FINANCIJSKI BILTEN BROJ 463

FINANCIJSKI BILTEN broj 463 od 12. do 19. rujna 2002. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 8. Sa zatvorene sjednice Vlade 9. Odbor za financije raspravljao o izvršenju proračuna, nadzoru banaka... 10. Zajam Svjetske banke od 26 milijuna eura za projekt sređivanja zemljišnih knjiga 11. Hrvatski osiguravatelji moraju razmišljati o novim načinima ulaganja 12. UNCTAD: strana ulaganja u Hrvatsku prošle godine 1,442 mlrd usd 13. Raffeisenbank Austria kreditirat će grad Rijeku s 25,6 milijuna kuna 14. Drugo izdanje obveznica RH za potporu mirovinskoj reformi 15. Nastavljen oporavak deviznih depozita i rast plasmana banaka 16. Statistika ooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Datum Potražnjau kunama Ponudau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) 13. IX 270.000.000 150.000.000 56.000.000 0,95 16. IX 250.000.000 170.000.000 122.500.000 1,23 17. IX 220.000.000 130.000.000 38.500.000 1,12 18. IX 200.000.000 100.000.000 90.000.000 1,17 19. IX 225.000.000 105.000.000 103.500.000 1,52 Prosječno 233.000.000 131.000.000 82.100.000 1,198 Ukupni je promet na Tržištu novca Zagreb u proteklih tjedan dana iznosio 410,5 milijuna kuna i bio je gotovo 80 posto viši nego u tjednu ranije. Potražnja je dosegnula 1,16 milijardi kuna, dok je ponuda bila gotovo upola manja, odnosno, iznosila je 655 milijuna kuna. Naime, čitav je tjedan obilježila niža ponuda od potražnje, što je uzrokovalo i povećanje kamatnih stopa. Tako se kamatna stopa kretala od 0,95 posto na početku tjedna, do 1,52 posto na kraju tjedna, dakle prosječno za svih pet radnih dana u promatranom razdoblju oko 1,19 posto. U odnosu na tjedna ranije to je pad od 1,29 postotna boda. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na današnjoj aukciji blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke, ukupno je na rok od 35 dana pristiglo ponuda u iznosu od 569 milijuna, koliko ih je i prihvaćeno. Najniža je ponuđena cijena pritom iznosila 1,99, a najviša 2,10 posto. Sukladno tome vagana je kamatna stopa iznosila 2,04 posto, a vagana diskontna cijena 99,805 kuna. Od 18. rujna vrijednost ukupno upisanih blagajničkih zapisa HNB iznosi 5,751 milijardu kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 13. do 19. rujna (cijene u kunama) Dionica Najniža Cijena Najviša cijena Zadnja Cijena Ukupan Promet Pliva 476 490 480 1.720.157 Podravka 196 204 200 1.003.743 Arenaturist 45 45 45 19.215 Atlas 20 24 20 14.616 Atlantska plovidba 30 30 30 7.620 Belišće 91 98 91 22.831 Croatia osiguranje - P 2.600 2.600 2.600 88.400 Croatia osiguranje - R 2.550 2.698,90 2.560 82.899 ZIF Dom 52 53,50 52 516.729 Elka 68 70 68 205.020 ZIF Expandia 39,14 39,32 39,32 34.891 Hoteli Rabac 100 100 100 8.400 Istraturist 90,40 99 96,50 394.601 Jadran-turist 59 60 59 96.876 Jadranski naftovod 1.981 2.000 1.981 103.810 Karlovačka banka 48 48,10 48 14.417 Karlovačka pivovara 461 485 485 55.304 Končar 78,25 86 78,25 104.299 Kraš 207 220 212 197.285 Privredna banka 228 232 232 2.309.250 Plava laguna 635 650 635 38.715 Riječka banka 79 79,25 79 82.582 Riviera holding 135 137 137 129.509 Slavonska banka 700 700 700 10.500 ZIF Slavonski 27,04 28 27,06 208.918 ZIF Središnji nacionalni 41,55 44,30 44 66.956 Sonic štedionica - R 195 195 195 13.455 Sunčani Hvar 35 40 35 9.820 Varteks 41 41 41 16.318 ZIF Velebit 53,53 54,80 53,53 76.272 Zlatni rat 36,11 36,11 36,11 5.416 Zagrebačka banka B 1.070,10 1.100 1.100 153.084 PIF Pleter 36,03 36,05 36,05 9.153 PIF Sunce 23,00 23,04 23,04 17.109 DAB-O-05CA inst.1* 109,65 109,65 - 15.263.849 HZZO-O-047A2* 107,00 107,25 107,25 54.189 PODR-M-246A3* 98,50 98,50 - 295.500 PODR-M-304A4* 98,83 98,83 - 7.412.250 RHMF-O-08CA rep/pri5* 105,90 105,90 - 3.886.465 RHMF-O-125A6* 104,25 105,00 104,40 1.761.101 RHMF-O-125A inst.7* 104,05 104,40 - 12.994.958 RHMF-O-125A rep/pri8* 103,75 103,75 - 37.994.375 RHMF-A-A + 32,86 34,50 32,86 108.367 87.591.249 1* - obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi 2*- obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale 3* - komercijalni zapisi Podravke d.d., prva tranša od 52 mln kn, s kamatnom stopom od 4,9% i dospijećem 14. studenog 2002. godine 4* - komercijalni zapisi Podravke d.d., druga transa od 38 mln kn, s kamatnom stopom od 3,8% i dospijećem 21. siječnja 2003. godine. 5* - obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze 6* - obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine. 7* - obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi 8* - obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine, kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze. + Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale OTVORENI FOND Kupnja u kn*+ Podaja u kn* CAIN-U-SEBO 1* 10,46 - CAIN-U-SEUR 2* 7,42 - ERSI-U-ERNI 3* 73,74 75,58 EUIN-U-ICFE 4* 93,17 93,40 EUIN-U-ICFF 5* 104,47 104,74 FOIN-U-VICF 6* 17,92 18,82 PBZI-U-GLBF 7* 101,49 - PBZI-U-NVCF 8* 103,19 - TTIN-U-A 9* 38,52 39,68 ZBIN-U-BOND 10* 107,36 - ZBIN-U-EURP 11* 111,54 - ZBIN-U-GLBL 12* 97,42 - ZBIN-U-PLUS 13* 113,63 - 1*Otvoreni fond SELECT EUROBOND (CAIB Invest d.o.o.);2*Otvoreni fond SELECT EURROPE (CAIB Invest d.o.o.);3*Otvoreni fond Erste international;4*Otvoreni fond ICF Equity Income (Euro Invest d.o.o.);5*Otvoreni fond ICF Fixed Income (Euro Invest d.o.o.);6* Otvorni fond VICTORIAFOND (Found