NJ 22. IX. DPA: VODI LI ARAFAT SVOJU POSLJEDNJU POLITIČKU BITKU?

NJEMAČKA DPA 22. IX. 2002. Je li nakon dovogodišnje intifade na pomolu posljednja Arafatova bitka? "Nad ruševinama četvrti 'Mukataa', u kojoj je smještena palestinska vlada, lepršala je u nedjelju bijelo-plava izraelska zastava. Bageri i tenkovi probili su zidove jedne od malobrojnih zgrada koje su još ostale cijele nakon četvrtka navečer i rušilačke vojne akcije, usmjerene protiv palestinskog glavnog stožera u Ramali. Na drugom katu (...) službenog sjedišta palestinskog predsjednika, Jaser Arafat i njegovi savjetnici bili su zaokupljeni posljednjim očajničkim pokušajima mobilizacije svjetske javnosti protiv izraelske operacije. Uzalud: opomene Sjedinjenih Država i kritika Europe nisu zaustavili izraelsku vojsku. Glasni prosvjedi izostali su čak i na Bliskom Istoku. Samo je saudijski prjestolonasljednik Abdulah uvjeravao 'da je kraljevstvo na strani palestinskog naroda i njegova vodstva' dok je Egipat pozvao SAD da interveniraju. Gotovo točno dvije godine od početka krvavog sukoba između Izraela i Palestinaca 29. rujna 2000. - druge intifade - Arafat po mišljenju palestinskih promatrača vodi svoju posljednju političku bitku. Vodeći izraelski političari nisu u nedjelju skrivali namjeru vlade Ariela Sharona u kojoj prevladavaju desničari: Arafat, kojeg je čitavo vodstvo i stanovništvo Izraela ožigosalo kao utjelovljenje zla, trebao bi napokon biti prisiljen na odlazak u egzil. Život u razorenom glavnom stožeru bit će mu toliko otežan da će šef PLO-a na kraju 'dobrovoljno' otići u egzis, isticali su u vojnim krugovima. 'Ako odluči otići, odvest ćemo ga u inozemstvo zrakoplovnom kartom - u jednom smjeru', najavio je zamjenik izraelskog ministra obrane Wizman Schiri. Logičan naziv vojne operacije protiv Arafata glasi 'Pitanje vremena'. Službeno je Sharonova vlada uvjetovala dokončanje akcije - čiji je cilj uništenje posljednjih simbola palestinske autonomije - izručenjem iz Arafatovih službenih prostorija oko 20 Palestinaca koje Izrael sumnjiči za terorističke akcije. No, takav rasplet ne treba očekivati, izjavio je izraelski ministar rada Ghassan Chatib: 'Izručenje tih ljudi predstavljalo bi političko samoubojstvo za svakog Palestinca'. Izrael je pak jasno dao do znanja da nije spreman na kompromis. Pregovori su striktno odbijeno. 'Sharon ne želi pregovore, želi potpunu kapitulaciju', izjavio je izraelsko-arapski zastupnik u Knesetu i bivši Arafatov savjetnik Ahmed Tibi. Najnoviji krvavi sukob na Bliskom Istoku, potaknut 'šetnjom' Ariela Sharona po svetom muslimanskom brdu-hramu Haram el Sharif u Jeruzalemu, traje već 24 mjeseca. U tom je sukobu dosada stradalo 1760 Palestinaca i 620 Izraelaca, razorena je palestinska autonomna uprava i palestinska privreda a u dogledno vrijeme i svi izgledi za stvaranje nezavisne palestinske države. Povod za aktualnu dramatičnu eskalaciju sukoba bili su prošlotjedni palestinski teroristički napadi u kojima je ubijeno sedam Izraelaca i dva napadača. Sharonova ali i američka vlada opetovano su izjavljivale da političke reforme i kraj intifade na palestinskim područjima nisu mogući. Politički komentatori u Izraelu izrazili su u nedjelju sumnju da najnovije zaoštravanje situacije koje bi u režiji izraelske vojske trebalo uroditi Arafatovim odlaskom u egzil ili njegovom smrću polučiti svoju političku ili vojničku svrhu. 'Što ćemo raditi kada više ne budemo mogli maltretirati Arafata - hoćemo li nakon svakog terorističkog napada slati bagere da ga prevrću u grobu?', upitao je dnevni list Haaretz. Opkoljeni Arafat i njegovi najbliži savjetnici očigledno su u nedjelju shvatili da su njihovi dani na čelu Palestine odbrojeni. 'Nadam se da će mi Bog dopustiti da umrem kao mučenik', kazao je Arafat zastupniku Tibiju. Njegov pak savjetnik Nabil Abu Rudeineh uputio je poruku palestinskom narodu koja je nalikovala na službeni oproštaj: 'Vodstvo zahvaljuje svojim prijateljima u svijetu i svojoj arapskoj braći na potpori dokončanju tiranije i agresije koje su usmjerene protiv simbola nzeavisnosti (Mukataa)... Vjerujemo u Boga uzvišenog'", prenosi na kraju priloga Christian Furst.