WT 24. IX. 2002. SLIJEDI VISOKA CIJENA ZA ANTIAMERIČKU RETORIKU

SJEDINJENE DRŽAVE THE WASHINGTON TIMES 24. IX. 2002. Njemačka, dan poslije "Skandali koji uključuju komentare o predsjedniku Bushu i Hitleru, antisemitizmu i nestabilnom gospodarstvu utrli su put jednom od najneobičnijih izbora u njemačkoj povijesti, koji su održani u nedjelju. Do kasno u noć, konzervativni Kršćanski demokrati bili su u vodstvu. No oko 3.30 ujutro, i Socijalni demokrati kancelara Gerhardta Schroedera i CDU/CSU bvarskog premijera Edmunda Stoibera imali su jednaki postotak glasova- 38.5. Tada je bilo na njihovim koalicijskim partnerima- Zelenima i gospodarskim liberalima, Slobodnim Demokratima (FDP)- da odrede tko će voditi vladu. Na kraju, Zeleni su bili jedini koji su mogli s pravom kazati kako su pobijedili. Njihov predvodnik, njemački ministar vanjskih poslova, Joschka Fischer, spasio je Schroederovu vladu od poraza vodstvom od tek nešto više od jednog boda pred FDP-om. Dan kasnije, Njemačka je počela toliko potrebno veliko spremanje. Lice čovjeka koji je predstavljao grijehe Kršćanskih demokrata pojavilo se na velikom televizijskom ekranu na što je svjetina koja se okupila počela izvikivati uvrede na njegov račun. Potpredsjednik FDP-a, Juergen Moellermann, u čijoj kampanji su korištene antisemitska kleveta i kritike na račun izraelskog premijera Ariela Sharona i Michaela Friedmana, potpredsjednika Središnjeg vijeća Židova u Njemačkoj, jučer je bio prisiljen dati ostavku. Iako je prošlog tjedna dijelio antisemitske letke bez odobrenja njegove stranke, FDP ga je trebao izbaciti još prošlog proljeća, kada je za berlinske novine izjavio da izraelska politika 'potiče terorizam'. Na čelu liste grešnika Socijalnih demokrata bila je ministrica pravosuđa, Herta Daeubler-Gmelin, koju je usporedba Bushovih političkih metoda s onima Hitlera samo četiri dana prije izbora jučer stajala gubitka njenog dotadašnjeg položaja. Iako je njemački kancelar stajao uz nju do izbora, međunarodna kontroverza koju je potaknula bila je previše čak i za Schroedera, kojem su njegove kritike Bushovog pritiska u pogledu Iraka priskrbile prednost na biralištima. Na nedjeljnim izborima Nijemci su odlučivali i o tome da li vjeruju u rat s Irakom, što je bila glavna tema kojom se Schroeder bavio u proteklih mjesec dana. U anketi koju je objavila njemačka televizijska postaja ARD, 51 posto ispitanih kazalo je kako vjeruju da Njemačka ne bi trebala sudjelovati u napadu na Irak u bilo kakvom obliku, a samo 9 posto se složilo kako bi trebalo poslati vojnike. Stranka Zelenih, koja se zalagala za mir na Bliskom Istoku ali je izbjegavala antiameričku retoriku svojih koalicijskih partnera, vjerojatno je dobila glasove birača zbog toga što se prema tom pitanju odnosila pažljivo. Još četiri godine iste vlade zaista zastrašuje. Crveno-zelena vlada suočena je sa nezaposlenosti višom od 9 posto, ali ipak obećava da će preglomazni sustav socijalne skrbi dodatno nadograditi. Schroeder se izolirao unutar Europe isključujući potporu Ujedinjenim narodima u vojnoj kampanji u Iraku, i neće lako uvjeriti Busha u to da je saveznik, čak i u slučaju da odluči promijeniti svoju retoriku. Naša bi vlada trebala zadržati hladne diplomatske odnose sa Schroederovom vladom u nadi da će američka hladnoća utjecati na krhku većinu glasova koju je dobio Schroeder. Njemačka politička klasa mogla bi zaključiti kako nije u interesu Njemačke da ju vodi izopćenik iz atlantske zajednice zemalja. Schroeder bi trebao početi plaćati visoku cijenu za svoju antiameričku demagogiju", stoji u uvodniku lista.