ZAGREB, 26. rujna (Hina) - Čak 90 posto strankinja zaposlenih u industriji seksa u jugoistočnoj Europi žrtve su trgovine ljudima, rekla je u četvrtak navečer u Zagrebu na konferenciji za novinare Madeleine Rees, voditeljica Ureda
Visokog povjerenstva UN-a za ljudska prava (UNHCHR) u BiH.
ZAGREB, 26. rujna (Hina) - Čak 90 posto strankinja zaposlenih u
industriji seksa u jugoistočnoj Europi žrtve su trgovine ljudima,
rekla je u četvrtak navečer u Zagrebu na konferenciji za novinare
Madeleine Rees, voditeljica Ureda Visokog povjerenstva UN-a za
ljudska prava (UNHCHR) u BiH.#L#
Rees je večeras u zagrebačkom uredu UNHCHR-a predstavila izvješće
koje su zajednički sastavili UNICEF, UNHCHR i OESS, u okviru
Posebne skupine za trgovinu ljudima Pakta o stabilnosti za
jugoistočnu Europu, a kojim su obuhvaćene Albanija, BiH, Bugarska,
Hrvatska, SRJ, Makedonija, Moldova i Rumunjska.
Samo svaka treća žrtva, istaknula je Ress, kao takva je i
prepoznata, i od tog broja tek jedan maleni postotak njih primi
dugoročnu pomoć i potporu.
U njemu se posebna pozornost posvećuje trgovini ženama i
djevojčicama za seksualno iskorištavanje, ali i trgovini albanskom
djecom za potrebe prisilnog rada.
Rees je upozorila da se prečesto žrtve trgovine ljudima ne gledaju
kao žrtve očitih kršenja ljudskih prava, već u većini slučajeva
ostaju neidentificirane i nastavljaju se kriminalizirati.
"Mnoge žena i djeca preprodaju se i po nekoliko puta. To je puno
unosnije od trgovine oružjem, na primjer, a rizici i eventualne
kazne za one koji provode tu trgovinu su minimalne", kazala je
Rees.
Ona je upozorila na nedostatak učinkovitih zakona u borbi protiv
trgovine ljudima, a kao jedan od glavnih problema također ističe
nedovoljnu svijest i nedostatnu obuku policije glede tretmana
prema žrtvama.
"Na trgovinu ljudima i sudstvo i policija i dalje radije gledaju kao
na ilegalnu migraciju u cilju prostituiranja, umjesto da u tome
prepoznaju flagrantno kršenje ljudskih prava", ocjenjuje Rees.
Ona je izvijestila da je većina zemalja regije pokrenula postupke
revidiranja domaćeg zakonodavstva kako bi, ponajprije, trgovina
ljudima kao kriminalna radnja dobila svoje mjesto u kaznenom
zakonu.
Zemlje jugoistočne Europe iz kojih dolazi najviše žena i djece,
žrtava trgovine ljudima, su Moldova, Rumunjska i Bugarska.
Iako točne brojke nije moguće navesti, prema američkom State
Departmentu, godišnje je širom svijeta trgovinom ljudima
obuhvaćeno oko 700.000 žena i djece. Švedska nevladina udruga (NGO)
Kvinna Till Kvinna procjenjuje da se u Europi godišnje trguje s oko
500.000 žena i djece.
(Hina) vk rt