Invest d.o.o.);7*Otvoreni fond Privredne banke Zagreb-Global fond;8*Otvoreni fond Privredne banke Zagreb-Novčani fond;9* Otvoreni fond-TTInvest;10* Otvoreni fond Zagrebačke banke-ZABA Bond;11* Otvoreni fond Zagrebačke banke-ZABA Europlus;12* Otvoreni fond Zagrebačke banke- ZABA Global;13* Otvoreni fond Zagrebačke banke- ZABA Plus *+ cijene su informativne jer na Burzi nije uvedena trgovina istima Na Zagrebačkoj burzi ovoga je tjedna ostvaren promet od 87,59 milijuna kuna, što je 11,65 posto više nego tjedan dana ranije. Vrijednost indeksa Crobex pala je 0,36 posto, na 1.115,9 bodova. Glavnina prometa u prošlotjednom trgovanju ostvarena je trgovanjem obveznica. Od dionica, najviše je protrgovano onih Privredne banke, za 2,3 milijuna kuna. Slijede dionice Plive kojih je prodano za 1,7 milijuna kuna. Od ukupno 34 dionica kojima se trgovalo prošloga tjedna, njih 20 izgubilo je na vrijednosti. Istodobno, osam dionica zabilježilo je porast cijene. Za najviših 119 kuna pala je cijena dionice Jadranskog naftovoda, dok je za 100 kuna pojeftinila povlaštena dionica Croatia osiguranja, a za 90 kuna redovna dionica Croatia osiguranja. Za 18 kuna pala je cijena dionice Kraša, za 15 kuna Plave lagune, za 13,8 kuna Zlatnog rata, za devet kuna Belišća, za 8,7 kuna Končara, za 7,5 kuna Sunčanog Hvara, za šest kuna Atlasa i za pet kuna Plive. Dionica Podravke pojeftinila je četiri kune, Slavonske banke dvije kune, ZIF-ova Dom, SNF i Velebit te Riječke banke, Riviere i Atlantske plovidbe po jednu kunu, a za pola kune ZIF-a Slavonskog. Najviše je, pak, porasla cijena dionice Zagrebačke banke, za 50 kuna. Slijedi Karlovačka pivovara s rastom cijene od 25 kuna, Privredna banka s rastom od dvije kune, Istraturist s rastom od 1,5 kuna te Jadranturist s rastom od kunu. Za manje od kune porasla je cijena dionica ZIF-a Expandia i PIF-ova Sunce i Pleter. Cijena prava povećana je 0,25 postotnih bodova. 3. Tjedno izvješće s Varaždinske burze Varaždinska burza: Aktivne dionice od 13. do 19. rujna (cijene u kunama) Dionica Najniža Cijena Najviša Cijena Zadnja Cijena Ukupan Promet ACI 550 550 550 1.100 Autoservisni centar 149 149 149 29.353 B-Coop 147,10 147,10 147,10 289.787 Belišće 91,04 91,04 91,04 8.557 Chromos Samobor 360 360 360 12.600 ZIF Dom 52 53,50 52 5.016.580 Elka 68 68 68 6.800 ZIF Expandia 40,12 41,98 40,30 205.693 Hotel Opera 115 115 115 7.475 Hotel Imperial 72 72 72 2.808 Hoteli Jadran 15 15 15 16.260 Hoteli Rabac 100 100 100 93.600 Istraturist 94 95 95 6.268 Kraš 210 221 210 65.400 Laguna 244 253 245 367.669 Međim. trikotaža Čakovec 100 100 100 38.500 Osijek-Petrol 150 150 150 13.950 Plava laguna 650 650 650 6.500 Podravska banka 200 200 200 800 Podravka 196,40 206,50 196,40 111.295 Riadria banka 91 91 91 2.184 Riječka banka 83 83 83 39.840 Riviera holding 135,50 137 137 33.660 ZIF Slavonski 27 28,30 27,10 745.485 ZIF Središnji nacionalni 43,50 44,99 43,50 470.129 Tankerska plovidba 211 211 211 3.165 Štedionica Sonic-P 106,12 139 135 293.508 Viadukt 33 33 33 5.281 ZIF Velebit 54 55,75 54,01 561.813 Valpovo 140 140 140 12.460 DAB-O-05CA* 110,00 110,00 110,00 1.009.222 HZZO-O-047** 107,00 107,00 107,00 274.927 RHMF-O-125*** 104,10 104,10 104,10 266.857 PIF Pleter 36,50 37,50 37 ,00 406.193 PIF Sunce 24,00 24,99 24,50 239.640 RHMF-A-A+ 33,00 34,75 34,00 1.360.030 RHMF125Ainst++ 104,05 104,05 104,05 23.382.436 35.409.468 * - obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine - cijena u % nominale ** - obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale ***- obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine. +Pravo na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale Na Varaždinskoj burzi ovoga je tjedna ostvareno više od 35,4 milijuna kuna prometa, što je porast od gotovo 63 posto u odnosu na tjedan ranije. Vrijednost indeksa VIN pala je 1,2 posto, na 640,1 bod. Glavnina prometa ostvarena je institucionalnim trgovanjem obveznica RHMF-125A, kojih je protrgovano za više od 23,3 milijuna kuna. Najveći promet u trgovanju dionicama ostavren je prodajom dionica ZIF-a Dom, za više od pet milijuna kuna. Od ukupno 32 dionice kojima se trgovalo 16 ih je izgubilo na vrijednosti, a njih šest dobilo na vrijednosti. Za najviših 39 kuna pala je cijena dionice Tankerske plovidbe, za 33 kune Hotela Imperijal, za 29,5 kuna povlaštena dionica Štedionice Sonic te za 25 kuna Hotela Opera. Slijedi dionica Kraša s padom cijene od 12,10 kuna, Viadukta od sedam kuna, Podravke od 6,6 kuna, za gotovo tri kune B-Coop-a, za 1,68 kuna ZIF-a Expandia, za 1,5 kuna ZIF-a Velebit, za 1,3 kune ZIF-a Slavonskog, za kunu ZIF Dom i Riječka banka te za pola kune Belišća, ZIF -a SNF i PIF-ova Pleter i Sunce. Najveći porast bilježi dionica Podravske banke i to za 70 kuna. Slijedi porast od četiri kune dionice Laguna, za 1,5 kuna porasla je cijena dionice Riviere, za kunu Elke i Riadria banke. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 12. rujna 19. rujna Promjena u % New York/DJIA 8.379,41 7.942,39 -5,22 Tokyo/Nikkei 9.415,23 9.669,62 2,70 London/FTSE-100 4.084,90 3.813,50 -6,64 Frankfurt/DAX 30 3.421,87 3.007,47 -12,11 Zabrinutost zbog mogućeg novog Zaljevskog rata te razočaranost ulagača novim upozorenjima korporacija o očekivanju nižih dobiti i slabi gospodarski pokazatelji spustili su ovoga tjedna vrijednosti većine burzovnih indeksa na višegodišnje niske razine. Njujorški Dow Jones indeks oslabio je za više od pet posto, spustivši se ispod psihološke granice od 8.000 bodova, na 7.942 boda. To je nejgova najniža razina u zadnjih pet godina. "Irak predstavlja veću od uobičajene brige zbog približavanja krajnjih rokova, a situacija počinje dobivati na brzini", ukratko je ocijenio raspoloženje na tržištima dionica čelnik trgovine dionicama uvrštenih u kotaciju iz tvrtke Salomon Smith Barney, Robert Basel. No, sumorni američki gospodarski pokazatelji i upozorenja kompanija glede očekivanih poslovnih rezultata ponovno su se vratili u središte zanimanja. Najnoviji podatak američke središnje banke Fed o neočekivanom padu industrijske proizvodnje u kolovozu pojačao je zabrinutost ulagača glede krhkog oporavka američkog proizvođačkog sektora. "Podaci o industrijskoj proizvodnji su slabi", kazao je čelnik trgovanja dionicama pri Victory Capital Managementu, Brian Pears. "Pokazatelji i dalje zbunjuju. Izgledalo je kao da se stanje u gospodarstvu popravlja". Američke dionice potonule na najnižu razinu u pet godina, a najviše pogođeni sektor bio je tehnološki i financijski. Među najvećim gubitnicima bila je dionica tehnološke kompanije EDS, koja je šokirala ulagače najavom za 60 posto manje dobiti nego što je ranije procjenila. Njezine dionice potonule su za više od 50 posto. Gubitnik je bio i softverski div Oracle, čije su dionice oslabile za 7,9 posto, nakon objave 33 posto niže kvartalne dobiti. "To su vodeće kompanije i sigurno će izazvati domino efekt unutar svojih industrijskih grupacija," ukratko je ocijenio raspoloženje na tržištima dionica glavni tržišni strateg u Legg Mason Wood Walker, Richard Cripps. Isticala se i dionica J.P. Morgana, pretrpjevši gubitak od 5,2 posto, nakon što je ta investicijska banka upozorila da će njezina zarada u trećem tromjesečju biti ispod razina zabilježenih u prethodnom tromjesečju, što je povuklo naniže i ostale dionice financijskog sektora. Od značajnijih gubitnika izdvaja se lanac restorana brze prehrane McDonald's, s padom cijena dionica od 12,8 posto, nakon što je snizio procjene dobiti za ovu godinu, obrazloživši to manjim od očekivanih prihoda u SAD-u i Europi. Ta je vijest povukla naniže cijene dionica drugih lanaca restorana i samoposluživanja. Nadalje, značajnijim gubitnicima pridružile su se dionice zrakoplovnih kompanija, nakon što je Merrill Lynch snizio investicijski rejting za tri američke kompanije, uz obrazloženje kako ne očekuje povratak zrakoplovne industrije profitabilnom poslovanju prije 2004. I europske burze su zabilježile goleme gubitke, pri čemu su burzovni indeksi na najnižim razinama u sedam odnosno pet godina. Londonski Ftse indeks potonuo je u tjedan dana 6,6 posto, na 3.813 bodova, blizu najniže razine u sedam godina. Frankfurtski DAX potonuo je za više od 12 posto, na najnižu razinu u pet godina - 3.007 bodova. Čini se kao da se ulagači ne nadaju gospodarskom oporavku u sljedećih 18 mjeseci, te da odustaju od ulaganja u dionice. Uz to, tržište je skeptično glede toga da će odluka iračke vlade da dopusti povratak UN-ovih inspektora u zemlju zaustaviti Sjedinjene Države u nastojanju da svrgne irački režim. Najveći gubitnici bili su u osiguravateljskom sektoru. Cijene dionica spustile su se na najnižu razinu ikad zabilježenu. Te su tvrtke pogođene dvostruko - padom cijena na tržištu dionica, čime im se smanjuje vrijednost imovine koja je uglavnom u dionicama, te problemima s bilancama. Swiss Life je zabilježio gubitak na cijeni dionica od 4,4 posto, najavivši otpuštanje 700 radnika. Francuska Axa zabilježila je još veći pad, od 6 posto, nakon što joj je snižen kreditni rejting, a nizozemski Aegon tri posto. "Europska tržišta suočena su s velikim emisijama prava. Najviše će pokušati prikupiti kapitala osiguravatelji i telekomi, no pritisak se vrlo lako može preseliti i u sektor industrije, transporta, hotela, medija i proizvođača luksuzne robe", tvrde u ulagačkoj tvrtki HSBC Securities. "Jasno je da trenutni porast emisija prava nema veze s nadom nego s očajem, odnosno više je povezan s restrukturiranjem nego rastom". Na udaru su ponovno bile i tehnološke dionice, pri čemu je francuski Alcatel izgubio 5,5 posto na vrijednosti dionica, koje se trenutno nalaze na svojoj najnižoj razini, ispod tri eura. Nakon što je njemačka vlada odobrila pomoć telekom kompaniji MobilCom, njegove su dionice skočile za 200 posto. Značajnije su porasle i cijene dionica naftnih kompanija, kako se prijetnja iračkim ratom nadvija nad tržišta. Cijene nafte, naime, zasigurno će skočiti u slučaju rata, pa će i zarade tih kompanija porasti. Na Tokijskoj burzi Nikkei indeks je porastao za 2,7 posto, na 9.669 bodova, nakon najave japanske središnje banke da će pomoći tamošnjem bankarskom sektoru pritisnutom dugovima tako što će kupovati dionice iz njihova portfelja. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih deviznih tržišta 12. rujna 19. rujna Promjena u % Euro/USD 0,9815 0,9866 0,52 Euro/JPY 117,79 119,80 1,71 USD/JPY 119,99 121,44 1,21 Na deviznim tržištima kretanje tečajeva valuta uglavnom prati kretanje cijena na tržištima dionica. Ulagači su i nadalje zabrinuti mogućim izbijanjem rata s Irakom, zbog čega su na cijeni ponovno švicarski franak i zlato. Nova inicijativa središnje japanske banke (BoJ) za rješavanjem problema u bankarskom sektoru naišla je na sumnjičavost, pa se jen znatnije prodaje. "Tržišta dionica već neko vrijeme idu gore i dolje, poput jo-jo-a, a dolar se ponaša jednako tako", kazao je trgovac valutama u Bank Hofmann u Zuerichu, Eric Andermatt. On je ovoga tjedna oslabio 0,5 posto prema euru, tako da euro vrijedi 98,66 američkih centi. Ulagači su razočarani kretanjima na tržištu dionica i novim gospodarskim pokazateljima Sjedinjenih Država, posebno neočekivanim padom industrijske proizvodnje u kolovozu. No, pokazatelji eurozone su također slabi. "Prošlog su mjeseca gospodarski pokazatelji u Njemačkoj zaprepastili". Barclays Capital, pak, predviđa da će američko gospodarstvo ove godine porasti po stopi od 2,5 posto, nasuprot rastu u 12 gospodarstava eurozone manjem od 1 posto, te Japanu koji će zabilježiti pad aktivnosti. "Situacija u Europi ubrzano se pogoršava", smatra valutni strateg u National Australia Bank, Michael Jansen. S druge, pak, strane, jen se našao na udaru prodaja, zbog kojih je oslabio prema najvažnijim svjetskim valutama. Središnja japanska banka je najavila plan kupnje dionica iz portfelja tamošnjih banaka vrijednog više od 200 milijardi dolara kako bi im pomogla da poboljšaju bilance, koje su ugrožene nedavnim padom indeksa Tokijske burze Nikkei na najnižu razinu u 19 godina. Ulagači se pribojavaju financiranja te kupovine tiskanjem novca, čime bi se vrijednost jena devalvirala. "Danas je franak tražen", kazao je trgovac u Bank von Ernst&Cie u Zuerichu, Markus Pfeiffer."Ako cijene dionica padaju, frank ima tendenciju jačanja. Franak je od početka godine u odnosu na dolar ojačao za više od 10 posto, budući je vrijednost Dow Jones indeksa pala za 18 posto. Geopolitička neizvjesnost samo doprinosi odlučnosti ulagača da ulažu na sigurno. Uz franak, od toga profitira i zlato, kojem je cijena oko 10 posto viša nego u isto vrijeme lani. c) iznos LIBOR-a na dan: Datum Tip 1 tjedanŠ%Ć 1 mjesecŠ%Ć 3 mjesecaŠ%Ć 6 mjeseciŠ%Ć 13.09.02 USLIB 1,82 1,82 1,83 1,83 13.09.02 EULIB 3,31 3,31 3,31 3,31 16.09.02 USLIB 1,82 1,82 1,82 1,82 16.09.02 EULIB 3,31 3,31 3,31 3,28 17.09.02 USLIB 1,82 1,82 1,82 1,81 17.09.02 EULIB 3,31 3,31 3,31 3,28 18.09.02 USLIB 1,82 1,82 1,83 1,83 18.09.02 EULIB 3,31 3,31 3,31 3,29 19.09.02 USLIB 1,82 1,82 1,82 1,81 19.09.02 EULIB 3,31 3,31 3,31 3,26 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 13. do 20. rujna 2002. Valuta Tečaj Tečaj Promjena i jedinica 13. rujna 20. rujna u % Euro 1 7,3398 7,3298 -0,23 USD 1 7,5126 7,4740 -0,51 GBP 1 11,6895 11,6217 -0,58 JPY 100 6,2616 6,1544 -1,71 CHF 1 5,0053 4,9958 -0,18 SIT 100 3,2206 3,2131 -0,23 Ovoga je tjedna, prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna u odnosu na euro ojačala 0,23 posto. Na vrijednosti su prema kuni ovoga tjedna izgubile i sve ostale promatrane inozemne valute. Tako je američki dolar pojeftinio 0,51 posto, britanska funta 0,58 posto te japanski jen 1,71 posto. Švicarski je franak oslabio 0,18 posto, a slovenski tolar 0,23 posto. 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na ovotjednoj aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija, održanoj u utorak 17. rujna, planirani je iznos izdanja iznosio 300 milijuna kuna, dok je ostvareni iznos emisije dosegnuo 446,6 milijuna kn. S rokom dospijeća od 91 dan na aukciji su ponuđeni zapisi u iznosu od 22,6 milijuna kuna, a ostvareni je iznos emisije također iznosio 22,6 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena bila 99,529 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, uz kamatnu stopu od 1,90 posto. Najniža je, pak, ponuđena cijena bila 99,504 kune, uz kamatnu stopu od 2 posto. Jedinstvena prodajna cijena iznosila je 99,504 kune te se zapisi izdaju uz kamatu od 2 posto. Pritom je udio nebankarskog sektora u emisiji iznosio 7,08 posto. Na aukciji su, s rokom dospijeća od 182 dana na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 35 milijuna kuna koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena cijena bila 98,720 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 2,60 posto. Najniža je cijena iznosila 98,720 kuna uz kamatu od 2,60 posto. Sukladno tome, jedinstvena prodajna cijena određena je na 98,720 kuna, po kamatnoj stopi od 2,60 posto. Pritom udjela nebankarskog sektora u emisiji nije bilo. S rokom dospijeća od 364 dana na aukciji su ponuđeni zapisi u iznosu od 836 milijuna kuna, dok je ostvareni iznos emisije bio 388 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena iznosila je 95,341 kunu po kamtnoj stopi od 4,90 posto. Najniža je, pak, cijena bila 95,251 kunu, uz kamatu od 5 posto. Jedinstvena je prodajna cijena određena u iznosu od 95,341 kunu pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 4,90 posto. Udio nebankarskog sektora u emisiji pritom je iznosio 22,42 posto. Ukupan je iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo 4,8 milijardi kuna. Od toga je 295,9 milijuna kuna upisano na rok od 42 dana, na rok od 91 dan upisano je 813,2 milijuna kuna, na rok od 182 dana 3,3 milijarde kuna te na rok od 364 dana 388 milijuna kuna. Sljedeća aukcija biti će održana 24. rujna, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 250 milijuna kuna. 8. Sa zatvorene sjednice Vlade Na ovotjednoj zatvorenoj sjednici Vlada RH nije ocijenila pozitivnim Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o poljoprivrednom zemljištu