POSLOVNI PREGLED BROJ 280

POSLOVNI PREGLED broj 280 14. - 20. rujna 2002. SADRŽAJ: VLADA USVOJILA PRIVREMENI REŽIM RIBARENJA U PIR. ZALJEVU VLADA O TURISTIČKOJ SEZONI SA ZATVORENE SJEDNICE VLADE POVEĆATI CARINU PRI UVOZU JABUKA I MELASE CESTA PREMA SPLITU PO PLANU, UNATOČ NEDOSTATKU RADNIKA ODBOR ZA FINANCIJE RASPRAVLJAO O IZVRŠENJU PRORAČUNA, NADZORU BANAKA... ODBOR ZA EUROPSKE INTEGRACIJE O PROCESU STABILIZACIJE I PRIDRUŽ. MINISTAR PANKRETIĆ RAZGOVARAO S PREDSTAVNICIMA "CROATIASTOČARA" INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U KOLOVOZU VEĆA ZA 1,3 POSTO PORAST GRAĐEVINSKIH RADOVA U LIPNJU 7 POSTO NASTAVLJEN OPORAVAK DEVIZNIH DEPOZITA I RAST PLASMANA BANAKA RAFFEISENBANK AUSTRIA KREDITIRAT ĆE GRAD RIJEKU S 25,6 MILIJUNA KUNA ESB OTVORILA NOVU FILIJALU U SISKU PODRAVSKA BANKA UVELA KUMULATIVNU ŠTEDNJU EDISON GAS NIJE UŠAO U ININU SOBU S PODACIMA NOVA ODLUKA VIJEĆA MINISTARA BIH NEĆE UGROZITI POSLOVANJE INA-E VIPNET POVEĆAO PRIHODE I DOBIT; RAZMATRA ULAZAK U FIKSNU TELEFONIJU KONČAR U PRVIH OSAM MJESECI OSTVARIO PORAST PRODAJE ZA 18 POSTO OKO DESET TISUĆA RADNIKA RADI NA AUTOCESTI ZAGREB-SPLIT CROATIA AIRLINES NA POPISU 150 AVIOKOMPANIJA PO FINANCIJSKIM POKAZATELJIMA ARGENTINSKI MILIJARDER ZAINTERESIRAN ZA HRVATSKE ZRAČNE LUKE SURADNJA HŽ-A I JUGOSLAVENSKIH ŽELJEZNICA JAMNICA OTVORILA NOVU PUNIONICU IZVORSKE VODE BADEL 1862 PUSTIO U RAD NOVU LINIJU ZA PUNJENJE VINA INKER NASTAVLJA POVEĆANJE PRODAJE U INOZEMSTVU OTVARA SE TRGOVAČKI CENTAR KING CROSS JANKOMIR KANADSKI PROJEKT IZGRADNJE DUBROVAČKE TURISTIČKE LUKE TVRTKA ADRIA RESORTS ULAŽE U VRSARSKU "ANITU" VIŠE OD 100 MILIJUNA KUNA U GODINU I POL DANA PRODANI UDJELI U 22 TRGOVAČKA DRUŠTVA MESIĆ: KONKRETNIJE O PRIBLIŽAVANJU TRANZICIJSKIH ZEMALJA EU PREDSTAVNICI EUROPSKE KOMISIJE I VLADE RH O IZVOZU ŠEĆERA ZAJAM SVJETSKE BANKE ZA PROJEKT SREĐIVANJA ZEMLJIŠNIH KNJIGA HRVATSKA OD SVJETSKE BANKE DOBIVA ZAJAM ZA MIROVINSKI SUSTAV STRANA ULAGANJA U HRVATSKU PROŠLE GODINE 1,442 MLRD USD SURADNJA HRVATSKE I KINE NA PODRUČJU RIBARSTVA KOOPERACIJSKA BURZA HRVATSKIH I AUSTRIJSKIH GOSPODARSTVENIKA SINDIKALCI PRED SABOROM TRAŽILI VEĆI POPUST NA DIONICE HT-A RADNICI "LENCA" NEZADOVOLJNI "KAMPANJOM" PROTIV DRŽAVNOG JAMSTVA POSEBAN PRILOG - ZAGREBAČKI VELESAJAM 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA VLADA USVOJILA PRIVREMENI REŽIM RIBARENJA U PIR. ZALJEVU Hrvatska Vlada prihvatila je na svojoj redovitoj sjednici u četvrtak odluku o privremenom režimu ribarenja u Piranskom zaljevu, kao i kodeks ribarenja koji će u tom području vrijediti iduća tri mjeseca. Po toj odluci, koju je Vladi predložila Stalna mješovita hrvatsko-slovenska komisija i Potkomisija za ribarstvo, hrvatski i slovenski ribari moći će ribariti u području između Umaga i Ankarana, odnosno sjeverno od paralele 45 stupnjeva, 23 minute sjeverne zemljopisne širine i južno od paralele 45 stupnjeva, 35 minuta sjeverne zemljopisne širine. Na tom području moći će ribariti svi ribari s prebivalištem i prijavljenim tvrtkama na tome području, a jedni i drugi ribari ribarit će sukladno propisima svoje države. Režimom se utvrđuje i zajednička služba nadzora te drugi tehnički detalji, a režim bi trebao stupiti na snagu 23. rujna, nakon što ga prihvate obje vlade. Načelan dogovor o privremenom režimu ribarenja u Piranskom zaljevu postigli su premijeri Ivica Račan i Janez Drnovšek na sastanku u Zagrebu 10. rujna. VLADA O TURISTIČKOJ SEZONI Prema prvim podatcima broj turističkih noćenja u osam je mjeseci za četiri posto veći u odnosu na prošlu godinu, izvijestila je u četvrtak članove Vlade ministrica turizma Pave Župan Rusković. U Istri je broj noćenja ostao isti, Kvarner bilježi porast od tri posto, a Dalmacija za deset posto. Ministrica je izvijestila da i podatci za dva vikenda u rujnu govore o porastu broja noćenja za 15, odnosno osam posto. To pokazuje da se naši planovi o porastu od pet posto i ostvariti, zaključila je. Vlada je u drugo saborsko čitanje uputila Prijedlog zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom. Njime se uređuju pitanja vezana uz ustanove za profesionalnu rehabilitaciju, svrhu i uvjete osnivanja zaštitnih radionica i olakšice kojima bi se pomoglo veće zapošljavanje invalida. Predloženi zakon predviđa i osnivanje fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Procjena je da bi se prva proračunska sredstva fondu mogla početi odobravati iduće godine, te da bi za to državni proračun u 2003. trebao osigurati 25 milijuna kuna. Značajniji korisnici sredstava fonda bilo bi pet zaštitnih radionica koje trenutačno zapošljavaju oko 460 invalida, te ustanove za profesionalnu rehabilitaciju ako se u međuvremenu osnuju, jer za sada ne postoje. SA ZATVORENE SJEDNICE VLADE Hrvatska Vlada je u četvrtak je na zatvorenom dijelu sjednice, među ostalim, prihvatila Izvješće o namjenskim kreditima banaka odobrenim za kupnju dionica ili udjela trgovačkih društava u postupku privatizacije, Izvješće HNB-a o namjenskim kreditima banaka odobrenim za kupnju dionica i udjela trgovačkih društava u postupku privatizacije s dopunom te informaciju HNB-a o rezultatima obavljenih kontrola odobravanja i korištenja posebnih namjenskih kredita za kupnju dionica poduzeća u pretvorbi i kredita na osnovi zaloga polica životnog osiguranja-otpremnina. Nema primjedbi ni na Izvješće o izvršenju Programa statističkih istraživanja RH za 2001. godinu i Izvješće Državnog zavoda za statistiku o obavljenim poslovima i utrošenim sredstvima u 2001. godini te je sukladno tome uputila pozitivno mišljenje Saboru. Donesena je i Odluka o sklapanju nagodbe s 438 dužnika ukupnog iznosa 19,4 milijuna kuna koje je prihvatila Komisija za državna potraživanja. Vlada je odlučila izdati obveznice Republike Hrvatske uz plasman na domaćem tržištu kapitala u kunskoj protuvrijednosti iznosa od 150 milijuna eura. Prihvatila je Izvješće o vođenim pregovorima za sklapanje Ugovora o slobodnoj trgovini između Hrvatske i Albanije. Prihvaćeno je i Izvješće o vođenim pregovorima za sklapanje Sporazuma između Vlade RH i Vlade Države Katar o zračnom prometu. Miljenko Fičor predložen je za predsjednika Komisije za vrijednosne papire Republike Hrvatske. Imenovani su slijedeći pomoćnici ministra za europske integracije: Davor Ćilić u Upravu za koordinaciju programa pomoći i suradnje s EU, Jasminka Novak za ravnateljicu Zavoda za prevođenje te Tamara Obradović u Upravu za usklađivanje pravnog sustava. Anđelka Bedrica razriješena je dužnosti pomoćnice ministra zaštite okoliša i prostornog uređenja. Ante Dodig razriješen je dužnosti pomoćnika ministra pomorstva, prometa i veza, a na istu dužnost imenovana je Tatjana Holjevac. Filip Dragović imenovan je članom Stalne mješovite komisije za provedbu Sporazuma između Republike Hrvatske i Republike Slovenije o pograničnom prometu i suradnji, a Zoran Sokolar razriješen je dužnosti člana te komisije. POVEĆATI CARINU PRI UVOZU JABUKA I MELASE Temeljem uvida u stanje na tržištu Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva (MPŠ) je zaključilo kako postoji opravdanost za povećanjem carinske zaštite pri uvozu jabuka i melase te je stoga Vlada na prošlotjednoj sjednici donijela Uredbu o izmjenama i dopuni Uredbe o carinskoj tarifi za ovu godinu. Kako su pojasnili u MPŠ-u, temeljni razloga za uvođenje carine za jabuke je porast ponude domaće proizvodnje jabuka. MPŠ očekuje da će ovogodišnja proizvodnja jabuka dosegnuti 55 do 66 tisuća tona. Što se, pak, tiče carina na uvoz melase, u MPŠ-u pojašnjavaju, kako je ona ukinuta u studenom lani, kako bi se omogućio uvoz nedostatne količine melase za prerađivačku industriju. Tada je bilo istaknuto, kako će carina biti privremeno ukinuta do sljedeće kampanje šećerne repe. No, budući se početak kampanje približava u MPŠ-u ističu, kako je nužno čim prije povećati carinu na uvoz melase i to do razine utvrđene WTO obvezama. CESTA PREMA SPLITU PO PLANU, UNATOČ NEDOSTATKU RADNIKA Premijer Ivica Račan izjavio je u srijedu u 'aktualnom prijepodnevu' da se autocesta Zagreb-Split, unatoč problemima s nedostatkom radne snage, gradi po planu. Činimo sve da problemi s radnom snagom ne utječu na dinamiku tog projekta, rekao je Račan Marinu Jurjeviću (SDP) kojeg je zanimalo hoće li nedostatak radne snage dovesti u pitanje rokove izgradnje. Premijer je rekao da se sličan problem širi i na neke druge gospodarske grane, da će se o cjelokupnom problemu pripremiti analitičko izvješće i da bi bilo dobro da ga i Sabor raspravi. Račan je, odgovarajući Ivanu Čehoku (HSLS), najavio da će Vlada povući još neke poteze radi stimuliranja izvoza i poboljšanja robne bilance s drugim zemljama, ne precizirajući o čemu se radi. Čehoka je zanimalo, kojim mjerama Vlada kani pomoći gospodarstvu sjeverozapadne Hrvatske, nakon što je to učinila brodogradnji. Račan je potvrdio da su u brodogradnji povučeni