ZAGREB, 20. rujna (Hina) - Molimo korisnike da u vijesti HNA3922 pod naslovom "Procedura postupanja s haškim optužnicama" izostave posljednju rečenicu "Naletilić se žalio Ustavnom sudu od kojega je ..." koja je greškom umetnuta u
tekst. Vijest pravilno glasi: ZAGREB, 20. rujna (Hina) - Procedura o postupanju s optužnicama Međunarodnog suda za ratne zločine u Haagu propisana je kako Statutom i Pravilnikom toga suda tako i Ustavnim zakonom o suradnji Republike Hrvatske s Haškim sudom.
ZAGREB, 20. rujna (Hina) - Molimo korisnike da u vijesti HNA3922 pod
naslovom "Procedura postupanja s haškim optužnicama" izostave
posljednju rečenicu "Naletilić se žalio Ustavnom sudu od kojega je
..." koja je greškom umetnuta u tekst.
Vijest pravilno glasi:
ZAGREB, 20. rujna (Hina) - Procedura o postupanju s optužnicama
Međunarodnog suda za ratne zločine u Haagu propisana je kako
Statutom i Pravilnikom toga suda tako i Ustavnim zakonom o suradnji
Republike Hrvatske s Haškim sudom.#L#
Nakon što hrvatska Vlada primi optužnicu iz Haaga, Ured Vlade za
suradnju s Haškim sudom provjerava njezinu formalnu ispravnost,
odnosno je li u skladu sa Statutom i Pravilima Haškog suda o
postupku i dokazima te s Ustavom RH. To je propisano člankom 3.,
stavkom 2 Ustavnog zakona o suradnji s Međunarodnim kaznenim sudom
u Haagu.
Zakonom nije propisan rok u kojem Vladin Ured utvrđuje ispravnost
haške optužnice, uz koju u pravilu Haag dostavlja i nalog za
uhićenje. Po okončanju tog postupka, optužnica se prosljeđuje
Ministarstvu pravosuđa, a ono nadležnom županijskom sudu.
Nije propisan niti rok u kojem bi Ministarstvo pravosuđa moralo
nadležnom županijskom sudu proslijediti optužnicu.
Pravila Haškog suda o postupku i dokazima određuju samo da se čitava
procedura od uručenja optužnice do izručenja optuženog Haškom sudu
obavi u "razumnom roku".
Lanjski slučaj podizanja optužnice protiv generala Rahima Ademija
pokazuje da Vlada može "zastati" s postupkom izručenja osobe koju
je optužio Haški sud. Vlada je 13. srpnja izvijestila da je zastala
s postupkom izručenja kako bi udovoljila Ademijevoj želji da u roku
od desetak dana dobrovoljno ode u Haag.
To je učinjeno na način da zahtjev Haškog suda za Ademijevim
izručenjem Ministarstvo pravosuđa nije uputilo nadležnom
županijskom sudu dok general Ademi nije otišao dobrovoljno u Haag.
Tročlano Vijeće županijskog suda, prema članku 20. Ustavnog
zakona, udovoljit će zahtjevu za predajom okrivljenika
Međunarodnom kaznenom sudu ako utvrdi da se zahtjev odnosi na osobu
protiv koje se vodi postupak za predaju i da se radi o kaznenom djelu
za koje je Međunarodni kazneni sud nadležan prema svom Statutu.
Pravomoćno i izvršno rješenje kojim je odlučeno o zahtjevu
Međunarodnog kaznenog suda da mu se okrivljenik preda dostavlja se
putem Ministarstva pravosuđa Vladi RH koja ga prosljeđuje
Međunarodnom kaznenom sudu, stoji u članku 24. Ustavnog zakona.
Pravo na žalbu na rješenje županijskog suda kojim se udovoljava
zahtjevu Međunarodnoga kaznenog suda regulirano je člancima 22. i
23. Ustavnog zakona.
U članku 22. kaže se da na rješenje županijskog suda, kojim se
udovoljava zahtjevu Međunarodnoga kaznenog suda da mu se preda
okrivljenik, državni odvjetnik, okrivljenik i njegov branitelj
imaju pravo žalbe u roku osam dana. Žalba zadržava izvršenje
rješenja, a o njoj odlučuje peteročlano Vijeće Vrhovnog suda.
U idućem članku, 23., stoji da je pravomoćno sudsko rješenje kojim
se dopušta predaja okrivljenika Haškom sudu konačno. Protiv
pravomoćnog sudskog rješenja kojim se dopušta predaja okrivljenika
Međunarodnom kaznenom sudu može se podnijeti ustavna tužba
Ustavnom sudu RH.
Ministar pravosuđa može privremeno odgoditi predaju okrivljenika
zbog njegove bolesti ili "drugog naročito opravdanog razloga".
Takav je slučaj bio s Mladenom Naletilićem Tutom čije je izručenje
zbog bolesti u listopadu 1999. odgodio tadašnji ministar pravosuđa
Zvonimir Šeparović.
Uredništvo Hine
(Hina)