BUENOS AIRES, 26. rujna (Hina/STA) - Povijest svjetskih prvenstva u odbojci započela je skromnom priredbom održanom 1949. godine na otvorenim terenima u Pragu na kojima su snage odmjerile europske vrste.
BUENOS AIRES, 26. rujna (Hina/STA) - Povijest svjetskih prvenstva u
odbojci započela je skromnom priredbom održanom 1949. godine na
otvorenim terenima u Pragu na kojima su snage odmjerile europske
vrste.#L#
Danas je to natjecanje izraslo u veliki medijski spektakl, koje
pored desetak tisuća gledatelja u dvoranama prate i milijuni
gledatelja uz televizijske ekrane. Na prvim turnirima je
dominirala reprezentacija bivšeg Sovjetskog Saveza, te zemlje
istočnog bloka. Medalje je osvajao SSSR, Čehoslovačka, Bugarska i
Rumunjska. Tek 1970. godine u Sofiji je došlo do promjene na vrhu.
Novi svjetski prvaci postali su odbojkaši iz Zapadne Njemačke, dok
je Japan osvojio treće mjesto, te tako postao prva reprezentacija
izvan Starog kontinenta koja se domogla odličja. Osam godina
kasnije je drugim mjesto svoju blistavu budućnost najavila
talijanska vrsta, a polako su se počele "buditi" i južnoameričke
vrste. U Parizu 1986. godine iznenađujuće su slavili Amerikanci, a
potom je stigla potpuna dominacija "azzura", koji su na tri
uzastopna prvenstva (Rio de Janeiro, Atena i Tokio) osvojili zlato.
Posljednjih godina među najbolje su se probili Kuba, Nizozemska, te
Jugoslavija.
Na svjetskom prvenstvu u Argentini, koje će se održati u šest
gradova, nastupit će 24 reprezentacije, te Argentina kao domaćin i
Italija kao branitelj naslova. Na 15. svjetskom prvenstvu
sudjelovat će i sve četiri reprezentacije, koje su do sada uz
"azzure" osvajale naslove svjetskih prvaka - Amerikanci, Rusi i
Česi, dok će od dosadašnji osvajača odličja nedostajeti tek
Rumunji.
DOSADAŠNJI SVJETSKI PRVACI:
1949 (Prag): 1. SSSR, 2. ČSSR, 3. Bugarska
1952 (Moskva): 1. SSSR, 2. ČSSR, 3. Bugarska
1956 (Pariz): 1. ČSSR, 2. Rumunjska, 3. SSSR
1960 (Rio de Janeiro): 1. SSSR, 2. ČSSR, 3. Rumunjska
1962 (Moskva): 1. SSSR, 2. ČSSR, 3. Rumunjska
1966 (Prag): 1. ČSSR, 2. Rumunjska, 3. SSSR
1970 (Sofija): 1. Zapadna Njemačka, 2. Bugarska, 3. Japan
1974 (Mexico City): 1. Poljska, 2. SSSR, 3. Japan
1978 (Rim): 1. SSSR, 2. Italija, 3. Kuba
1982 (Buenos Aires): 1. SSSR, 2. Brazil, 3. Argentina
1986 (Pariz): 1. SAD, 2. SSSR, 3. Bugarska
1990 (Rio de Janeiro): 1. Italija, 2. Kuba, 3. ZND
1994 (Atena): 1. Italija, 2. Nizozemska, 3. SAD
1998 (Tokio): 1. Italija, 2. Jugoslavija, 3. Kuba
(Hina) dl dl