financijski teški potezi, ali i naglasio da su postavljeni jasni zahtjevi i rokovi. Ako se to ne ispuni, potpora više neće biti, rekao je premijer te dodao da u tom slučaju ne treba isključiti ni mogućnost zatvaranja brodogradilišta. Bude li to nužno, ne zaustavljajte te poteze, poručio je Čehoku. ODBOR ZA FINANCIJE RASPRAVLJAO O IZVRŠENJU PRORAČUNA, NADZORU BANAKA... Državni proračun se ostvaruje dobro, do kraja godine neće biti potrebe za rebalansom, ali će biti potrebe za preraspodjelama, jer su neki rashodi veći od planiranih, izvijestio je u utorak ministar financija Mato Crkvenac članove saborskog Odbora za financije i državni proračun koji su prihvatili izvješće o izvršenju proračuna u prvih šest mjeseci. U tom je razdoblju uprihodovano 32,8 milijardi kuna, ili 46,9 posto od planiranih 70 milijardi kuna u cijeloj godini. Rashodi su iznosili 34,1 milijardu kuna, što je 48 posto od planiranih 71,1 milijardu za ovu godinu. Crkvenac je pojasnio da je više od planiranog (za oko 380 milijuna kuna) potrošeno za plaće u ministarstvima obrane, unutarnjih poslova i prosvjete. Planirali smo brže reforme u obrani, no to se nije dogodilo, nakon što je proračun prihvaćen (utvrđeni) su određeni dodaci za dio policijskih poslova, te korekcije kolektivnih ugovora u prosvjeti, precizirao je ministar. Naveo je da su nastavljeni pozitivni trendovi u gospodarstvu, da se proračun u osnovi ostvaruje kako je koncipiran. Ministrov optimizam ne dijele oporbeni zastupnici koji tvrde da se stabilnost proračuna održava zaduženjem. Ivan Šuker (HDZ) ističe da se država u prvih šest mjeseci zadužila za novih 6,8 milijardi kuna, a u dvije i pol godine nove vlasti državni je dug, kaže, porastao za 30 milijardi kuna. Evidentno je da su blagajnički zapisi porasli s jedne na pet do šest milijardi, a Škegro (HDZ-ov ministar financija) u najlošijim vremenima nije imao više od 1,3 milijarde kuna, kaže Šuker. Crkvenac odgovara da su stope na kratkoročno zaduživanje manje, te da bi oporba trebala pohvaliti što se najjeftinijim novcem financira ono što se ranije financiralo skupim. Vaš gospodin Škegro nije se mogao kratkoročno zadužiti, osobito ne po ovim stopama po kojima se mi zadužujemo, odgovorio je Šukeru. Žestoka polemika između Crkvenca i Šukera nastavljena je i oko djelovanja dvaju izvanproračunskih fondova - za zapošljavanje i za regionalni razvoj. Crkvenac, naime, nije prihvatio Šukerovu tvrdnju da ti fondovi nisu profunkcionirali. Fondovi su ustrojeni, imaju i razrađene projekte i ove godine ulaze u njihovu realizaciju, ustrajao je ministar. Iznerviran Šukerovim dobacivanjem, Crkvenac se predsjedniku Odbora Jadranku Mijaliću obratio molbom "dajte ga zaustavite", na što je Šuker uzvratio Crkvencu pitanjem - kaj se nervirate? Bez veće rasprave, članovi Odbora prihvatili su Izvješće HNB-a o razvoju i radu funkcije nadzora banaka od 1992. do 2002. Jedini se za riječ javio Mijalić predbacivši predstavnicima HNB-a da je izvješće "umiveno i isfabricirano", da nema pomaka u razotkrivanju kriminala u Riječkoj banci. Izvješćem je, kaže, trebao dominirati odgovor zašto nadzor HNB-a ni u jednom slučaju nije djelovao preventivno, a propale su, dodaje, 33 banke i štedionice. Iznosi i podatak da trošak bankarskih kriza u Hrvatskoj iznosi 56 milijardi kuna, a štetama je pogođeno 400 tisuća štediša. Viceguverner HNB-a Čedo Maletić dogovorio je da je Banka izvješće napravila sukladno zaključcima Sabora, da je HNB-u stalo da se jasno istraži što se u Riječkoj banci dogodilo, da se nije odustalo od angažmana stranog forenzičara, ali da to košta. Članovi Odbora bez rasprave su na znanje primili HNB-ovo izvješće o odobrenim menadžerskim kreditima. Dostavljeni svi traženi podaci osim imena osoba koje su kredite dobivali, naveo je zamjenik guvernera HNB-a Boris Vujčić. Pojasnio je da Banka ima imena, ali je stav pravne službe da bi se davanjem njihova popisa prekršio zakon i bankovna tajna. Vujčić dodaje da se, bez kršenja zakona, može doći do imena - preko HFP-a koji je prodavao poduzeća kupovana odobrenim kreditima. ODBOR ZA EUROPSKE INTEGRACIJE O PROCESU STABILIZACIJE I PRIDRUŽ. Hrvatski ministar za europske integracije Neven Mimica je u utorak pred Odborom za europske integracije Hrvatskog sabora iznio prvo polugodišnje izvješće o ostvarivanju plana provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između RH i EU i njezinih država članica za razdoblje od siječnja do lipnja ove godine. Osim Mimice pred Odborom je govorio i načelnik odjela za europske integracije u Ministarstvu vanjskih poslova Boris Grigić o Vladinoj ocjeni provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Mimica je članovima Odbora istaknuo kako je Hrvatska najnaprednija i najrazvijenija u procesu provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u odnosu na ostale države uključene u taj proces - Albaniju, BiH, SRJ i Makedoniju. Prema njegovim riječima, Hrvatska ne kasni u izvršavanju niti jednog roka zadanog sporazumom nego je čak hrvatska vlada, koja je bila ambicioznija, postavila vlastite rokove za taj proces. Kako je kazao, Hrvatska nije ostvarila samo trećinu zadanih mjera do kraja ove godine, ali je pritom izrazio nadu da će do kraja tog roka i to biti učinjeno. Zadaća Hrvatske u idućih šest mjeseci je osigurati poštivanje ljudskih prava - posebice manjina i u tom smislu usvojiti zakon o manjinama - zatim ostvariti povrat imovine, reformu pravosuđa, donijeti zakon o regulaciji HRT-a, a nužno je nastaviti suradnju s Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene na tlu bivše Jugoslavije (ICTY) u Den Haagu i suradnju sa susjedima. Ministar za europske integracije je također izrazio nadu da će Hrvatska moći početkom iduće godine predati zahtjev za punopravnim članstvom u EU. Odgovor na taj zahtjev, rekao je Mimica, ovisit će o tome kako će EU ocijeniti sposobnost Hrvatske u izvršavanju zadaća koje joj je postavila. Mimica je na kraju dodao da je Vlada odlučila pooštriti odnos prema ostvarivanju gore navedenih uvjeta. MINISTAR PANKRETIĆ RAZGOVARAO S PREDSTAVNICIMA "CROATIASTOČARA" Ministar poljoprivrede i stočarstva Božidar Pankretić razgovarao je u srijedu u Ministarstvu s članicama "Croatiastočara" GIU Zagreb o stanju u stočarskoj proizvodnji i prodaji mesa te budućim aktivnostima Ministarstva na tom području. Kako je priopćilo Ministarstvo, ministar je izvijestio nazočne o promjenama u sustavu potpore po novom Zakonu o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu te nužnosti provedbe Upisnika obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Kad se donese Nacionalni program za poljoprivredu i seoska područja koji se izrađuje, bit će uspostavljene mjere tržno-cjenovne politike, t.j. uvjeti za zajamčene cijene kako bi stočari i prerađivači (klaoničari i mesoprerađivači) mogli ugovarati stočarsku proizvodnju. Ministar je predstavio Program kreditiranja uzgojno valjane stoke s povoljnim uvjetima za kupnju domaćega rasplodnog stočnog pomlatka (teladi i ždrjebadi) te junica i bikova, šilježica i ovnova, jarica i jaraca, nazimica i nerasta, omica, kobila i pastuha. Istaknuto je da su predstavnici "Croatiastočara" zadovoljni sastankom, kojih bi, kako je rečeno, trebalo biti više kako bi se teškoće uklanjale što brže i učinkovitije, navodi se u priopćenju. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U KOLOVOZU VEĆA ZA 1,3 POSTO Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj je u kolovozu bila za 1,3 posto veća nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. U razdoblju pak od siječnja do kolovoza ove godine industrijska je proizvodnja veća za 3,1 posto od proizvodnje ostvarene u istom prošlogodišnjem vremenu. U usporedbi s prosječnom mjesečnom proizvodnjom prošle godine industrijska je proizvodnja u ovogodišnjem kolovozu veća za 1,6 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Kod sagledavanja podataka o kretanju industrijske proizvodnje u kolovozu iz Zavoda napominju da indeksi nisu svedeni na isti broj radnih dana. Kolovoz 2002. ima dva radna dana manje od prošlogodišnjeg kolovoza, što na indekse mjesečnih razina utječe oko 6 posto, a na kumulativnu razinu oko 0,8 posto. PORAST GRAĐEVINSKIH RADOVA U LIPNJU 7 POSTO Građevinski radovi u Hrvatskoj nastavljaju tendenciju rasta. Tako je u lipnju fizički obujam građevinskih radova bio za 7 posto veći nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Kumulativno, u prvih šest mjeseci ove godine građevinski su radovi u Hrvatskoj zabilježili rast za 11,7 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, podaci su Državnog zavoda za statistiku. