FR-US-autoindustrija-Energetika-Goriva-Prirodni izvori francuska-le monde od 24.9.02. automobil na hidrogen FRANCUSKALE MONDE24.IX.2002.Energija: ususret velikom raskolu"Dana 26.IX. svijet će gledati budućnost. General Motors će na
Svjetskom sajmu automobila u Parizu predstaviti svoj revolucionarni Hy-Wire. Novi automobil GM-a radi na hidrogen, najlakše i glavno počelo na Zemlji. Kod sagorijevanja ispušta samo vodu i toplinu.Samo je vozilo postavljeno na podvozje i bateriju s gorivom čija je trajnost dvadeset godina. Kupci mogu izabrati model. Nema klasičnog upravljača, nema pedala, kočnice ni gasa - upravlja se pomoću joysticka. To je takozvana drive-by-wire tehnologija za naraštaj dot-com.Premda je financiranje osigurao GM, zanimljivo je da su inženjering, oblikovanje i informatika dobrim dijelom izvedeni u Europi. GM-ov Hy-Wire označava početak kraja motora s unutarnjim sagorijevanjem i prijelaz s uljudbe koja se temelji na nafti, na hidrogensko doba. Njegovo predstavljanje u Europi znači također veliku promjenu u načinu na koji Europa i Amerika razmišljaju o budućnosti. Europska unija i Sjedinjene Države počinju se
FRANCUSKA
LE MONDE
24.IX.2002.
Energija: ususret velikom raskolu
"Dana 26.IX. svijet će gledati budućnost. General Motors će na
Svjetskom sajmu automobila u Parizu predstaviti svoj
revolucionarni Hy-Wire. Novi automobil GM-a radi na hidrogen,
najlakše i glavno počelo na Zemlji. Kod sagorijevanja ispušta samo
vodu i toplinu.
Samo je vozilo postavljeno na podvozje i bateriju s gorivom čija je
trajnost dvadeset godina. Kupci mogu izabrati model. Nema
klasičnog upravljača, nema pedala, kočnice ni gasa - upravlja se
pomoću joysticka. To je takozvana drive-by-wire tehnologija za
naraštaj dot-com.
Premda je financiranje osigurao GM, zanimljivo je da su
inženjering, oblikovanje i informatika dobrim dijelom izvedeni u
Europi. GM-ov Hy-Wire označava početak kraja motora s unutarnjim
sagorijevanjem i prijelaz s uljudbe koja se temelji na nafti, na
hidrogensko doba. Njegovo predstavljanje u Europi znači također
veliku promjenu u načinu na koji Europa i Amerika razmišljaju o
budućnosti. Europska unija i Sjedinjene Države počinju se
razilaziti na temeljnoj razini društvenog ustroja: u energetskom
sustavu. Nigdje očitovanje te činjenice nije bilo jasnije nego u
Johannesburgu, na nedavnom svjetskom summitu. EU je tu činio
pritisak kako bi se prihvatio prijedlog da se u čitavom svijetu udio
obnovljive energije do 2010. popne na 15 posto, dok se SAD protivio
tom prijedlogu. (...)
Čini se da je danas američki predsjednik odlučan u nakani da zauzme
Irak. Navodno je razlog to što bi Sadam Husein mogao skladištiti
oružje za masovno uništavanje i tako biti ozbiljna prijetnja
sigurnosti svojih susjeda i ostatku svijeta. Lako je moguće da je g.
Bush u pravu. Međutim, u političkim krugovima sve veću važnost
dobiva prikrivena problematika kojom je Bijela kuća nedvojbeno
zaokupljena: na iračkom su području najveće zalihe nafte nakon onih
u Saudijskoj Arabiji. Ako se američkim upletanjem 'oslobode'
nalazišta nafte, SAD će imati novi strateški položaj u Perzijskom
zaljevu koji je bogat naftom, što će mu omogućiti da bude protuteža
saudijskom utjecaju na tom području.
Istodobno, ne uspije li strategija Bijele kuće na Bliskom istoku,
g. Bush saziva velik skup koji će se 1.X. održati u Houstonu i na
kojemu će se utvrditi potankosti sporazuma koji je u svibnju
zaključio s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a
Amerikancima osigurava pristup sibirskoj nafti. Ono što je u zanosu
zbog otkrića moguće zamjene za naftu iz Perzijskog zaljeva
prešućeno jest činjenica da se ruske zalihe brzo smanjuju, budući
da ruske naftne tvrtke napajaju svjetsko tržište.
Jasno je, dakle, da se SAD očajnički drži prošlosti, dok Europa
gleda u budućnost. Svijet u ovom času ide prema kraju velike kulture
fosilnih goriva koja je počela prije više od trista godina s
vađenjem ugljena i parnim strojem. (...)
EU trenutno ima jedinstvenu priliku da odluči o svojoj budućnosti,
jer je prva supersila koja će ostvariti trajan prijelaz s fosilnog
goriva u hidrogensko doba. Promjena takvih razmjera u energetskim
sustavima u sljedećih pedeset godina vjerojatno će utjecati na
društvo koliko i vađenje ugljena i parni stroj prije tristo
godina.
Doba fosilnih goriva sigurno je promijenilo naš način života, naše
shvaćanje trgovine i upravljanja, kao i naše vrijednosne sustave.
Jednako će biti i s hidrogenskim gospodarstvom koje se približava.
Doći će trenutak kada će se potvrditi stvarnost ulaska Europe u novu
energetsku budućnost. Kada se to dogodi, udarni bi valovi mogli
uzburkati baru poput nagle orijaške plime koja će SAD prisiliti da
preispita vlastitu energetsku budućnost. Zadnji put kada su tako
izišli iz mrtvila bilo je 1957., kada su Rusi izbacili u svemir prvi
satelit. Iznenađeni, pokrenuli smo sve dijelove američkog društva
kako bismo sustigli i prestigli Ruse. Možda je vrijeme za novi
elektrošok", piše Jeremy Rifkin, predsjednik Foundation on
Economic Trends (Washington, DC).