FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

FRANCUSKA-LE MONDE OD 24.9.02. AUTOMOBIL NA HIDROGEN

FR-US-autoindustrija-Energetika-Goriva-Prirodni izvori francuska-le monde od 24.9.02. automobil na hidrogen FRANCUSKALE MONDE24.IX.2002.Energija: ususret velikom raskolu"Dana 26.IX. svijet će gledati budućnost. General Motors će na Svjetskom sajmu automobila u Parizu predstaviti svoj revolucionarni Hy-Wire. Novi automobil GM-a radi na hidrogen, najlakše i glavno počelo na Zemlji. Kod sagorijevanja ispušta samo vodu i toplinu.Samo je vozilo postavljeno na podvozje i bateriju s gorivom čija je trajnost dvadeset godina. Kupci mogu izabrati model. Nema klasičnog upravljača, nema pedala, kočnice ni gasa - upravlja se pomoću joysticka. To je takozvana drive-by-wire tehnologija za naraštaj dot-com.Premda je financiranje osigurao GM, zanimljivo je da su inženjering, oblikovanje i informatika dobrim dijelom izvedeni u Europi. GM-ov Hy-Wire označava početak kraja motora s unutarnjim sagorijevanjem i prijelaz s uljudbe koja se temelji na nafti, na hidrogensko doba. Njegovo predstavljanje u Europi znači također veliku promjenu u načinu na koji Europa i Amerika razmišljaju o budućnosti. Europska unija i Sjedinjene Države počinju se
FRANCUSKA LE MONDE 24.IX.2002. Energija: ususret velikom raskolu "Dana 26.IX. svijet će gledati budućnost. General Motors će na Svjetskom sajmu automobila u Parizu predstaviti svoj revolucionarni Hy-Wire. Novi automobil GM-a radi na hidrogen, najlakše i glavno počelo na Zemlji. Kod sagorijevanja ispušta samo vodu i toplinu. Samo je vozilo postavljeno na podvozje i bateriju s gorivom čija je trajnost dvadeset godina. Kupci mogu izabrati model. Nema klasičnog upravljača, nema pedala, kočnice ni gasa - upravlja se pomoću joysticka. To je takozvana drive-by-wire tehnologija za naraštaj dot-com. Premda je financiranje osigurao GM, zanimljivo je da su inženjering, oblikovanje i informatika dobrim dijelom izvedeni u Europi. GM-ov Hy-Wire označava početak kraja motora s unutarnjim sagorijevanjem i prijelaz s uljudbe koja se temelji na nafti, na hidrogensko doba. Njegovo predstavljanje u Europi znači također veliku promjenu u načinu na koji Europa i Amerika razmišljaju o budućnosti. Europska unija i Sjedinjene Države počinju se razilaziti na temeljnoj razini društvenog ustroja: u energetskom sustavu. Nigdje očitovanje te činjenice nije bilo jasnije nego u Johannesburgu, na nedavnom svjetskom summitu. EU je tu činio pritisak kako bi se prihvatio prijedlog da se u čitavom svijetu udio obnovljive energije do 2010. popne na 15 posto, dok se SAD protivio tom prijedlogu. (...) Čini se da je danas američki predsjednik odlučan u nakani da zauzme Irak. Navodno je razlog to što bi Sadam Husein mogao skladištiti oružje za masovno uništavanje i tako biti ozbiljna prijetnja sigurnosti svojih susjeda i ostatku svijeta. Lako je moguće da je g. Bush u pravu. Međutim, u političkim krugovima sve veću važnost dobiva prikrivena problematika kojom je Bijela kuća nedvojbeno zaokupljena: na iračkom su području najveće zalihe nafte nakon onih u Saudijskoj Arabiji. Ako se američkim upletanjem 'oslobode' nalazišta nafte, SAD će imati novi strateški položaj u Perzijskom zaljevu koji je bogat naftom, što će mu omogućiti da bude protuteža saudijskom utjecaju na tom području. Istodobno, ne uspije li strategija Bijele kuće na Bliskom istoku, g. Bush saziva velik skup koji će se 1.X. održati u Houstonu i na kojemu će se utvrditi potankosti sporazuma koji je u svibnju zaključio s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a Amerikancima osigurava pristup sibirskoj nafti. Ono što je u zanosu zbog otkrića moguće zamjene za naftu iz Perzijskog zaljeva prešućeno jest činjenica da se ruske zalihe brzo smanjuju, budući da ruske naftne tvrtke napajaju svjetsko tržište. Jasno je, dakle, da se SAD očajnički drži prošlosti, dok Europa gleda u budućnost. Svijet u ovom času ide prema kraju velike kulture fosilnih goriva koja je počela prije više od trista godina s vađenjem ugljena i parnim strojem. (...) EU trenutno ima jedinstvenu priliku da odluči o svojoj budućnosti, jer je prva supersila koja će ostvariti trajan prijelaz s fosilnog goriva u hidrogensko doba. Promjena takvih razmjera u energetskim sustavima u sljedećih pedeset godina vjerojatno će utjecati na društvo koliko i vađenje ugljena i parni stroj prije tristo godina. Doba fosilnih goriva sigurno je promijenilo naš način života, naše shvaćanje trgovine i upravljanja, kao i naše vrijednosne sustave. Jednako će biti i s hidrogenskim gospodarstvom koje se približava. Doći će trenutak kada će se potvrditi stvarnost ulaska Europe u novu energetsku budućnost. Kada se to dogodi, udarni bi valovi mogli uzburkati baru poput nagle orijaške plime koja će SAD prisiliti da preispita vlastitu energetsku budućnost. Zadnji put kada su tako izišli iz mrtvila bilo je 1957., kada su Rusi izbacili u svemir prvi satelit. Iznenađeni, pokrenuli smo sve dijelove američkog društva kako bismo sustigli i prestigli Ruse. Možda je vrijeme za novi elektrošok", piše Jeremy Rifkin, predsjednik Foundation on Economic Trends (Washington, DC).

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