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE NASTAVLJEN OPORAVAK DEVIZNIH DEPOZITA I RAST PLASMANA BANAKA Uz nastavak oporavka deviznih depozita nastavlja se i snažan rast plasmana poslovnih banaka ostalim sektorima. Po podacima Hrvatske narodne banke, krajem srpnja ukupni su devizni depoziti u poslovnim bankama iznosili 69,2 milijarde kuna, a plasmani banaka ostalim sektorima 87,4 milijardi kuna. Tijekom lipnja i srpnja nastavljan je oporavak deviznih depozita započet u svibnju. Dosegnuta srpanjska razina i nadalje je niža nego početkom ove godine, tako da nije došlo do potpunog oporavka deviznih depozita nakon prvog tromjesečja, napominju iz HNB-a. Devizni su se depoziti smanjivali ili stagnirali zbog post euro efekta i problema u Riječkoj banci. Njihov blagi oporavak naznačen u svibnju intenziviran je u srpnju kada su prvi put ove godine značajnije porasli. Srpanjski rast iznosio je efektivno 1,2 milijarde kuna ili 1,8 posto. Krajem srpnja devizni depoziti iznose 69,2 milijarde kuna, što je godišnji porast od 34,3 posto. To je i nadalje niža razina nego početkom ove godine (krajem siječnja devizni su depoziti iznosili 74,8 milijardi kuna, a koncem veljače 73,6 milijardi kuna). Nastavlja se snažan rast plasmana banaka ostalim sektorima koji se i dalje financira smanjenjem neto inozemne aktive poslovnih banaka. Plasmani nebankovnom sektoru veći su krajem srpnja za 3,5 milijardi kuna (4,16 posto), nego krajem svibnja. Ukupni plasmani na kraju srpnja iznose 87,4 milijarde kuna, što je za 27,7 posto više nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Tijekom lipnja i srpnja nastavljen je trend visokih stopa rasta kredita stanovništvu i poduzećima, pri čemu krediti stanovništvu rastu brže od kredita tvrtkama. Tako su krediti stanovništvu na kraju srpnja ove godine bili 39,5 posto veći od kredita u istom mjesecu lani, dok su krediti odobreni poduzećima u istom razdoblju porasli za 20,1 posto. RAFFEISENBANK AUSTRIA KREDITIRAT ĆE GRAD RIJEKU S 25,6 MILIJUNA KUNA Raiffeisenbank Austria (RBA) kreditirat će Grad Rijeku s ukupno 25,6 milijuna kuna namijenjenih financiranju kapitalnih projekata poput izgradnje cesta i komunalne infrastrukture te kulturnih i sportskih sadržaja. Ugovor o tom kreditu potpisali su u utorak gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel i predsjednik Uprave RBA Zdenko Adrović. Rok povrata kredita je pet godina uz poček od jedne godine. Kamatna stopa utvrđena je na visini tromjesečnog euribora plus 2 postotna poena, što trenutačno iznosi 5,3 posto godišnje. Otplata će se obavljati tromjesečno. Grad Rijeka je zbog osiguranja povrata kredita dao "Dvoranu mladosti" na Trsatu u hipoteku. Najznačajnija kapitalna ulaganja Grada Rijeke za koje je namijenjen ovaj kredit su gradnja cesta u gradskom naselju Drenova, izrada projektne dokumentacije za gradnju bazena "Kantrida" i rekonstrukcija nogometnog igrališta "Podmurvice". Uz navedene, ovim kreditom financirat će se još 14 kapitalnih ulaganja Grada Rijeke. ESB OTVORILA NOVU FILIJALU U SISKU Erste&Steiermaerkische Bank d.d. (ESB) otvorila je novu filijalu u centru Siska, čime je broj poslovnica, filijala te savjetodavnih i komercijalnih centara banke u Hrvatskoj narastao na ukupno 37. Filijala u Sisku pružat će sve vrste bankarskih i financijskih usluga, primjerice blagajničko, kreditno i kartično poslovanje, usluge platnog prometa u zemlji i inozemstvu te usluge Internet bankarstva. Klijentima će na raspolaganju biti i savjetnici Banke za razgovor o redovnim i posebnim oblicima financijskog poslovanja te kreditiranja. ESB je posebno predstavila gotovinske kredite uz kamatu već od 10 posto godišnje i rok otplate do šest godina, pogodnosti otvaranja tekućih računa u Banci te za umirovljenike osiguranu isplatu mirovine 7-og u mjesecu, uz mogućnost korištenja okvirnog kredita po tekućem računu i nenamjenskih umirovljeničkih kredita bez jamaca. PODRAVSKA BANKA UVELA KUMULATIVNU ŠTEDNJU Koprivnička Podravska banka od početka rujna ove godine uvela je novu vrstu štednje - kumulativnu štednju, objavili su iz te banke. Riječ je dugoročnoj štednji koja se temelji na višekratnim uplatama tijekom trajanja oročenja, a minimalni period oročenja iznosi 12 mjeseci. Minimalne uplate kreću se od 200 kuna za kunsku štednju, 25 eura za euro štednju ili 25 američkih dolara za štednju u dolarima, a uplate mogu biti različite vrijednosti. Ugovor o toj štednji ne prekida se ukoliko se sredstva ne uplaćuju mjesečno, a moguće je i u jednom mjesecu izvršiti više uplata. Svakom novom uplatom klijentu se povećava glavnica oročenja, a time i povećava kamatna stopa. 4. TVRTKE EDISON GAS NIJE UŠAO U ININU SOBU S PODACIMA Konzorcij Edison Gas-Hellenic Petroleum nije u ponedjeljak ušao u Ininu sobu s podacima za obavljanje dubinskog pregleda poslovanja Ine, objavio je Ured za koordinaciju privatizacije INE. Edison Gas je prošloga tjedna najavio dolazak u INU u konzorciju s gračkim Hellenic Petroleumom, no budući da je Edison Gas samostalno ušao u uži izbor za strateškog partnera INE, struktura najavljenog konzorcija nije bila zadovoljavajuća, napominju iz Ureda. Vlada je sredinom srpnja izabrala pet potencijalnih strateških partnera za Inu - austrijski OMV, mađarski MOL, ruske kompanije Rosneft i Lukoil te Edison Gas. Prema informacijama iz Vladinih krugova Edison Gas-u, talijanskoj tvrtki čija je djelatnost plin, tada je rečeno da uđe u konzorcij s nekim iz naftnog businessa. Međutim, konzorcij Edison Gasa s Hellenic Petroleumom, tvrtkom koju je Vlada već ranije odbila, smatra se nezadovoljavajućim. Hellenic Petroleum je, naime, bio u krugu deset tvrtki koje su iskazale interes za privatizaciju Ine, ali nije ušao u uži krug pet potencijalnih strateških partnera. Due dilligence (dubinski pregled poslovanja) Ine već su obavili OMV, MOL i Rosneft. Potencijalni strateški partneri svoje bi obvezujuće ponude, s cijenom koju su spremni platiti za 25 posto plus jednu dionicu Ine, trebali predati početkom listopada. NOVA ODLUKA VIJEĆA MINISTARA BIH NEĆE UGROZITI POSLOVANJE INA-E Donošenje nove odluke o kvaliteti naftnih goriva koji se uvoze u Bosnu i Hercegovine neće dovesti u pitanje uspješno poslovanje Ine na tržištu te zemlje, izjavio je u ponedjeljak u Sarajevu komercijalni direktor HOLDINA-e Mladen Borković. "Ina je u BiH već 30 godina i tu kani i ostati", kazao je Borković u izjavi za Hinu. Podsjetio je kako je odluka Vijeća ministara BiH po kojoj naftni derivati ubuduće moraju zadovoljavati znatno strože standarde kvalitete najavljivana već duže vrijeme, pa se i INA za nju pripremila. To praktično znači kako će INA biti u stanju osigurati dovoljne količine goriva koji će ispunjavati standarde što stupaju na snagu u BiH. Odluka Vijeća ministara BiH donesena prošlog tjedna zapravo još nije postala operativna u pravom smislu. Njenim odredbama za sada se rukovodi carina u BiH, dok uvoznici nafte još čekaju precizne upute što i kako mogu dobavljati. Borković je podsjetio kako je INA i do sada imala znatnog udjela na naftnom tržištu u BiH, a samo za prvih šest mjeseci ove godine ona je uvezla 400 tisuća tona goriva u tu zemlju. "Ako se zna da Federacije BiH godišnje treba 800 tisuća tona goriva, to jasno govori gdje je mjesto Ine na ovdašnjem tržištu", kazao je Borković. Borković je također potvrdio kako postoje planovi za izgradnju novih benzinskih crpki Ine u BiH. VIPNET POVEĆAO PRIHODE I DOBIT; RAZMATRA ULAZAK U FIKSNU TELEFONIJU Tvrtka VIPnet d.o.o. razmatra ulazak na tržište fiksne telefonije, kazao je u četvrtak u Osijeku predsjednik uprave VIPnet-a Josef Vinatzer. Tvrtka je u prvoj polovici ove godine ostvarila prihod od 131,5 milijuna eura, što je za 33,9 milijuna eura ili 34,7 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Nedavno je evidentiran i milijuntni korisnik usluga, što je u usporedbi s lipnjem prošle godine, povećanje od 41 posto, kazao je Vinatzer. Na konferenciji za novinare, sazvanoj u povodu otvorenja novoga regionalnoga sjedišta tvrtke u Osijeku, Vinatzer je kazao kako je u prvoj polovici ove godine ostvarena dobit prije oporezivanja od 51,7 milijuna eura, što je za gotovo 20 milijuna eura više nego u istom razdoblju 2001. godine. Značajno je, istaknuo je, povećan broj roaming operatera i prodajnih mjesta, a izdvojio je SMS uslugu po kojoj Hrvati šalju 70 poruka mjesečno, dok europski građani prosječno mjesečno pošalju tek 24 poruke. KONČAR U PRVIH OSAM MJESECI OSTVARIO PORAST PRODAJE ZA 18 POSTO Končar-Elektroindustrija d.d. u prvih je osam mjeseci ove godine ostvarila 18-postotni porast prodaje te prihod nešto veći od milijardu kuna, a do kraja godine očekuje prihod od 1,5 milijardi kuna, kazao je predsjednik Uprave Končara Darinko Bago na tradicionalnom Danu Končara na Jesenskom međunarodnom zagrebačkom velesajmu. Ostvareni porast prodaje Končara, po Baginim je riječima, nešto manji od planiranog, no očekuju da će se do kraja godine povećati. Takvim očekivanjima u prilog idu i činjenice da je tijekom ove godine Končar dogovorio dvije velike investicije - izgradnju trafostanica