zastupnika Ive Fabijanića, stoga je predložila Hrvatskom saboru da ga ne prihvati. Vlada RH nema primjedbi na Izvješće o razvoju i radu funkcije nadzora banaka u Republici Hrvatskoj. Također, do kraja 2002. godine Vlada će izraditi i predložiti Saboru program obavljanja nadzora financijskih institucija i financijskog tržišta na konsolidiranoj osnovi sukladno Zaključku donesenom na 23. sjednici Hrvatskog sabora. Na današnjoj sjednici Vlada je prihvatila Izvješće o namjenskim kreditima banaka odobrenim za kupnju dionica ili udjela trgovačkih društava u postupku privatizacije, Izvješće HNB-a o namjenskim kreditima banaka odobrenim za kupnju dionica i udjela trgovačkih društava u postupku privatizacije s dopunom te informaciju HNB-a o rezultatima obavljenih kontrola odobravanja i korištenja posebnih namjenskih kredita za kupnju dionica poduzeća u pretvorbi i kredita na osnovi zaloga polica životnog osiguranja-otpremnina. Vlada nema primjedbi na Izvješće o izvršenju Programa statističkih istraživanja RH za 2001. godinu i Izvješće Državnog zavoda za statistiku o obavljenim poslovima i utrošenim sredstvima u 2001. godini te je sukladno tome uputila pozitivno mišljenje Saboru. Donesena je i Odluka o sklapanju nagodbe s 438 dužnika ukupnog iznosa 19,4 milijuna kuna koje je prihvatila Komisija za državna potraživanja. Vlada je odlučila izdati obveznice Republike Hrvatske uz plasman na domaćem tržištu kapitala u kunskoj protuvrijednosti iznosa od 150 milijuna eura. Vlada je suglasna sa zaduženjem Općine Čeminac kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak u iznosu od 2 milijuna kuna, s tim da je 1,5 milijuna kuna namijenjeno za izgradnju mjesne vodovodne mreže u Čemincu, a 500 tisuća kuna namijenjeno je sufinanciranju izgradnje niskonaponske mreže s javnom rasvjetom u naseljima Čeminac, Kozarac i Grabovac. Rok otplate kredita je 12 godina s počekom od 2 godine uz fiksnu kamatu od 7 posto godišnje te jednokratnu obradu troškova kredita od 1 posto. 9. Odbor za financije raspravljao o izvršenju proračuna, nadzoru banaka... Državni proračun se ostvaruje dobro, do kraja godine neće biti potrebe za rebalansom, ali će biti potrebe za preraspodjelama, jer su neki rashodi veći od planiranih, izvijestio je ovoga tjedna ministar financija Mato Crkvenac članove saborskog Odbora za financije i državni proračun koji su prihvatili izvješće o izvršenju proračuna u prvih šest mjeseci. U tom je razdoblju uprihodovano 32,8 milijardi kuna, ili 46,9 posto od planiranih 70 milijardi kuna u cijeloj godini. Rashodi su iznosili 34,1 milijardu kuna, što je 48 posto od planiranih 71,1 milijardu za ovu godinu. Crkvenac je pojasnio da je više od planiranog (za oko 380 milijuna kuna) potrošeno za plaće u ministarstvima obrane, unutarnjih poslova i prosvjete. Planirali smo brže reforme u obrani, no to se nije dogodilo, nakon što je proračun prihvaćen (utvrđeni) su određeni dodaci za dio policijskih poslova, te korekcije kolektivnih ugovora u prosvjeti, precizirao je ministar. Naveo je da su nastavljeni pozitivni trendovi u gospodarstvu, da se proračun u osnovi ostvaruje kako je koncipiran. Ministrov optimizam ne djele oporbeni zastupnici koji tvrde da se stabilnost proračuna održava zaduženjem. Ivan Šuker (HDZ) je istaknuo da se država u prvih šest mjeseci zadužila za novih 6,8 milijardi kuna, a u dvije i pol godine nove vlasti državni je dug, kaže, porastao za 30 milijardi kuna. Evidentno je da su blagajnički zapisi porasli s jedne na pet do šest milijardi, a Škegro (HDZ-ov ministar financija) u najlošijim vremenima nije imao više od 1,3 milijarde kuna, kaže Šuker. Crkvenac je odgovorio da su stope na kratkoročno zaduživanje manje, te da bi oporba trebala pohvaliti što se najjeftinijim novcem financira ono što se ranije financiralo skupim. Vaš gospodin Škegro nije se mogao kratkoročno zadužiti, osobito ne po ovim stopama po kojima se mi zadužujemo, odgovorio je Šukeru. Žestoka polemika između Crkvenca i Šukera nastavljena je i oko djelovanja dvaju izvanproračunskih fondova - za zapošljavanje i za regionalni razvoj. Crkvenac, naime, nije prihvatio Šukerovu tvrdnju da ti fondovi nisu profunkcionirali. Fondovi su ustrojeni, imaju i razrađene projekte i ove godine ulaze u njihovu realizaciju, ustrajao je ministar. Bez veće rasprave, članovi Odbora prihvatili su Izvješće HNB-a o razvoju i radu funkcije nadzora banaka od 1992. do 2002. Jedini se za riječ javio Mijalić predbacivši predstavnicima HNB-a da je izvješće "umiveno i isfabricirano", da nema pomaka u razotkrivanju kriminala u Riječkoj banci. Izvješćem je, kaže, trebao dominirati odgovor zašto nadzor HNB-a ni u jednom slučaju nije djelovao preventivno, a propale su, dodaje, 33 banke i štedionice. Iznosi i podatak da trošak bankarskih kriza u Hrvatskoj iznosi 56 milijardi kuna, a štetama je pogođeno 400 tisuća štediša. Viceguverner HNB-a Čedo Maletić dogovorio je da je Banka izvješće napravila sukladno zaključcima Sabora, da je HNB-u stalo da se jasno istraži što se u Riječkoj banci dogodilo, da se nije odustalo od angažmana stranog forenzičara, ali da to košta. Članovi Odbora bez rasprave su na znanje primili HNB-ovo izvješće o odobrenim menadžerskim kreditima. Dostavljeni svi traženi podaci osim imena osoba koje su kredite dobivali, naveo je zamjenik guvernera HNB-a Boris Vujčić. Pojasnio je da Banka ima imena, ali je stav pravne službe da bi se davanjem njihova popisa prekršio zakon i bankovna tajna. Vujčić je dodao da se, bez kršenja zakona, može doći do imena - preko HFP-a koji je prodavao poduzeća kupovana odobrenim kreditima. 