FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

ZAGREB: STRUČNO SAVJETOVANJE O PROVEDBI SSP-A

ZAGREB, 20. rujna (Hina) - Provedba Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU je zadovoljavajuća, nema kašnjenja i Vlada namjerava do 2006. dosegnuti spremnost za uključivanje Hrvatske u Europsku uniju, obznanili su u petak predstavnici hrvatskog ministarstva eurointegracija na stručnom savjetovanju "Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju - odraz na gospodarstvo Hrvatske" na Zagrebačkom velesajmu.
ZAGREB, 20. rujna (Hina) - Provedba Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU je zadovoljavajuća, nema kašnjenja i Vlada namjerava do 2006. dosegnuti spremnost za uključivanje Hrvatske u Europsku uniju, obznanili su u petak predstavnici hrvatskog ministarstva eurointegracija na stručnom savjetovanju "Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju - odraz na gospodarstvo Hrvatske" na Zagrebačkom velesajmu. #L# Savjetovanje su organizirali Ministarstvo europskih integracija i uprava Zagrebačkog velesajma. Na skupu sudjeluju predstavnici hrvatskih ministarstva vanjskih poslova, eurointegracija, gspodarstva, poljoprivrede i šumarstva, financija, predstavnici Hrvatske gospodarske komore, te porezne i carinske uprave. Govorit će i stručnjaci na integracijskim području iz Mađarske, Češke Austrije, Ukrajine, Makedonije, Slovačke, Bugarske, Poljske, Italije, BiH i Slovenije. Pomoćnica ministra eurointegracija Marija Pajčinović-Burić i direktor Velesajma Davorin Spevec istaknuli su otvarajući skup da je njegov cilj upoznati se sa sadržajem, pravima i obavezama SSP-a, s naglaskom na trgovinske i gospodarske aspekte sporazuma. Načelnica odjela za koordinaciju provedbe integracijskih aktivnosti MEI-a Martina Klisović rekla je da je SSP instrument za integraciju RH u EU i okvir za provedbu političkih, gospodarskih i socijalnih reformi u državi. Njegova potpuna provedba zahtijeva koordinarane napore državne uprave i svih segmenata društva. Načelnik odjela za eurointegracije pri Ministarstvu vanjskih poslova Branko Grigić smatra da glavne zadaće koje Hrvatska mora ispuniti kako bi stekla status kandidata za prijem u EU jesu: potpuno poštivanje ljudskih prava, odnosno prava manjina; povratak izbjeglih osoba i imovine; reforma pravosuđa; jačanje neovisne uloge medija s posebnim naglaskom na HTV; nastavak suradnje s Haaškim sudom; jačanje suradnje sa susjednim zemljama i provedba SSP-a. Grigić je naglasio da od svih zemalja obuhvaćenih procesom stabilizacije i pridruživanja Hrvatska najbrže napreduje. Istaknuo je da se radi o fleksibilnom procesu u kojem svaka država napredujem svojim tempom, podvukao je da se radi o individualnom pristupu, ali i naglasio da je jedan od uvjeta približavanja Uniji regionalna suradnja. Pomoćnik ministra gospodarstva Roman Nota je rekao da je Hrvatska dovršila zakonski okvir potreban za reformu energetskog sektora, koji je danas u potpunosti usklađen s odrednicama direktiva EU o liberalizaciji tržišta električne energije i tržišta plina. Viša stručna savjetnica u ministarstvu gospodarstva Spomenka Rakušić istaknula je da je od 1993. do danas u Hrvatsku uloženo 6.6 milijardi dolara izravnih stranih ulganja, što nije u potpunosti zadovoljavajuće. Naglasila je da hrvatska Vlada intenzivno radi na otklanjanju svih prepreka te na promjeni zakanskih akata koji otežavaju strana ulaganja. Poljoprivrednu razmjenu između Hrvatske i EU obilježava veliki deficit, pri čemu je u posljednje tri godine prosječan uvoz iznosio 337 milijuna dolara i bio je 4 i pol pua veći od prosječnog uvoza. Jedino u čemu je Hrvatska ostvarila pozitivnu bilancu sa zemljama EU je izvoz vina, rekao je pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva Miroslav Božić. Predstavnica Hrvatske gospodarske komore Biserka Pauković izjavila je da se s primjenom SPP i nizom ugovora o slobodnoj trgovini (bilateralni ugovori sa zemljama CEFTA-e i EFTA-e) u prvoj fazi očekivalo daljnje produbljenje trgovinskog deficita Hrvatske u ovoj godini. Očekivanja su se i ostvarila, u prvih sedam mjeseci deficit je porastao za 14,4 posto, a istodobno je zabilježena stagnacija izvoza u zemlje CEFTA-e. Osnovni preduvjet za povećani izvoz je rast proizvodnje koji još nije pokrenut zadovoljavajućom dinamikom i vođenje poticajne izvozne politike, kojoj je precijenjena kuna najveća prepreka, naglasila je Pauković. (Hina) dj br

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