u Ernestinovu i Žerjavinecu te izradu 70-ak niskopodnih tramvaja za potrebe zagrebačkog ZET-a. Posao izgradnje tramvaja Končar je dobio ove godine na međunarodnom natječaju zajedno sa zagrebačkim tvornicom Gredelj i slavonsko-brodskim Đuro Đakovićem koji svi zajedno čine konzorcij CROTRAM. Bago je napomenuo da se do sredine studenog ove godine očekuje i potpisivanje ugovora za taj posao sa gradom Zagrebom i ZET-om. OKO DESET TISUĆA RADNIKA RADI NA AUTOCESTI ZAGREB-SPLIT Oko deset tisuća ljudi trenutno radi na budućoj autocesti Zagreb- Split, no ministar javnih radova Radimir Čačić potvrdio je da ih još nedostaje te da su prisiljeni uvoziti radnu snagu iz susjedne Bosne i Hercegovini. U organizaciji Hrvatske auto ceste (HAC) Čačić je s novinarima obišao gradilišta po trasama od Bosiljeva do sjevernog portala tunela Mala Kapela, te od Zadra II do spoja Gornja Ploča, koje sve moraju biti završene do lipnja 2003. Predsjednik Uprave HAC-a Stanko Kovač ustvrdio je da oko pet tisuća radnika radi na građevinskim radovima na trasi, a još pet tisuća u pripremnim i pratećim poslovima. No, ministar Čačić je kazao da imaju veliki problem s nedostatkom radne snage poput tesara i armirača, a nedostaje i nekvalificiranih radnika. Kao najkritičniji dio buduće autoceste na kojem bi eventualno moglo doći do kašnjenja Čačić i Kovač su naveli dio od Maslenice do tunela Sveta Rok, budući da se na toj 15,7 km dugom dijelu trebaju sagraditi tri tunela - Bristovac, Ledenik i Čelinka te četiri vijadukta. No, Kovač je ustvrdio da je trenutno sve pod nadzorom jer radnici rade danonoćno u tri smjene. Najavio je da će raditi i preko zime osim u slučaju velikih zimskih nepogoda. CROATIA AIRLINES NA POPISU 150 AVIOKOMPANIJA PO FINANCIJSKIM POKAZATELJIMA Na rang listi 150 svjetskih aviokompanija britanskog stručnog časopisa Airline Business, Croatia Airlines (CA) uvrštena je na 19. mjesto prema kriteriju stope operativne dobiti, a na 150. mjesto po ukupnom prihodu ostvarenom u prošloj godini. Britanski časopis objavio je specijalni izvještaj na temu posljedica i šteta u svjetskoj zrakoplovnoj industriji nakon prošlogodišnjih terorističkih napada na SAD. U sklopu tog izvještaja su i rang liste aviokompanija i to prvih 150 prema financijskim pokazateljima, odnosno ukupnom prihodu i operativnoj dobiti, te prvih 200 po broju ostvarenih putničkih kilometara. CA je priopćio da su prvi put uvršteni među vodeće svjetske kompanije, jer je u kategoriji operativne dobiti CA zauzeo 19. mjesto u svijetu, a prva je irska zrakoplovna diskontna tvrtka Ryanair. Prema ukupnom prihodu CA je na toj rang listi na zadnjem, 150. mjestu. Prema broju ostvarenih putničkih kilometara Croatia Airlines je na 186. mjestu u svijetu od ukupno 200 rangiranih zrakoplovnih tvrtki, ispred jugoslavenskog JAT-a, koji je na 189., te slovenske Adrije na 195. mjestu, kaže se u priopćenju CA. Putnički promet prošle je godine u SAD-u pao za pet posto, u Europi za 2,4 posto, a na tržištu Azije ostao je na istoj razini kao i godinu prije. Croatia Airlines pak u 2001. prevezla je 17 posto više putnika nego u 2000., a ove godine do sada tri posto više putnika nego lani. ARGENTINSKI MILIJARDER ZAINTERESIRAN ZA HRVATSKE ZRAČNE LUKE Ministar pomorstva, prometa i veza Roland Žuvanić održao je u utorak preliminarni sastanak s većinskim vlasnikom tvrtke "Aeropuertas Argentina 2000." Eduardom Eurnekianom koji je izrazio interes za koncesije i ulaganja u hrvatske zračne luke i turizam, a u roku od 60 do 90 dana trebao bi uputiti Vladi prijedlog kako vidi suradnju s našim zračnim lukama. Ministar Žuvanić kazao je da je to prvi preliminarni sastanak sa Eurnekianovom poslovnom grupacijom, dodajući da bi slijedeći tjedan ta grupacija trebala uputiti pismo namjere u Ministarstvo u kojem će zatražiti da im se omogući susret sa direktorima zračnih luka u Hrvatskoj te snimanje stanja na aerodromima. U narednih bi 60 do 90 dana tehničari te argentinske grupacije obišli hrvatske zračne luke, a nakon što snime stanje, Eurnekian će poslati Vladi prijedlog, odnosno "menadžment plan", na koji bi način upravljao hrvatskim zračnim lukama. Taj prijedlog, napomenuo je ministar Žuvanić, hrvatsku stranu ni na što ne bi obvezivao. Argentinski milijarder, vlasnik grupacije koja je operater 30 zračnih luka u Argentini, milanske zračne luke i nekih zračnih luka u tranzicijskim zemljama, kazao je da su zainteresirani za vođenje zračnih luka u Hrvatskoj odnosno za koncesije nad njima, ne želeći precizirati o kolikim bi investicijama bila riječ. Eurnekian je naglasio da bi policija, carina i druge javne službe u zračnim lukama ostale u rukama države. Dodao je da mu nije važno vlasništvo već ga zanima dobivanje koncesije, a poseban interes pokazuje za dubrovačku zračnu luku. Žuvanić je pojasnio zakonsku regulativu, kazavši da sve koncesije na rok duži od 33 godine mora odobriti Sabor, a do 33 Vlada. SURADNJA HŽ-A I JUGOSLAVENSKIH ŽELJEZNICA Zajedničke aktivnosti u oživljavanju prometa na X. paneuropskom prometnom koridoru, rješavanje pitanja financijskih odnosa, mogućnosti najma hrvatskih lokomotiva i zamjene vagona te otvaranje HŽ-ova predstavništva u Beogradu bile su teme ovotjednog sastanka predstavnika Hrvatskih željeznica i Zajednice jugoslavenskih željeznica u Zagrebu. Da bi se povećao promet na X. koridoru i poboljšala suradnja, dogovoreno je otvaranje HŽ-ova komercijalnoga predstavništva u Beogradu u studenome, a JŽ-u je istodobno ponuđeno da otvori predstavništvo u Zagrebu, izviješteno je iz HŽ-a. Istaknuto je da se putnički prijevoz na X. paneuropskome prometnom koridoru povećava po godišnjoj stopi od 30 posto, a i teretni prijevoz je u znatnu porastu. Između Zagreba i Beograda vozi po pet pari teretnih i putničkih vlakova na dan. Dogovoreno je da se zajedničkim istraživanjem tržišta i osnivanjem zajedničkog povjerenstva za uklanjanje operativnih teškoća na graničnim prijelazima prevladaju dosadašnje zapreke i tako poveća kakvoća putničkoga i teretnog prijevoza. S obzirom na teškoće JŽ-a s voznim parkom HŽ je ponudio svoje lokomotive u najam, a dogovoreno je i zamjena preostalih teretnih vagona do kraja godine. Naime, na području HŽ-a još ima 778 jugoslavenskih teretnih vagona, a na području JŽ-a 490 hrvatskih teretnih vagona. Dio njih zamijenit će se fizički, a dio samo prijenosom vlasništva, jer su ionako neuporabivi. Do sada je odnose dviju željeznica uvelike opterećivao JŽ-ov dug HŽ-u 17,2 milijuna eura: od toga je oko 15 milijuna eura starih obveza po globalnoj bilanci, a ostatak po obračunima od 1998. do danas. Obje strane sporazumjele su se da će se rješenje za stari dug predložiti vladama i resornim ministarstvima dviju država, a za novi dug, koji je JŽ već počeo otplaćivati, utvrdit će se rokovi daljnje otplate. JAMNICA OTVORILA NOVU PUNIONICU IZVORSKE VODE Vodeći proizvođač mineralnih voda u regiji, tvrtka Jamnica iz sastava koncerna Agrokor, u srijedu je u Svetoj Jani kraj Jastrebarskog svečano otvorila novu punionicu prirodne izvorske vode i bezalkoholnih pića. U novu punionicu Jamnica je uložila 200 milijuna kuna i zaposlila 50 djelatnika u proizvodnji. Uz punionice mineralne vode u Jamničkoj kiselici i Sarajevskom kiseljaku te punionicu voćnih sokova Juicy u Jastrebarskom, punionica u Svetoj Jani ukupno je četvrta tvornica Jamnice. U prvih osam ovogodišnjih mjeseci Jamnica je ostvarila ukupni prihod od 362 milijuna kuna, što je sedam posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Ostvarena je i rekordna prodaja od 153 milijuna litara mineralne vode, što je za 3,3 milijuna litara više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Time je Jamnica potvrdila svoju poziciju regionalnog lidera u proizvodnji mineralnih voda. Izvoz mineralne vode povećan je osam posto, a prodaja voćnih sokova Juicy na domaćem je tržištu povećana za šest posto, a na inozemnom za 54 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. BADEL 1862 PUSTIO U RAD NOVU LINIJU ZA PUNJENJE VINA Tvrtka Badel 1862, u svom proizvodnom pogonu na zagrebačkom Žitnjaku, pustila je u srijedu u rad suvremenu liniju za punjenje vina, vrijednu 750 tisuća eura. Linija je u potpunosti automatizirana, a kapacitet punjenja je 6000 boca na sat, s mogućnošću pakiranja od 0,2 do litre. Na liniji će se puniti visokokvalitetna bijela, ružičasta i crvena vina različitih pakiranja. Radi praćenja trenda povećanja potrošnje i razvoja vinske kulture kod potrošača, poslovodstvo Badela 1862 za sljedeće godine najavljuje ulaganja u podizanje novih vlastitih nasada kvalitetnih sorti vinove loze u Benkovcu, Križevcima i Daruvaru. Također, poticat će i procese podizanja novih nasada u vinarijama s kojima ima ugovore o dugoročnoj poslovnoj suradnji - Svirče, Smokvica i Dingač. INKER NASTAVLJA POVEĆANJE PRODAJE U INOZEMSTVU Zaprešićka tvrtka Inker, proizvođač