10.Zajam Svjetske banke od 26 milijuna eura za projekt sređivanja zemljišnih knjiga Projektom zemljišnih knjiga i katastra Republike Hrvatske, koji se financira zajmom Svjetske banke u iznosu od 26 milijuna eura, unaprijedit će se usklađivanje podataka iz katastra i zemljišnih knjiga, otkloniti zaostaci u zemljišnoknjižnom sustavu i pojednostaviti pristup zemljišnoknjižnim i katastarskim podacima. Ugovor o zajmu odobrenom na 15 godina, uz poček otplate od 5 godine te kamatu koja trenutno iznosi 3,75 posto, potpisali su u srijedu u Zagrebu ministar financija Mato Crkvenac i direktor Odjela Svjetske banke za južnu i srednju Europu Andrew N. Vorkink. Ukupan trošak projekta je 37,2 milijuna dolara, uključujući 6,6 milijuna dolara koje će osigurati hrvatska Vlada, a 4,9 milijuna dolara Europska komisija, rečeno je tom prigodom. Sredstvima zajma financira se izgradnja učinkovitog sustava upravljanja zemljištem (što će ubrzati upis nekretnina kako u katastarskom, tako i u zemljišnoknjižnom sustavu), uz istodobnu racionalizaciju oba sustava, kazala je ministrica pravosuđa i lokalne uprave Ingrid Antičević Marinović. Naglašava da od 1,2 milijuna sudskih predmeta polovica otpada na predmete koji imaju veze s vlasništvom nad zemljištem (odnosno nekretninama) te da sada za nekoliko tisuća katastarskih čestica treba osnovati, obnoviti i voditi zemljišne knjige. Projektom se stvaraju preduvjeti za razvoj konkurentnog tržišta nekretnina, što će utjecati na jačanje ulaganja u zemljište i korištenja zemljišta u svrhu poljoprivrednog, stambenog, poslovnog razvoja i izgradnje. Većom sigurnošću vlasničkih prava potaknuo bi se gospodarski rast promicanjem šire primjene nekretnina i time otvorio pristup povoljnijim hipotekarnim zajmovima odnosno ojačalo tržište kapitala, istaknuli su Crkvenac i Vorkink. Projektom bi se, kako se naglašava, također osigurali pouzdaniji podaci potrebni za provođenje zemljišne politike i propisa o korištenju zemljišta, zaštitu okoliša i održivog razvoja, je na taj način i neizravno olakšalo uvođenje sustava poreza na zemljište i nepokretnu imovinu, kao i uveli jeftiniji postupci za rješavanje sporova oko nekretnina. Projekt, čije je predviđeno trajanje pet godina, sastoji se od nekoliko komponenata. Prva obuhvaća razvoj zemljišnoknjižnog sustava. Sredstva će se koristiti za poboljšanje sustava koji se primjenjuje pri općinskim sudovima, te za kompjuterizaciju upisa u zemljišno- knjižnim uredima (u četiri najveća grada i u još dvadesetak ureda). Dio sredstava koristio bi se za izobrazbu djelatnika Odsjeka za zemljišno-knjižno pravo koji je osnovan pri Ministarstvu. Drugom komponentom financira se uspostava novog cjelovitog katastarskog sustava, kao i njegovo stalno ažuriranje. Nadalje, financirao bi se razvoj prihvatljivih tehničkih normi i propisa, te izgradnja katastra prema načelima poslovnog odnosno korporativnog planiranja. Trećom komponentom financira se zajednička informacijska tehnologija i upravljački sustavi u obje institucije - Ministarstvu pravosuđa i Državnoj geodetskoj upravi. 11. Hrvatski osiguravatelji moraju razmišljati o novim načinima ulaganja Osim postojećih oblika ulaganja, hrvatske osiguravateljne kuće, morat će razmišljati i o novim modernim oblicima ulaganja svojih financijskih sredstava. Takvog je mišljenja predsjednik uprave najvećeg hrvatskog osiguravatelja Croatia osiguranje (CO) Marijan Ćurković, koji je govorio na okruglom stolu pod nazivom "Gospodarenje imovinom u osiguravajućim društvima - potraživanja po premiji" održanom u srijedu na Jesenskom međunarodnom zagrebačkom velesajmu (JMZV). Okrugli stol organizirao je časopis "Osiguranje". Ćurković smatra da su hrvatske osiguravateljne kuće još uvijek primorane služiti se starim modelom, odnosno ulagati u depozite kod banaka, gdje su, ustvrdio je, najvećim dijelom 'prepušteni na milost i nemilost bankarskog sustava'. Podsjetio je da, unatoč prošlogodišnjim jamstvima, Ministarstvo financija nije odobrilo posebni projekt tiskanja kvalitetnih vrijednosnica u koje bi osiguravatelji mogli uložiti sredstva. Drugi vid ulaganja, odnosno davanje kredita klijentima, osiguravatelji sve više izbjegavaju zbog velikog rizika, kazano je. Ulaganja CO u zajmove bilježe polovicom ove godine pad od devet posto, a u kunske depozite 13,4 posto, dok je ulaganje u obveznice veće za čak 80,5 posto, a CO je krajem lipnja imao evidentirano 582 milijuna kuna depozita u nacionalnoj, a svega 330 milijuna kuna u stranoj valuti, izneseno je. Glasnogovornik Zagrebačke burze Željko Kardum podsjetio je da niti jedan hrvatski osiguravatelj nije uvršten na kotaciju na burzu, čime bi se aktiviralo trgovanje, a izrazio je i dvojbu glede ulaganja u državne vrijednosnice, budući se, rekao je, država sve više zadužuje i taj dug sve teže kontrolira. 