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a na dan dospijeća. Pokrovitelj uvrštenja spomenutih obveznica je brokerska kuća ZB Brokeri, a agenti i vodeći aranžeri izdanja su Privredna banka Zagreb, Raiffeisenbank Austria i Zagrebačka banka. Upis obveznica već je završen (dvije trećine izdanja upisali su mirovinski fondovi). Interes ulagača za obveznice, kako ove tek izdane, tako i one koje već kotiraju na burzama, velik je, kazao je Papuga, dodajući kako će upravo zbog toga Zagrebačka burza 1. listopada započeti s izračunom burzovnog indeksa CROBIS - obvezničkog indeksa za državne i obveznice državnih agencija i institucija. Kontinuirano uvrštavanje kvalitetnih državnih vrijednosnih papira u kotaciju I Zagrebačke burze stvara preduvjete za daljnji razvoj hrvatskog tržišta kapitala, rekao je ministar Crkvenac. No, osim izdavanjem obveznica, dodao je, Vlada bi se u aktiviranje domaćeg tržišta kapital trebala uključiti i kroz proces privatizacije. Crkvenac je rekao i kako je Ministarstvo financija početkom prošlog tjedna izdalo i prvu emisiju jednogodišnjih trezorskih zapisa. Zapisa je prodano za 388 milijun kuna, dok je interes bio barem dvostruko veći, kazao je Crkvenac, dodajući kako je to znak povjerenja banaka u dugoročniju stabilnost tečaja i inflacije. 18. Uz rast plasmana nastavak pada kamatnih stopa Uz snažan rast plasmana i kamatne stope hrvatskih poslovnih banaka u lipnju i srpnju nastavile su padati. Po podacima iz Hrvatske narodne banke, krajem srpnja plasmani poslovnih banaka nebankovnom sektoru bili su za 3,5 milijardi kuna ili 4,16 posto veći nego krajem svibnja, a ukupni su plasmani koncem srpnja iznosili 87,4 milijardi kuna, što je 27,7 posto više nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Pritom krediti stanovništvu rastu brže od kredita poduzećima. Krediti stanovništvu na kraju srpnja ove godine bili su 39,5 posto veći nego u istom mjesecu lani, dok su krediti odobreni poduzećima porasli za 20,1 posto. Prosječne kamatne stope na kratkoročne kunske kredite poduzećima bez valutne klauzule snižene su sa 8,82 posto u svibnju na 8,16 posto u srpnju. Prosječna kamatna stopa na dugoročne kredite poduzećima s valutnom klauzulom u lipnju je malo porasla, no u srpnju je pala ispod svibanjske razine, na 6,57 posto. Po podacima iz HNB-a, najznačajnije smanjenje prosječne kamatne stope zabilježeno je kod kratkoročnih kredita stanovništvu. U odnosu na svibanj, prosječna kamatna stopa na kratkoročne kredite građanima bez valutne klauzule pala je tijekom lipnja i srpnja za 1,69 postotnih poena, pa je prosječna razina u srpnju iznosila 15,46 posto. Na pasivnoj strani pak, prosječne kamatne stope na kunske depozite nastavile su se smanjivati. Na kunske depozite bez valutne klauzule u srpnju su iznosile 1,75 posto, dok su kamatne stope na devizne depozite i dalje stabilne na prosječnoj razini od oko 2,60 posto. Sukladno kretanjima aktivnih i pasivnih kamatnih stopa, smanjena je i razlika kamatnih stopa na ukupne kredite i ukupne depozite na 7,83 postotna boda u lipnju i 7,23 postotna boda u srpnju, podaci su iz rujanske informacije o novčanim kretanjima HNB-a. 19. Zagrebačka burza: revizija Crobexa U izračunu za indeks Zagrebačke burze CROBEX, od ponedjeljka 23. rujna je 11 dionica, jer uvjete za ostajanje u indeksu nisu zadovoljile dionice Karlovačke pivovare, a istodobno se u izračun uključuju redovne dionice Croatia osiguranja. Revizija je izvršena na osnovu podataka o trgovanju u razdoblju 1. ožujka 2002. do 31. kolovoza 2002. Uvjete za ostajanje u CROBEX-u nisu zadovoljile dionice Karlovačke pivovare d.d., pa im se težina smanjuje 50 posto. Istodobno, redovne dionice Croatia osiguranja d.d. nalaze se među prvih 25 posto dionica rangiranih prema broju trgovinskih dana i imaju tržišnu kapitalizaciju veću od medijana. Promjena sastava CROBEX-a dogodila se nakon završetka trgovine u petak 20. rujna, što znači da se CROBEX računa s novim sastavom od 23. rujna 2002. godine. 