sanitarija, sanitarne galanterije i porculana za ugostiteljstvo, i ove godine nastavlja trend rasta prodaje - prodaja na inozemnom tržištu porasla je za 11 posto, dok je prodaja na domaćem tržištu otprilike na razini prošle godine. Inker je prisutan gotovo u cijeloj Europi, naročito s porculanom za ugostiteljstvo, oko 70 posto izvoza ide na talijansko tržište, a zaprešićka se tvrtka polako vraća i na tržište Jugoslavije, istaknula je glavna direktorica Inkera Ljerka Cerc u srijedu na konferenciji za novinare održanoj na izložbenom prostoru tvrtke na Jesenskom međunarodnom zagrebačkom velesajmu. Inker ima 830 zaposlenih. U prošloj godini tvrtka je zabilježila rast prodaje za 14 posto, ukupni je prihod iznosio 114 milijuna kuna, od čega je 60 posto ostvareno u izvozu, a neto dobit je iznosila 2,4 milijuna kuna. OTVARA SE TRGOVAČKI CENTAR KING CROSS JANKOMIR Tvrtka Hipermarketi Coop u nedjelju , 22. rujna, otvara trgovački centar King Cross Jankomir, investiciju vrijednu 67 milijuna eura, najavili su iz Hipermarketa Coop. Sam trgovački centar prostire se na 43 tisuće četvornih metara natkrivene površine i ima 1800 parkirnih mjesta. Trgovački centar, u kojem će posao naći oko tisuću osoba, sastoji se od hipermarketa Ipercoop sa 10.000 četvornih metara prodajne površine i trgovačke galerije s više od 90 trgovina. Inače, tvrtku Hipermarketi Coop osnovala je talijanska zadružna kompanija Coop Consumatori Nordest, koja je u vlasništvu najvećeg talijanskog distribucijskog lanca, grupacije Coop. Do sada je ta kompanija u Hrvatskoj uložila, kažu, gotovo sto milijuna eura, a prema procjenama poslovodstva do 2005. godine u Hrvatsku će investirati dodatnih 100 milijuna eura. KANADSKI PROJEKT IZGRADNJE DUBROVAČKE TURISTIČKE LUKE Kanadska tvrtka "Dom holdings LLC" u Torontu u utorak je u Dubrovniku predstavila idejni projekt izgradnje gruške luke kao turističke luke. Ta luka bi sadržavala sve službe za međunarodni putnički promet, ali i druge sadržaje, poput hotela najviše kategorije s casinom, jaht-klubom, javnom garažom, prodajnim prostorom, autobusnim kolodvorom te brojnim drugim objektima važnima za grad Dubrovnik. Bude li prihvaćen, kazao je direktor tvrtke Ivica Mumlek, projekt bi se mogao ostvariti za tri godine, a u nj bi bilo uloženo oko 320 milijuna dolara. Izjavio je kako svoj financijski probitak ta tvrtka vidi u koncesiji na 33 godine. TVRTKA ADRIA RESORTS ULAŽE U VRSARSKU "ANITU" VIŠE OD 100 MILIJUNA KUNA Tvrtka Adria Resorts, u stopostotnom vlasništvu Tvornice duhana Rovinj (TDR) i u čije ime upravlja turističkim društvima u grupi, u daljnji razvoj hotelskog-turističkog poduzeća "Anita" iz Vrsara planira uložiti više od 100 milijuna kuna. Prijedlog Uprave "Anite" da se za realizaciju tog programa poveća temeljni kapital toga Društva, prihvatio je Nadzorni odbor i uputio ga na odlučivanje glavnoj skupštini Anite, zakazanoj za 28. listopada 2002. u Rovinju. Naime, kako je objavljeno, temeljni kapital Društva povećat će se za nešto više od 100 milijuna kuna, odnosno na 410,7 milijuna kuna, izdavanjem novih 28.572 povlaštenih dionica serije "B" bez prava glasa, nominalne vrijednosti 3.500 kuna. Tvrtku Adria Resorts osnovao je prošle godine TDR, kada je preko nje i kupio većinske udjele u hotelsko-turističkim tvrtkama "Jadranturist" iz Rovinja te "Anita" iz Vrsara. U GODINU I POL DANA PRODANI UDJELI U 22 TRGOVAČKA DRUŠTVA Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) tijekom prošle i do kraja kolovoza ove godine putem javnih natječaja prodao je svoje udjele u 22 trgovačka društva za ukupno 452 milijuna kuna ili 49,2 posto od njihove ukupne nominalne vrijednosti. Istodobno su na Varaždinskoj i Zagrebačkoj burzi prodana 792 dionička paketa iz portfelja HFP-a za oko 500 milijuna kuna. U državnom su portfelju ostali udjeli u još 1091 društvu sa ukupnim temeljnim kapitalom od 62,1 milijarde kuna, od čega je državni udio oko 22,2 milijarde kuna, izvijestio je u utorak na konferenciji za novinare zamjenik predsjednika HFP-a Krešimir Starčević. Napomenuo je da su od prodanih 22 društva na javnim natječajima u njih samo 15 posto ušli inozemni ulagači. Pojasnio je to nedovoljnim interesom stranih investitora, ali i pojavom sposobnih i financijski kvalitetnih domaćih ulagača koji su spremni razvijati poslovanje u tvrtkama koje su kupili. Ukupna nominalna vrijednost svih društava, čiji su udjeli i dionički paketi prodani na javnim natječajima i burzama iznosi oko dvije milijarde kuna, naglasio je Starčević. 5. MEĐUNARODNA SURADNJA MESIĆ: KONKRETNIJE O PRIBLIŽAVANJU TRANZICIJSKIH ZEMALJA EU Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić rekao je u utorak u Salzburgu da se ove godine tijekom dvodnevnog Europskog ekonomskog summita puno više nego ranije razgovaralo o konkretnim akcijama za priključenje tranzicijskih zemalja Europskoj uniji i o ulaganjima u Hrvatsku i regiju. Europski ekonomski summit "danas ima drugu kvalitetu, puno se više razgovara o konkretnim ulaganjima u Hrvatsku, u regiju, i puno više se govori o konkretnim akcijama koje su potrebne da bi se zemlje u tranziciji što prije priključile zemljama EU", rekao je Mesić na konferenciji za novinare. Hrvatski predsjednik se tijekom dvodnevnog boravka u Salzburgu na marginama europskom summita bilateralno sastao između ostalih, s austrijskim predsjednikom Thomasom Klestilom, europskim povjerenikom za proširenje Guentherom Verheugenom, šefom diplomacije BiH Zlatkom Lagumdžijom, te predsjednikom Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Jeanom Lemierreom. Na pitanje novinara koja su hrvatska očekivanja glede proširenja Europske unije, Mesić je izjavio da "što prije ispunimo standarde prije ćemo ući u Europsku uniju". Europski povjerenik za proširenje u ponedjeljak je na plenarnoj sjednici naglasio da Bruxelles ne smije odgađati širenje ali i da se zemlje poput Srbije i Ukrajine ne trebaju prerano nadati da će se i o njima u tom smislu početi razgovarati. Mesić je na sastancima s predstavnicima europskih banaka i investicijskih kuća razgovarao o konkretnim ulaganjima u Hrvatsku. Lemierre ga je izvijestio da EBRD ima velika ulaganja u hrvatski privatni sektor dok je posrednička ulagačka kuća Merill Lynch stavila Hrvatsku na popis zemalja u koje treba ulagati. Isto tako, na tim se sastancima razgovaralo o ulaganjima u Vukovar i vukovarsku luku, u infrastrukturu, turizam i izravnu proizvodnju. U ponedjeljak navečer hrvatski šef države sudjelovao je na zatvorenoj radnoj večeri s Lagumdžijom i srbijanskim premijerom Zoranom Đinđićem. Na toj je večeri bilo "suprotstavljenih mišljenja" kada se razgovaralo o prostoru Bosne i Hercegovine, rekao je Mesić na konferenciji za novinare. Izvori bliski hrvatskom predsjedniku potvrdili su da je Đinđić na toj večeri izjavio da Europa nema razrađenu strategiju prema prostoru jugoistoka Europe, dok se Lagumdžija s time nije složio. Mesić se s Lagumdžijom sastao i bilaterarno u ponedjeljak ujutro. Tijekom tog sastanka, kako se saznaje iz izvora bliskih Predsjedniku, Hrvatska Kostajnica istaknuta je kao primjer za rješavanje sličnih problema s drugim državama. Mesić i Lagumdžija složili su se isto tako da bi trebalo ispitati mogućnosti produženja roka prijelaza granice s osobnom iskaznicom. Mesić se tijekom jutra sastao sa svojim austrijskim domaćinom Klestilom kojemu je uručio ček na pet tisuća noćenja u Hrvatskoj za djecu obitelji stradalih u poplavama u Austriji. Na tome mu je kao i na drugim oblicima pomoći na jutrošnjem sastanku zahvalio predsjednik Vlade pokrajine Salzburg Franz Schausberger, uručivši mu Čašu zahvalnosti Salzburga. PREDSTAVNICI EUROPSKE KOMISIJE I VLADE RH O IZVOZU ŠEĆERA U Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva održane su 16. i 17. rujna konzultacije s predstavnicima Europske komisije (EK), kako bi se razmotrili načini provedbe možebitne odluke EK o ukidanju izvoznih subvencija pri izvozu šećera iz EU u Hrvatsku, izvješteno je iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. Hrvatsko izaslanstvo, kojeg su činili predstavnici ministarstava poljoprivrede, financija, gospodarstva, vanjskih poslova i europskih integracija, vodio je Miroslav Božić, pomoćnik ministra poljoprivrede, dok je izaslanstvo Europske komisije predvodio Helmut Stadler, načelnik u Općoj upravi za poljoprivredu EK. Pri izvozu šećera Europska unija primjenjuje visoke izvozne subvencije koje predstavljaju značajan proračunski trošak za EU. Stoga Europska komisija razmatra mogućnosti za ukidanje izvoznih subvencija pri izvozu šećera iz EU u RH, o čemu su predstavnici Komisije tijekom sastanka izvijestili hrvatsku stranu. U provedbi ove odluke Europskoj je komisiji potrebna suradnja hrvatskih carinskih službi kako bi se spriječilo da subvencionirani šećer iz EU dolazi na hrvatsko tržište. Višesatni sastanak ocijenjen je