12. UNCTAD: strana ulaganja u Hrvatsku prošle godine 1,442 mlrd usd Hrvatska je prošle godine privukla 1,442 milijarde američkih dolara izravnim stranih ulaganja (FDI), pokazalo je ovoga tjedna predstavljeno svjetsko izvješće o stranim ulaganjima (World Investment Report) UNCTAD-a. Hrvatska je u odnosu na 2000. godinu zabilježila značajan porast izravnih stranih investicija, usprkos činjenici da su ukupna izravna strana ulaganja širom svijeta lani smanjena za više od 50 posto, na 735 milijardi dolara, kazao je Branko Vukmir, posebni savjetnik pri UNCTAD-u i član Savjeta Hrvatske narodne banke (HNB). Najveći je pad zabilježen u razvijenim zemljama i iznosio je 59 posto, dok zemlje u razvoju bilježe pad od 14 posto. Istovremeno su zemlje središnje i istočne Europe jedine privukle 2 posto više stranih ulaganja nego u 2000. godini. Ukupna izravna ulaganja u tu regiju, u koju je nakon osam godina prvi put uvrštena i Hrvatska (do sada u kategoriji "Developing Europe"), iznosila su 27,2 milijarde dolara. Pojedinačno u regiji predvodi Poljska u koju je uloženo 8,8 milijardi dolara, slijede Češka (4,9 mlrd USD), Rusija i Mađarska (2,5 mlrd USD), Slovačka (1,47 mlrd USD), i Hrvatska na šestom mjestu. Poseban naglasak ovogodišnjeg, dvanaestog za redom UNCTAD-ovog World Investment Reporta jest utjecaj FDI na izvoz zemalja, a zaključak je da zemlje koje ne privlače dovoljno stranih ulaganja ne mogu očekivati povećanje izvoza. To se, prema Vukmirovim riječima, odnosi i na Hrvatsku u kojoj izvoz stagnira godinama, pa uzroke za takvo stanje ne treba tražiti u, primjerice, jakoj kuni. Istraživanje je pokazalo i značajno smanjenje udjela primarnih proizvoda u strukturi svjetskog izvoza uz istodobno povećanje udjela proizvoda temeljenih na visokoj tehnologiji. Stoga i Hrvatska treba težiti novim znanjima potrebnim za razvoj novih tehnologija, zaključio je Vukmir. Podatke o Hrvatskoj koji su uvršteni u ovogodišnje izvješće UNCTAD- a prikupila je Direkcija za statistiku HNB-a, čiji je direktor Igor Jemrić rekao kako je vrijednosti FDI u Hrvatsku lani povećana za 34,8 posto. Time je prošla godina bila najuspješnija nakon 1999. godine, kada je dostignut rekord od više do 1,6 milijardi dolara. Ipak, Jemrić je naglasio kako se tri četvrtine ukupnih izravnih stranih ulaganja iz prošle godine odnosi na tri transakcije, odnosno vlasnička ulaganja. Trećina iznosa pritom je uložena u sektor financijskog posredovanja, gotovo trećina u telekomunikacije, a u cijelu prerađivačku industriju tek nešto manje do 18 posto, kazao je Jemrić. 13. Raffeisenbank Austria kreditirat će grad Rijeku s 25,6 milijuna kuna Raiffeisenbank Austria (RBA) kreditirat će Grad Rijeku s ukupno 25,6 milijuna kuna namijenjenih financiranju kapitalnih projekata poput izgradnje cesta i komunalne infrastrukture te kulturnih i sportskih sadržaja. Ugovor o tom kreditu potpisali su u utorak gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel i predsjednik Uprave RBA Zdenko Adrović. Namjenu ovih sredstava odobrilo je riječko Gradsko vijeće donošenjem plana kapitalnih ulaganja u 2002. godini, sastavnim dijelom gradskog Proračuna. Odluka o kreditoru donesena je nakon provedenog javnog nadmetanja, a Vlada RH je dala Gradu Rijeci odobrenje o ovom zaduženju početkom kolovoza. Rok povrata kredita je pet godina uz poček od jedne godine. Kamatna stopa utvrđena je na visini tromjesečnog euribora plus 2 postotna poena, što trenutačno iznosi 5,3 posto godišnje. Otplata će se obavljati tromjesečno. Grad Rijeka je zbog osiguranja povrata kredita dao "Dvoranu mladosti" na Trsatu u hipoteku. Riječki gradonačelnik Obersnel je istaknuo da je najveći dio investicija koje će se podmirivati iz ovog kredita u fazi realizacije. Najznačajnija kapitalna ulaganja Grada Rijeke za koje je namijenjen ovaj kredit su gradnja cesta u gradskom naselju Drenova, izrada projektne dokumentacije za gradnju bazena "Kantrida" i rekonstrukcija nogometnog igrališta "Podmurvice". Uz navedene, ovim kreditom financirat će se još 14 kapitalnih ulaganja Grada Rijeke. 14. Drugo izdanje obveznica RH za potporu mirovinskoj reformi Druga tranša državnih obveznica u okviru programa potpore mirovinskoj reformi, u iznosu od 150 milijuna eura, bit će izdana 20. rujna, a u petak 13. rujna je započeo upis obveznica od strane mirovinskih fondova, izvijestile su banke aranžeri izdanja. Ministarstvo financija u ime i za račun Republike Hrvatske, krajem travnja ove godine ustanovilo je Program mosnog financiranja tranzicijskog troška mirovinske reforme u iznosu od 1,1 milijardi kuna i izdanja obveznica Republike Hrvatske dospijeća 2012. u iznosu do 500 milijuna eura. Kao zajednički aranžeri i pokrovitelji tog programa imenovane su Privredna banka Zagreb d.d., Raiffeisenbank Austria d.d. i Zagrebačka banka d.d.. Program se realizira kroz tri izdanja obveznica Republike Hrvatske dospijeća 2012. na domaćem tržištu u razdoblju do siječnja 2003. Prva tranša obveznica RH iz ovog programa u iznosu od 150 milijuna eura izdana je 23. svibnja. U međuvremenu je pripremljeno drugo izdanje obveznica iz Programa, te je danas započeo upis obveznica od strane mirovinskih fondova. Ova tranša obveznica bit će izdana 20. rujna u iznosu od 150 milijuna eura te će činiti jedinstveno izdanje s prvom tranšom obveznica dospijeća 23. svibnja 2012. Kamatna stopa kupona iznosit će 6,875 posto godišnje, te će se isplaćivati polugodišnje. Kao i kod prve tranše, otplata glavnice bit će u jednom iznosu o dospijeću, denominaciji u euru, a namira kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a na dan dospijeća. Obveznice će biti uvrštene u Depozitorij, prijeboj i namiru Središnje depozitarne agencije (ISIN oznaka HRRHMFO125A3) i Kotaciju I Zagrebačke burze (RHMF-O-125A). Izdanje treće tranše iz ovog Programa planira se za siječanj 2003. Privredna banka Zagreb, Raiffeisenbank Austria i Zagrebačka banka obveznice će alocirati obveznim mirovinskim fondovima i ostalim institucionalnim investitorima, te se na sekundarnom tržištu u trgovanje obveznicama očekuje uključivanje i malih investitora i građana. Upis obveznica garantiraju aranžeri Programa. 