20. Hvatsko izaslanstvo na godišnjoj skupštini MMF-a i Svjetske banke Na Godišnjoj skupštini Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koja će se održati 28. i 29. rujna u Washingtonu, hrvatsko će izaslanstvo predvoditi zamjenik ministra financija Damir Kuštrak te zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić. Hrvatsko izaslanstvo, u kojem će biti i predstavnici Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), imaju dogovorene sastanke sa čelnicima Svjetske banke, MMF-a i predstavnicima Agencije za multilateralno garantiranje investicija (MIGA), kao i niz bilateralnih susreta s predstavnicima brojnih komercijalnih banaka. Također, dogovoren je i sastanak s voditeljima Misije MMF-a za Hrvatsku, s kojima će središnja tema razgovora biti moguće potpisivanje novog stand-by aranžmana Hrvatske s MMF-om, najavio je zamjenik ministra financija Kuštrak. Iako iznos mogućeg novog aranžmana nije poznat, Kuštrak je rekao kako bi trebao biti manji od prethodnog (koji je iznosio 250 milijuna dolara). Svrha novog aranžmana, jednako kao i kod prethodnog, ne bi bila povlačenje financijskih sredstava, već prisutnost međunarodne revizije nad potezima hrvatske Vlade, čime bi se, kazao je Kuštrak, omogućila međunarodna ocjena rejtinga države te olakšao pristup tržištima kapitala. Također, aranžman bi bio i znak da hrvatska Vlada ima podršku MMF-a u provođenju svoje politike. Od pokazatelja koje će hrvatsko izaslanstvo predstaviti u Washingtonu, Kuštrak je izdvojio stagniranje zaduženosti, proračunski deficit koji je pod kontrolom, te optimističnu najavu za 2003. godinu. Naime, u idućoj godini u Ministarstvu financija, između ostalog, očekuju ubrzanje stope gospodarskog rasta na oko 5 posto, smanjivanje proračunskog deficita, kao i zadržavanje stabilnosti tečaja i trenda niske inflacije. 21. Počinje spajanje Riječke banke i Erste& Steirmaerkische banke Projekt spajanja Riječke banke i Erste & Steirmaerkische Banka počet će u idućih nekoliko tjedana, a nova bankovna grupa sastavljena od tih dviju banaka počet će djelovati u prvoj polovici 2003. godine. Sve bitne odluke o poslovanju te grupacije donosit će vodeći ljudi Riječke banke i Erste & Steirmaerkische Banka d.d. Zagreb, Erste Banke der Oestereischicher Sparkassen AG iz Beča, i Steirmaerkische Banka und Sparkassen AG iz Graza. Tim spajanjem nastaje treća po veličini financijska grupa u Hrvatskoj s oko 600.000 klijenata, s depozitima od 8,9 milijardi kuna, bilančnom svotom od 13,6 milijardi kuna, sa 115 poslovnica te da to čini deset posto tržišnoga udjela u toj grani hrvatskoga gospodarstva. Spajanjem će se omogućiti profitabilnije poslovanje, te brže i učinkovitije prilagođavanje sve većoj konkurenciji na financijskom tržištu. 22. Potpisan sporazum o suradnji HNB-a i Indonezijske središnje banke Sporazum o razumijevanju i suradnji središnjih banaka Hrvatske i Indonezije potpisan je početkom ovoga tjedna u Hrvatskoj narodnoj banci, u okviru posjeta izaslanstva indonezijske središnje banke i Veleposlanstva Republike Indonezije iz Budimpešte. Sporazum su potpisali viceguverner HNB-a Tomislav Presečan i zamjenik guvernera Bank Indonesia Aulia Thantawi Pohan. Potpisani sporazum trebao bi pridonijeti što uspješnijem daljnjem razvitku gospodarsko-financijskih odnosa između Hrvatske i Indonezije, koja sa svojih više od 210 milijuna stanovnika može biti zanimljivo i perspektivno tržište za hrvatske proizvođače, kao i dobavljač niza proizvoda koje Hrvatska uvozi. U tom smislu obje središnje banke razmjenjivat će relevantne informacije o gospodarskim zbivanjima i politikama, te surađivati u svim drugim pitanjima od obostrana interesa. Obje središnje banke suglasne su s uspostavom korespodentskih odnosa između banaka dviju zemalja, uz plaćanje u konvertibilnim valutama, uz poštivanje zakonskih propisa obiju zemalja i pravila Međunarodne trgovinske komore. Predstavnici hrvatske i indonezijske središnje banke razmijenili su i informacije o gospodarskim kretanjima i financijskim sustavima dviju zemalja, novčanoj i tečajnoj politici, upravljanju međunarodnim dugom i pričuvama. S osobitim zanimanjem razmotrena su iskustva u restrukturiranju bankovnih sustava i prevladavanju kriznih etapa u ovom sektoru, koje su iskusile obje zemlje, te napredovanje bankovnog nadzora i prilagodbe međunarodnim standardima. 