obostrano vrlo uspješnim, napominje se u priopćenju. Dodaje se kako su predstavnici EK izrazili zadovoljstvo spremnošću Hrvatske za pružanje potrebne pomoći i suradnje kako u vezi budućeg izvoza šećera iz EU u RH, tako i pri izvozu hrvatskog šećera na tržište EU. Na sastanku je razmotren tekst sporazuma, a detalji njegove primjene bit će razrađeni u narednom razdoblju. ZAJAM SVJETSKE BANKE ZA PROJEKT SREĐIVANJA ZEMLJIŠNIH KNJIGA Predstavnici hrvatske Vlade i Svjetske banke potpisali su ugovor o zajmu Svjetske banke za Projekt sređivanja zemljišnih knjiga i katastra u Hrvatskoj, u vrijednosti od 25,7 milijuna američkih dolara. Cilj projekta je pomoći u stvaranju učinkovitog sustava zemljišno-knjižne uprave te pridonijeti razvoju djelotvornog tržišta nekretnina. Ukupna vrijednost projekta je 37,2 milijuna USD, uključujući 6,6 milijuna dolara koje osigurava Vlade RH i 4,9 milijuna USD od Europske komisije. Zajam Svjetske banke, u iznosu od 25,7 milijuna dolara, je s dospijećem je od 15 godina i počekom od pet godina, izvijestili su iz zagrebačkog Ureda Svjetske banke. HRVATSKA OD SVJETSKE BANKE DOBIVA ZAJAM ZA MIROVINSKI SUSTAV Hrvatska vlada i Svjetska banka u utorak su u Zagrebu potpisale ugovor kojim će Svjetska banka pomoći reformu mirovinskog sustava u Hrvatskoj zajmom vrijednim 27,3 milijuna dolara, priopćeno je iz ureda Svjetske banke u Zagrebu. Ugovor o zajmu potpisali su ministar financija Mato Crkvenac i direktor odjela Svjetske banke za južnu i srednju Europu Andrew Vorkink. "Projektom se želi poboljšati učinkovitost i transparentnost sustava izvješćivanja te provesti u djelo socijalne doprinose i poreze na dohodak, osobito glede novog sustava kapitaliziranih mirovina", kaže se u priopćenju. Projekt bi također trebao olakšati rad postojećim i budućim agencijama koje se bave različitim područjima mirovinskog sustava u upravljanju novim sustavom mirovinskih stupova. Najveću korist od novog projekta, navodi se u priopćenju, imat će svi građani uključeni u mirovinski i zdravstveni sustav, nezaposleni i mladi ljudi koji se tek trebaju zaposliti te poslodavci. Cijela vrijednost projekta je 35,6 milijuna dolara, jer 8,3 milijuna dolara osigurava hrvatska Vlada. Zajam Svjetske banke odobren je na 15 godina uz 5 godina počeka. STRANA ULAGANJA U HRVATSKU PROŠLE GODINE 1,442 MLRD USD Hrvatska je prošle godine privukla 1,442 milijarde američkih dolara izravnim stranih ulaganja (FDI), pokazalo je u utorak predstavljeno svjetsko izvješće o stranim ulaganjima (World Investment Report) UNCTAD-a. Hrvatska je u odnosu na 2000. godinu zabilježila značajan porast izravnih stranih investicija, usprkos činjenici da su ukupna izravna strana ulaganja širom svijeta lani smanjena za više od 50 posto, na 735 milijardi dolara, kazao je Branko Vukmir, posebni savjetnik pri UNCTAD-u i član Savjeta Hrvatske narodne banke (HNB). Najveći je pad zabilježen u razvijenim zemljama i iznosio je 59 posto, dok zemlje u razvoju bilježe pad od 14 posto. Istovremeno su zemlje središnje i istočne Europe jedine privukle 2 posto više stranih ulaganja nego u 2000. godini. Ukupna izravna ulaganja u tu regiju, u koju je nakon osam godina prvi put uvrštena i Hrvatska (do sada u kategoriji "Developing Europe"), iznosila su 27,2 milijarde dolara. Pojedinačno u regiji predvodi Poljska u koju je uloženo 8,8 milijardi dolara, slijede Češka (4,9 mlrd USD), Rusija i Mađarska (2,5 mlrd USD), Slovačka (1,47 mlrd USD), i Hrvatska na šestom mjestu. Poseban naglasak ovogodišnjeg, dvanaestog za redom UNCTAD- ovog World Investment Reporta jest utjecaj FDI na izvoz zemalja, a zaključak je da zemlje koje ne privlače dovoljno stranih ulaganja ne mogu očekivati povećanje izvoza. To se, prema Vukmirovim riječima, odnosi i na Hrvatsku u kojoj izvoz stagnira godinama, pa uzroke za takvo stanje ne treba tražiti u, primjerice, jakoj kuni. Istraživanje je pokazalo i značajno smanjenje udjela primarnih proizvoda u strukturi svjetskog izvoza uz istodobno povećanje udjela proizvoda temeljenih na visokoj tehnologiji. Stoga i Hrvatska treba težiti novim znanjima potrebnim za razvoj novih tehnologija, zaključio je Vukmir. Podatke o Hrvatskoj koji su uvršteni u ovogodišnje izvješće UNCTAD-a prikupila je Direkcija za statistiku HNB-a, čiji je direktor Igor Jemrić rekao kako je vrijednosti FDI u Hrvatsku lani povećana za 34,8 posto. Time je prošla godina bila najuspješnija nakon 1999, kada je dostignut rekord od više do 1,6 milijardi dolara. Ipak, Jemrić je naglasio kako se tri četvrtine ukupnih izravnih stranih ulaganja iz prošle godine odnosi na tri transakcije, odnosno vlasnička ulaganja. Trećina iznosa pritom je uložena u sektor financijskog posredovanja, gotovo trećina u telekomunikacije, a u cijelu prerađivačku industriju tek nešto manje do 18 posto, kazao je Jemrić. SURADNJA HRVATSKE I KINE NA PODRUČJU RIBARSTVA Na poziv Kineske akademije za inženjerstvo (Chinese Academy of Engineering - CEA) pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva Ivan Katavić boravio je u uzvratnom posjetu u Kini od 9. do 14. rujna, a tom su prilikom konkretizirani razgovori o suradnji u području ribarstva, napose marikulture. Kineska je strana iskazala zainteresiranost za zajednička ulaganja u marikulturu, transfer tehnologije i znanja, izravna ulaganja u postojeće (dokapitalizacija) kao i osnivanje novih tvrtki, izviješteno je iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. Kako bi se proširila suradnja na druga područja proizvodnje hrane, kineska strana planira poslati novu misiju u Hrvatsku tijekom listopada 2002. koju će voditi Dong Zhaohe iz Odjela za znanost i tehnologiju pokrajine Shandong. Obje strane su suglasne da se protokol ili sporazum o suradnji u području ribarstva, sukladno onom koji je potpisan u području znanstveno tehnološke suradnje s Ministarstvom znanosti i tehnologije RH, potpiše prigodom prvog posjeta nacionalnog čelnika jedne od zemalja, imajući u vidu i uzvratni posjet predsjednika Republike Kine planiran za početak iduće godine. KOOPERACIJSKA BURZA HRVATSKIH I AUSTRIJSKIH GOSPODARSTVENIKA U okviru projekta "Tehnološka osovina Graz-Zagreb" u četvrtak je u Hrvatskoj gospodarskoj komori - Komori Zagreb održana Kooperacijska burza između industrijskih tvrtki iz Štajerske, Koruške, Zagreba i Zagrebačke županije, odnosno razgovori o mogućnostima poslovne suradnje. Uz trgovačke odnose, kazao je predsjednik Komore Zagreb Zlatan Froelich, prvenstveno se to odnosi na razvijanje proizvodne suradnje, "joint-venture" poslove, kooperantske poslove te "greenfield" i ostale investicije u proizvodnju. Kako je istaknu Froelich, želja je da se poveća udio ulaganja u industrijski sektor čemu treba pridonijeti i kooperacijska burza prvenstveno usmjerena na metaloprerađivačku i elektroindustriju. 6. SINDIKATI SINDIKALCI PRED SABOROM TRAŽILI VEĆI POPUST NA DIONICE HT-A Desetak predstavnika Republičkog sindikata radnika HPT-a prosvjedovalo je u srijedu pred Hrvatskim saborom tražeći od vlasti da se bivšim i sadašnjim radnicima Hrvatskog telekoma (HT) i Hrvatskih pošta omogući kupnja dionica po povoljnijim uvjetima. Sindikalci su dijelili saborskim zastupnicima letke tražeći da se usprotive Vladinu prijedlogu koji radnicima omogućava otkup sedam posto dionica uz temeljni popust od samo 15 posto i 0,5 posto po godini radnog staža. To je suprotno sporazumu između Vlade i Saveza samostalnih sindikata Hrvatske iz 1998., po kojem su radnici imali pravo na popust od 20 posto, plus dodatnih jedan posto po godini staža, rekao je predsjednik sindikata Jadranko Vehar. RADNICI "LENCA" NEZADOVOLJNI "KAMPANJOM" PROTIV DRŽAVNOG JAMSTVA Podružnica Sindikata metalaca Hrvatske i Radničko vijeće brodogradilišta "Viktora Lenaca" oglasili su se priopćenjem u kojem izražavaju nezadovoljstvo, kako ističu, "kampanjom kojom se dovodi u pitanje legitimnost davanja državnog jamstva za zajam tom brodogradilištu". U priopćenju se ističe kako ta "kampanja" šteti poslovnoj konsolidaciji te tvrtke nakon teškoća nastalih početkom ove godine. Sindikat i Radničko vijeće ustvrdili su da taj postupak vode pojedinci iz javnog života i medija koji "kao krunske dokaze nelegitimnosti državnog jamstva navode privatno vlasništvo poduzeća i prijateljstvo predsjednika Vlade i direktora 'Viktora Lenca'". U priopćenju se tvrdi da se zaboravlja na "radničke interese i opći društveni interes" te da od plaća u "Lencu" živi 5000 radnika, kooperanata i članova njihovih obitelji. Navodi se kako je tom brodogradilištu izdano jamstvo od 22 milijuna dolara, a da je u proteklih deset godina u "korist društvene zajednice" tvrtka izravno ili putem kooperanata i dobavljača uplatila više od 100 milijuna dolara. 