ZAGREB, 20. rujna (Hina) - Provedba Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU je zadovoljavajuća, nema kašnjenja i Vlada namjerava do 2006. dosegnuti spremnost za uključivanje Hrvatske u Europsku uniju, obznanili su u petak
predstavnici hrvatskog ministarstva eurointegracija na stručnom savjetovanju "Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju - odraz na gospodarstvo Hrvatske" na Zagrebačkom velesajmu.
ZAGREB, 20. rujna (Hina) - Provedba Sporazuma o stabilizaciji i
pridruživanju s EU je zadovoljavajuća, nema kašnjenja i Vlada
namjerava do 2006. dosegnuti spremnost za uključivanje Hrvatske u
Europsku uniju, obznanili su u petak predstavnici hrvatskog
ministarstva eurointegracija na stručnom savjetovanju "Sporazum o
stabilizaciji i pridruživanju - odraz na gospodarstvo Hrvatske" na
Zagrebačkom velesajmu. #L#
Savjetovanje su organizirali Ministarstvo europskih integracija i
uprava Zagrebačkog velesajma. Na skupu sudjeluju predstavnici
hrvatskih ministarstva vanjskih poslova, eurointegracija,
gspodarstva, poljoprivrede i šumarstva, financija, predstavnici
Hrvatske gospodarske komore, te porezne i carinske uprave. Govorit
će i stručnjaci na integracijskim području iz Mađarske, Češke
Austrije, Ukrajine, Makedonije, Slovačke, Bugarske, Poljske,
Italije, BiH i Slovenije.
Pomoćnica ministra eurointegracija Marija Pajčinović-Burić i
direktor Velesajma Davorin Spevec istaknuli su otvarajući skup da
je njegov cilj upoznati se sa sadržajem, pravima i obavezama SSP-a,
s naglaskom na trgovinske i gospodarske aspekte sporazuma.
Načelnica odjela za koordinaciju provedbe integracijskih
aktivnosti MEI-a Martina Klisović rekla je da je SSP instrument za
integraciju RH u EU i okvir za provedbu političkih, gospodarskih i
socijalnih reformi u državi. Njegova potpuna provedba zahtijeva
koordinarane napore državne uprave i svih segmenata društva.
Načelnik odjela za eurointegracije pri Ministarstvu vanjskih
poslova Branko Grigić smatra da glavne zadaće koje Hrvatska mora
ispuniti kako bi stekla status kandidata za prijem u EU jesu:
potpuno poštivanje ljudskih prava, odnosno prava manjina; povratak
izbjeglih osoba i imovine; reforma pravosuđa; jačanje neovisne
uloge medija s posebnim naglaskom na HTV; nastavak suradnje s
Haaškim sudom; jačanje suradnje sa susjednim zemljama i provedba
SSP-a.
Grigić je naglasio da od svih zemalja obuhvaćenih procesom
stabilizacije i pridruživanja Hrvatska najbrže napreduje.
Istaknuo je da se radi o fleksibilnom procesu u kojem svaka država
napredujem svojim tempom, podvukao je da se radi o individualnom
pristupu, ali i naglasio da je jedan od uvjeta približavanja Uniji
regionalna suradnja.
Pomoćnik ministra gospodarstva Roman Nota je rekao da je Hrvatska
dovršila zakonski okvir potreban za reformu energetskog sektora,
koji je danas u potpunosti usklađen s odrednicama direktiva EU o
liberalizaciji tržišta električne energije i tržišta plina.
Viša stručna savjetnica u ministarstvu gospodarstva Spomenka
Rakušić istaknula je da je od 1993. do danas u Hrvatsku uloženo 6.6
milijardi dolara izravnih stranih ulganja, što nije u potpunosti
zadovoljavajuće. Naglasila je da hrvatska Vlada intenzivno radi na
otklanjanju svih prepreka te na promjeni zakanskih akata koji
otežavaju strana ulaganja.
Poljoprivrednu razmjenu između Hrvatske i EU obilježava veliki
deficit, pri čemu je u posljednje tri godine prosječan uvoz iznosio
337 milijuna dolara i bio je 4 i pol pua veći od prosječnog uvoza.
Jedino u čemu je Hrvatska ostvarila pozitivnu bilancu sa zemljama
EU je izvoz vina, rekao je pomoćnik ministra poljoprivrede i
šumarstva Miroslav Božić.
Predstavnica Hrvatske gospodarske komore Biserka Pauković
izjavila je da se s primjenom SPP i nizom ugovora o slobodnoj
trgovini (bilateralni ugovori sa zemljama CEFTA-e i EFTA-e) u prvoj
fazi očekivalo daljnje produbljenje trgovinskog deficita Hrvatske
u ovoj godini. Očekivanja su se i ostvarila, u prvih sedam mjeseci
deficit je porastao za 14,4 posto, a istodobno je zabilježena
stagnacija izvoza u zemlje CEFTA-e. Osnovni preduvjet za povećani
izvoz je rast proizvodnje koji još nije pokrenut zadovoljavajućom
dinamikom i vođenje poticajne izvozne politike, kojoj je
precijenjena kuna najveća prepreka, naglasila je Pauković.
(Hina) dj br