23. Cavtat: od 7. do 9. listopada Međunarodna konferencija o mirovinskim fondovima Međunarodna konferencija "Mirovinski fondovi, tržište kapitala i financijsko okruženje" održat će se od 7. do 9. listopada u hotelu "Croatia" u Cavtatu, priopćila je Agencija za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja. Osnovni je cilj konferencije razmjena iskustava domaćih i europskih financijskih institucija na mirovinskom tržištu, a počasni gost skupa je Mađarska agencija za financijski nadzor. Na konferenciji će potpredsjednik Vlade Ante Simonić dodijeliti licence ovlaštenim upraviteljima mirovinskih fondova i mirovinskih osiguravajućih društava koji su prošli 120 sati stručne izobrazbe, te položili stručni ispit. 24. Izaslanstvo HNB-a otputovalo u Washington Izaslanstvo Hrvatske narodne banke, koje predvodi zamjenik guvernera dr. Boris Vujčić, otputovalo je u četvrtak u Washington gdje će sudjelovati u godišnjem zasjedanju Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke, zajedno s izaslanstvom Vlade Republike Hrvatske kojemu je na čelu potpredsjednik Vlade RH Slavko Linić. Jesensko godišnje zasjedanje dviju najznačajnijih međunarodnih financijskih organizacija održat će se 28. i 29. rujna. No, radni program boravka hrvatskih predstavnika na tom skupu počinje već sutra, sastankom konstitutivnih skupina kojima pripada Republika Hrvatska a na čelu im je Nizozemska. Uz brojne bilateralne razgovore s dužnosnicima i stručnjacima Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke, dogovoren je i veći broj sastanaka članova našeg izaslanstva s predstavnicima uglednih svjetskih banaka i drugim sudionicima. 25. A-Z fond: u listopadu prva pismena izvješća o stanju na osobnom računu Sredinom listopada oko 350.000 članova A-Z obveznog mirovinskog fonda dobit će na kućne adrese prvo pismeno izvješće o stanju na svojem osobnom računu i prikaz svih dosadašnjih uplata u drugi mirovinski stup, najavljeno je u četvrtak iz A-Z fonda. Na osobne račune počeli su stizati doprinosi samostalnih uplatitelja doprinosa, tako da je ostalo manje od 10 posto osobnih računa u A-Z fondu na kojima još nema ni kune, istaknuo je Boris Galić, predsjednik Uprave A-Z obveznog mirovinskog fonda. Krajem mjeseca svi članovi A-Z fonda također će dobiti informativni bilten o strukturi portfelja fonda, obračunskoj jedinici, stanju na tržištu kapitala i dr. Komentirajući skore izmjene Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima Galić je predložio da se Agenciji za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja (Hagena) omogući mijenjanje minimalnog postotka od 50 posto imovine koji fondovi moraju ulagati u državne obveznice. U tom slučaju Hagena bi mogla reagirati na nepovoljna kretanja na tržištima kapitala i omogućiti ulaganje većeg dijela imovine mirovinskih fondova u instrumente novčanog tržišta, rekao je Galić. A-Z fond uložio je 90 posto od 518 milijuna kuna ukupnog portfelja u državne obveznice, a tek manji dio u inozemne i domaće dionice. Ulaganje u državne obveznice trenutno donosi visoke prinose fondu od prosječno 12 posto, no dugoročno su tako veliki prinosi neodrživi, dodao je Galić. Izmjenama zakona predviđa se i ukidanje naknade fondovima za uspješnost, liberalizacija poslovanja dobrovoljnih mirovinskih fondova, te omogućavanje i osobama mlađim od 18 godina da se učlane u dobrovoljne mirovinske fondove.