7. POSEBAN PRILOG - ZAGREBAČKI VELESAJAM OTVOREN JESENSKI MEĐUNARODNI ZAGREBAČKI VELESAJAM Uz sudjelovanje 1750 izlagača iz 39 zemalja svijeta dopodne je svečano otvoren 78. Jesenski međunarodni zagrebački velesajam, na kome je ove godine zemlja partner Kina. Ovogodišnju središnju priredbu ZV-a otvorio je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. Na jesenskoj sajamskoj smotri koja se održava do 22. rujna, inozemni i domaći izlagači predstavljaju se na više od sto tisuća četvornih metara izložbenog prostora. U sklopu 78. JMZV-a održava se više specijaliziranih priredbi - Cromoney - 4. sajam financija i poslovnih mogućnosti, Intertekstil - 58. međunarodni sajam tekstila i prateće industrije, 51. Međunarodni tjedan kože, obuće i odjeće, te Modernpak - 19. međunarodni sajam ambalaže i tehnologije pakiranja. HRVATSKOJ NEOPHODNA JASNA IZVOZNA STRATEGIJA Utvrđivanje jasne izvozne strategije nameće se kao neophodan model gospodarskog razvoja za Hrvatsku, istaknuo je predsjednik Republike Stjepan Mesić otvarajući u ponedjeljak 78. Jesenski međunarodni zagrebački velesajam (JMZV). Predsjednik Mesić u svom je govoru ocijenio da su male ekonomije, kao što je i Hrvatska, nužno zavisne o ekonomskoj razmjeni sa svijetom. Hrvatsko je gospodarstvo, kaže, već u visokom stupnju globalizirano - relativno je visok udjel izvoza i uvoza u BDP-u, 23 posto u prošloj godini, ali je niži od ostalih tranzicijskih zemalja. No, upozorio je, u zadnjih deset godina kretanje hrvatskog izvoza bilo je relativno stagnantno, a uvoza dinamično. Samo ekonomski rast zasnovan na izvozu može biti temelj za stabilan i održiv gospodarski razvitak, naglasio je predsjednik Mesić. Male otvorene ekonomije, kakva je i Hrvatska, zahtijevaju što veće uključivanje u svjetsko tržište, pronalaženje vlastitih specijaliziranih područja u kojima hrvatsko gospodarstvo ima konkurentske prednosti i izgradnju vlastitih koncentriranih poslovnih mreža i agresivnih korporacija - "regionalnih igrača". Takva hrvatska poduzeća i hrvatske banke moraju biti tehnološki napredna, inovativna i konkurentna, poručio je predsjednik Mesić. Istaknuo je da bi na temelju shvaćanja snažne povezanosti izvoza i ekonomskog rasta trebala proizići odgovarajuća strategija, skup konkretnih mjera za ostvarenje tog željenog cilja. "Svi raspoloživi instrumenti makroekonomske politike u 2003. godini i nakon toga, morali bi biti podešeni ostvarivanju toga cilja - porastu hrvatskog izvoza roba i usluga", poručio je Mesić. Danas nam je, kaže predsjednik države, potrebna nova kombinacija političke i gospodarske prodornosti, usmjerenosti na razvijanje dobrih ekonomskih odnosa u sklopu povoljnih bilateralnih političkih odnosa. Potreban nam je novi model hrvatske gospodarske diplomacije, koja će političke prednosti pretvarati u ekonomske dobitke. Predsjednik Mesić ističe da hrvatski poduzetnici, s jedne, i političari, s druge strane imaju dva zajednička zadatka - politika bi morala osigurati što niže troškove ulaska hrvatskog gospodarstva na nova tržišta i povećanje relativnih tržišnih udjela na postojećim tržištima, uklanjanjem političkih zapreka i nekomercijalnih (političkih) rizika, a poduzetnici bi morali osigurati konkurentsku sposobnost izlaska na međunarodna tržišta. Predsjednik Mesić glavno ograničenje većem porastu izvoza vidi u nedovoljnoj međunarodnoj konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Bit će potrebno povećati međunarodnu konkurentnost hrvatskog gospodarstva kako bi se ostvario snažniji porast hrvatskog izvoza, po stopama rasta znatno iznad stopa rasta BDP-a, ali i uvoza. Samo tako se može ostvariti ekonomski razvoj koji bi omogućio smanjivanje nezaposlenosti. Osim toga, stopa rasta BDP-a morala bi biti viša od kamatne stope na inozemno zaduženje, kako bi se osiguralo redovito servisiranje duga, kazao je. Mesić ističe da bi u prvoj fazi realizacije hrvatske izvozne strategije poduzetnici morali djelovati na poticanju klasične vanjskotrgovinske razmjene, a u kasnijoj fazi bi bilo nužno prijeći na hrvatski izvoz kapitala i direktna investicijska ulaganja poduzetnika. Kroz taj "kapitalski i poduzetnički pristup" moći će se održati dugoročna izvozna sposobnost hrvatskog gospodarstva, te zadržati relativne tržišne udjele na novim i starim tržištima, zaključio je predsjednik Mesić otvarajući 78. JMZV. Direktor Zagrebačkog velesajma Davorin Spevec naglasio je da je JMZV jedan od četrdeset općih sajmova u svijetu koji svoju opravdanost dokazuje i brojem izlagača. Spevec je istaknuo potrebu određenih koncepcijskih promjena sajma, te najavio kreiranje novih priredbi, novih paketa usluga i ponude unutar postojećih priredbi. HRVATSKI GOSPODARSKI FORUM NA JESENSKOM ZV-U Hrvatska je zainteresirana za sklapanje ugovora o slobodnoj trgovini i sa Jugoslavijom, a nadam se da će se pregovori o tome uspješno odvijati i završiti, kazao je u utorak predsjednik hrvatske Vlade Ivica Račan odgovarajući na pitanja gospodarstvenika u sklopu Hrvatskog gospodarskog foruma. Premijer Račan u uvodnom je izlaganju na tradicionalnom susretu članova Vlade s gospodarstvenicima u sklopu Jesenskog međunarodnog zagrebačkog velesajma istaknuo da su ulaganja u infrastrukturu preduvjet gospodarskog razvoja, izravnih investicija i poticaj regionalnom razvitku. Pritom je predstavio planove ulaganja u energetiku, cestogradnju, željeznicu, obnovu ratom razrušenih područja, društveno poticanu stanogradnju. I u odgovoru na pitanja gospodarstvenika, ministar obnove Radimir Čačić je istaknuo da će Hrvatska sada i idućih godina odvajati oko 2 posto BDP-a za ceste. Potpredsjednik Vlade Slavko Linić slaže se kako se u ovom trenutku malo ulaže u obrazovanje, a više u autoceste, nasuprot primjerice Irskoj i Grčkoj. Financiranje obrazovanja iz tuđe akumulacije nije uobičajeno. To izravno ovisi i o onome koliko ćemo uštedjeti u socijali, reformama sustava obrane i sigurnosti, kazao je Linić. Ministar Čačić dodaje da u obrazovanju treba puno učiniti, jer Hrvatska ima 7 posto visokoobrazovanih ljudi, a EU 20 posto, što znači da smo tri puta lošiji po obrazovnoj strukturi od EU prosjeka. Premijer Račan naglašava da se problem nezaposlenosti rješava na više razina, od promjene u načinu evidencije, pokretanja privatnih agencija za zapošljavanje, izmjena zakona o doprinosima, i sl. Činjenica je, kaže, da se broj nezaposlenih smanjuje, što bi trebalo biti i nastavljeno. No, premijer upozorava i na paradoks - nekvalificirani radnik u cestogradnji zarađuje 4.500 kuna, a kvalificirani između sedam i devet tisuća plus smještaj i prehranu - i za to nema dovoljno ljudi, već se zapošljavaju stranci. Na tvrdnju pojedinih gospodarstvenika da su novim odlukama o tarifnim sustavima za plin i električnu energiju pojedinim gospodarskim granama koje rade cijeli dan troškovi s tog osnova povećani i 27 posto, ministar gospodarstva Ljubo Jurčić je odgovorio da je intencija da takvi proizvođači izravno s HEP-om dogovaraju uvjete. Potvrdio je to i predsjednik Uprave HEP-a Ivo Čović pozvavši sve koji, primjerice troše više od 40 milijuna kilovatsati godišnje, na izravne dogovore s HEP-om. Na upit zašto se, osim brodogradnje, ne subvencioniraju tekstilna ili kožna industrija, Linić kaže da Vlada zapravo subvencionira loš rad u brodogradnji, odnosno brodogradnja dobiva sredstva za svoj nerad. No, dodaje da takve subvencije ne mogu dobiti tekstilna, ni kožna industrija, jer se ne mogu pojaviti na svjetskom tržištu. Gospodarstvenike su zanimali i trenutni odnosi sa Slovenijom, posebice rješavanje pitanja štednje hrvatskih štediša u Ljubljanskoj banci. Taj se problem ne može rješavati u paketu. Pronalaskom adekvatnog rješenja pitanja državne granice sa Slovenijom otvaramo prostor rješavanju drugih bitnih triju pitanja u odnosima sa tim sjevernim susjedom - Nuklearna elektrana Krško, Ljubljanska banka, te pitanje autocesta kroz Sloveniju koje spajaju Hrvatsku s EU, odgovorio je premijer. Potpredsjednik Linić gospodarstvenicima je poručio da u ovoj i idućoj godini neće biti bitnih promjena u politici tečaja kune, izvijestio da su ministarstva pravosuđa i zaštite okoliša utvrdili prioritete u sređivanju zemljišnih knjiga, posebno u dijelovima Hrvatske interesantnim za ulaganja. Ti bi se prioriteti trebali srediti u iduće tri godine, dijelom i iz zajma Svjetske banke, kazao je. U razgovoru s gospodarstvenicima ministar Jurčić je najavio stvaranje agencije ili instituta za industrijski razvitak, a ministrica turizma Pave Župan Rusković da će od listopada biti operativan program "Poticaji za uspjeh" kojim će se povoljno kreditirati ulaganja u manje hotele, apartmane i slične turističke objekte. HRVATSKO-TALIJANSKA GOSPODARSKA SURADNJA U USPONU Hrvatska i Italija iz godine u godinu proširuju svoju gospodarsku suradnju, posebno u segmentu malih i srednjih poduzeća, a Italija je među vodećim hrvatskim vanjskotrgovinskim partnerima s kojom je prošle godine ostvareno oko 20 posto ukupne hrvatske robne razmjene s inozemstvom. Ukupna robna razmjena između Hrvatske i Italije prošle godine je iznosila 2,6 milijardi američkih dolara, pri čemu je uvoz iz Italije iznosio 1,5 milijardi dolara, a hrvatski izvoz u Italiju 1,1 milijardu USD. Unatoč tako dobrim rezultatima ima prostora i za povećanje suradnje. Čulo se to u srijedu na hrvatsko- talijanskim poslovnim susretima koje treći put u sklopu Jesenskoga međunarodnog zagrebačkog velesajma organizira Hrvatska gospodarska komora i Komora Udina i Trsta. Susreti su okupili predstavnike desetak hrvatskih tvrtki, te toliko talijanskih koji u neposrednom kontaktu razmjenjuju iskustva i dogovaraju buduću suradnju. Direktor Talijanskog instituta za vanjsku trgovinu u Zagrebu Fabio Gironi istaknuo je sve veće zanimanje talijanskih tvrtki za investiranje u hrvatsko gospodarstvo, posebno u turizam, brodogradnju, drvnu i prehrambenu industriju. Također je pozvao hrvatske tvrtke da se više uključe u suradnju s talijanskima. HRVATSKO-KINESKI POSLOVNI SKUP NA ZV-U Vanjskotrgovinska razmjena Hrvatske i Kine se svake godine povećava, ali je još uvijek mala i postoje veliki potencijali za njeno unapređenje, istaknuto je u srijedu na Hrvatsko-kineskom gospodarskom forumu održanom u sklopu Jesenskog međunarodnog zagrebačkog velesajma (JMZV). Povećanju robne razmjene i razvoju gospodarske suradnje trebao bi pomoći i nastup Kine kao zemlje partnera na ovogodišnjem 78. JMZV-u, te neposredni kontakti i razgovori hrvatskih i kineskih poslovnih ljudi na današnjem forumu. Prošle je godine ukupna vanjskotrgovinska razmjena između Hrvatske i Kine iznosila nešto manje od 150 milijuna dolara, a to je tek 0,03 posto kineske vanjske trgovine, kazao je zamjenik ministra vanjskih poslova Long Yongtu. Hrvatski je izvoz u Kinu pritom iznosio tek 2,1 milijuna dolara, dok je uvoz iz Kine premašio 144 milijuna dolara. Hrvatski je izvoz u Kinu mali, kineski kupci ne poznaju hrvatske proizvode. Podatak da razmjena s EU čini više od 50 posto robne razmjene Hrvatske pokazuje da Hrvatska ima konkurentne proizvode, kaže Long Yongtu. Uz razmatranje mogućnosti povećanja robne razmjene, Long Yongtu ističe potrebu intenziviranja suradnje i na drugim područjima, posebno poticanju ulaganja. Potičemo ulaganje kineskih poduzetnika u Hrvatsku, i hrvatskih u Kinu, ukazao je. Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević izvijestio je kako je dogovoreno da se sa sličnom izložbom kao što je kineska na ovogodišnjem JMZV-u predstavi i Hrvatska u Kini. Na velikom kineskom tržišnu treba pokušati parirati zajedničkim nastupom hrvatskih s kineskim tvrtkama, a željeli bi da Hrvatska, koja ima pet međunarodnih luka sa slobodnim zonama, bude odskočna daska za kineske poslove u regiji, kazao je Vidošević. HRVATSKA JE VELIKI INVESTITOR U POLJSKU Poljsko-hrvatski gospodarski forum, koji se u srijedu održao u sklopu Jesenskog međunarodnog zagrebačkog velesajma, bila je prilika za razmjenu informacija i utvrđivanje konkretnih prijedloga suradnje hrvatskih i poljskih gospodarstvenika, ocijenili su pomoćnica ministra gospodarstva Olgica Spevec i zamjenik poljskog ministra gospodarstva Wejtko Marek. Spevec smatra i da su stvoreni svi uvjeti za povećanje gospodarske suradnje i razmjene između Poljske i Hrvatske, naglasivši kako je Hrvatska veliki investitor u Poljskoj odnosno najveća hrvatska ulaganja u inozemstvo ostvarena su upravo u toj zemlji. Pozvavši poljske tvrtke da se okrenu Hrvatskoj kao potencijalnoj zoni za investicije, Spevec je potkrijepila to podacima o dobroj klimi za ulaganje, temeljenoj, među ostalim, na makroekonomskoj stabilnosti i niskoj inflaciji te najmanjoj stopi poreza na dobit u Europi. Posebno je izdvojila mogućnosti 12 slobodnih zona u Hrvatskoj gdje je stopa poreza na dobit znatno niža, a kojima se mogu obavljati sve djelatnosti, kao i na činjenicu da EU primjenjuje nultu stopu poreza na sve proizvode, osim ribe, vina i junetine, koji se izvoze iz Hrvatske i proizvedene su u našoj zemlji. Zamjenik poljskog ministra gospodarstva Wejtko Marek također je uspješnom ocijenio gospodarsku suradnju dviju država, kazavši da je ukupna razmjena u prošloj godini porasla 34 posto, na 135 milijuna američkih dolara. Uz jačanje razmjena, potrebno je suradnju podići i na višu razinu,i to na području investicija i ulaganja kapitala između poljskih i hrvatskih tvrtki, proizvodnje, ali i znanstvenoistraživačkog rada, smatra Wejtko. Kao moguća područja kooperacije Wejtko vidi brodogradnju, vojnu industriju i uređaje za zaštitu okoliša i protupožarnu zaštitu. SVE BOLJI GOSPODARSKI ODNOSI S MAĐARSKOM Gospodarski odnosi Hrvatske i Mađarske sve su bolji o čemu govori i prošlogodišnji porast međusobne robne razmjene za 22,5 posto (na 290 milijuna USD), kojemu je značajno pridonio potpisan sporazum o slobodnoj trgovini, no još uvijek postoje veliki neiskorišteni potencijali za poslovnu suradnju. Zaključili su to u četvrtak sudionici mađarsko-hrvatskog poslovnog skupa koji se tradicionalno održava na Jesenskom međunarodnom zagrebačkom velesajmu, a okupio je predstavnike 65 hrvatskih te 54 mađarske tvrtke, u organizaciji Mađarskoga ureda za trgovinu iz Zagreba. I Mađarska i Hrvatska su tranzicijske zemlje, koje imaju dobre mogućnosti za daljnje intenziviranje gospodarske suradnje, za što je, po riječima predstavnika mađarskoga Ministarstva vanjskih poslova Ferenca Bogara, uz sporazum o slobodnoj trgovini, koji poboljšava trgovinske uvjete potrebna i gospodarska stabilnost obje zemlje, za što postoje pozitivne tendencije. Bogar je iznio i podatak da je u prvih sedam mjeseci ove godine ukupna robna razmjena između dvije zemlje povećana 29 posto, u odnosu na lani pri čemu je najviše porastao izvoz mađarske hrane u Hrvatsku, a iz Hrvatske u Mađarsku izvoz energenata, naftnih derivata, tekućeg plina i tekstila. Osim toga primjetan je obostrani porast izvoza usluga, a sve više raste i zanimanje za osnivanje mješovitih tvrtki koje se žele baviti trgovinom i turizmom. U Hrvatsku je dosad više od tisuću mađarskih tvrtki izvozilo robu širokoga spektra, a oko 400 ih je iz Hrvatske uvozilo različite proizvode. ROBNA RAZMJENA HRVATSKE I HONG KONGA 12,9 MILIJUNA DOLARA Hrvatska i Hong Kong ostvarili su u prošloj godini skromnu trgovinsku razmjenu od ukupno 12,9 milijuna američkih dolara, a Hrvatska je posebice zainteresirana da preko riječke luke uz pomoć Hong Konga postane europska vrata za kineske proizvode. Ekonomski i trgovinski ured Hong Konga u Londonu i Hrvatska gospodarska komora (HGK) organizirali su u četvrtak u okviru Jesenskog međunarodnog Zagrebačkog velesajma seminar "Hong Kong - Vaš poslovni partner u Aziji", kao i konferenciju za novinare, kako bi hrvatske tvrtke upoznali s financijskim mogućnostima Hong Konga i mogućnostima plasiranja hrvatskih roba na to tržište. Hrvatska je u prošloj godini u Hong Kong izvezla roba u vrijednosti 2,5 milijuna dolara i to najviše štavljenog krzna (za 1,7 milijuna dolara), dok je iz Hong Konga uvezla roba za 10,3 milijuna dolara, od čega se 1,5 milijuna dolara odnosi na televizijske uređaje. Opća je ocjena da se razmjena može povećati. HRVATSKI OSIGURAVATELJI MORAJU RAZMIŠLJATI O NOVIM NAČINIMA ULAGANJA Osim postojećih oblika ulaganja, hrvatske osiguravateljne kuće, morat će razmišljati i o novim modernim oblicima ulaganja svojih financijskih sredstava. Takvog je mišljenja predsjednik uprave najvećeg hrvatskog osiguravatelja Croatia osiguranje (CO) Marijan Ćurković, koji je govorio na okruglom stolu pod nazivom "Gospodarenje imovinom u osiguravajućim društvima - potraživanja po premiji" održanom na Jesenskom međunarodnom zagrebačkom velesajmu (JMZV). Okrugli stol organizirao je časopis "Osiguranje". Ćurković smatra da su hrvatske osiguravateljne kuće još uvijek primorane služiti se starim modelom, odnosno ulagati u depozite kod banaka, gdje su, ustvrdio je, najvećim dijelom 'prepušteni na milost i nemilost bankarskog sustava'. Podsjetio je da, unatoč prošlogodišnjim jamstvima, Ministarstvo financija nije odobrilo posebni projekt tiskanja kvalitetnih vrijednosnica u koje bi osiguravatelji mogli uložiti sredstva. Drugi vid ulaganja, odnosno davanje kredita klijentima, osiguravatelji sve više izbjegavaju zbog velikog rizika, kazano je. Ulaganja CO u zajmove bilježe polovicom ove godine pad od devet posto, a u kunske depozite 13,4 posto, dok je ulaganje u obveznice veće za čak 80,5 posto, a CO je krajem lipnja imao evidentirano 582 milijuna kuna depozita u nacionalnoj, a svega 330 milijuna kuna u stranoj valuti, izneseno je. Glasnogovornik Zagrebačke burze Željko Kardum podsjetio je da niti jedan hrvatski osiguravatelj nije uvršten na kotaciju na burzu, čime bi se aktviralo trgovanje, a izrazio je i dvojbu glede ulaganja u državne vrijednosnice, budući se, rekao je, država sve više zadužuje i taj dug sve teže kontrolira.