15. Nastavljen oporavak deviznih depozita i rast plasmana banaka Uz nastavak oporavka deviznih depozita nastavlja se i snažan rast plasmana poslovnih banaka ostalim sektorima. Po podacima Hrvatske narodne banke, krajem srpnja ukupni su devizni depoziti u poslovnim bankama iznosili 69,2 milijarde kn, a plasmani banaka ostalim sektorima 87,4 milijardi kn. Tijekom lipnja i srpnja nastavljan je oporavak deviznih depozita započet u svibnju. Dosegnuta srpanjska razina i nadalje je niža nego početkom ove godine, tako da nije došlo do potpunog oporavka deviznih depozita nakon prvog tromjesečja, napominju iz HNB-a. Devizni su se depoziti smanjivali ili stagnirali zbog post euro efekta i problema u Riječkoj banci. Njihov blagi oporavak naznačen u svibnju intenziviran je u srpnju kada su prvi put ove godine značajnije porasli. Srpanjski rast iznosio je efektivno 1,2 milijarde kuna ili 1,8 posto. Krajem srpnja devizni depoziti iznose 69,2 milijarde kuna, što je godišnji porast od 34,3 posto. To je i nadalje niža razina nego početkom ove godine (krajem siječnja devizni su depoziti iznosili 74,8 milijardi kuna, a koncem veljače 73,6 milijardi kuna). Nastavlja se snažan rast plasmana banaka ostalim sektorima koji se i dalje financira smanjenjem neto inozemne aktive poslovnih banaka. Plasmani nebankovnom sektoru veći su krajem srpnja za 3,5 milijardi kuna (4,16 posto), nego krajem svibnja. Ukupni plasmani na kraju srpnja iznose 87,4 milijarde kuna, što je za 27,7 posto više nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Tijekom lipnja i srpnja nastavljen je trend visokih stopa rasta kredita stanovništvu i poduzećima, pri čemu krediti stanovništvu rastu brže od kredita tvrtkama. Tako su krediti stanovništvu na kraju srpnja ove godine bili 39,5 posto veći od kredita u istom mjesecu lani, dok su krediti odobreni poduzećima u istom razdoblju porasli za 20,1 posto. 16. Statistika Visok rast prometa u trgovini na malo - Promet u trgovini na malo u Hrvatskoj je u srpnju zabilježio visoke stope rasta, čime se nastavlja tendencija njegovog porasta u ovoj godini. Tako je ukupni promet svih poduzeća/trgovačkih društava kojima je trgovina na malo ili prodaja, održavanje i popravci motornih vozila pretežita djelatnost u srpnju nominalno bio veći u odnosu na lipanj za 15,2 posto, a realno veći za 15,8 posto. Istodobno je, po podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku, promet u sedmom mjesecu ove godine u odnosu na prošlogodišnji srpanj nominalno veći za 25,3 posto, a realno za 25 posto. U prvih pak sedam mjeseci ove godine u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem taj je promet zabilježio nominalni porast od 13,8 posto, a realni za 13,4 posto. Promet od trgovine na malo što ga ostvaruju sva poduzeća/trgovačka društva koja se bave tom djelatnošću, bez obzira na pretežnu djelatnost, u srpnju je u odnosu na prethodni mjesec nominalno bio veći za 15,1 posto, a realno 15,7 posto. Ukupan broj zaposlenih u trgovini na malo u srpnju je bio veći za 2,1 posto nego u lipnju. Gledano po trgovačkim strukama najviši se rast bilježi kod prometa ostvarenog od prodaje motornih vozila, motocikala, dijelova i pribora - za 34,8 postu u srpnju u odnosu na lipanj, a u prvih sedam mjeseci ove godine u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje za 33,1 posto, čemu sigurno doprinosi kreditna ponuda banaka. Prihodi od maloprodaje motornih goriva i maziva u srpnju su bili za 18,6 posto veći nego u lipnju, a visok rast bilježe specijalizirane i nespecijalizirane prodavaonice hranom, pićem i duhanskim proizvodima - za 16,7 odnosno 16,5 posto. Pad je pak prometa u srpnju u odnosu na lipanj zabilježen u trgovini na malo tekstilom, odjećom i obućom - za 5,9 posto. U kolovozu 379.745 nezaposlenih - U Hrvatskom zavodu za zapošljavanje potkraj kolovoza bilo je evidentirano 379.745 nezaposlenih osoba, što je za tri tisuće osoba ili 0,8 posto manje nego u prethodnom mjesecu, ali i za 10,6 tisuća osoba ili 2,9 posto više nego u kolovozu prošle godine. Tijekom kolovoza s evidencije Zavoda zaposlilo se 10,5 tisuća osoba, što predstavlja porast od 16,8 posto u odnosu na isto vrijeme lani. Većina ih se zaposlila na određeno vrijeme, njih 8,6 tisuća ili 81,6 posto, a najveći ih se broj zaposlio u trgovini na veliko i malo (2,4 tisuće ili 23,3 posto), prerađivačkoj industriji (dvije tisuće ili 19,4 posto) te u hotelima i restoranima (1,6 tisuća ili 15,2 posto). Iz evidencije nezaposlenih osoba zbog ostalih razloga osim zaposlenja brisano je 10,8 tisuća osoba, što je 3,6 posto manje nego u kolovozu lani, podaci su iz Mjesečnog statističkog biltena HZZ-a. Tijekom kolovoza ove godine Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prijavilo se 18,3 tisuće novih osoba, 15 posto manje nego u kolovozu prošle godine. Od toga je njih 12,8 tisuća ili 70,2 posto imalo prethodno radno iskustvo, a najveći ih je broj na evidenciju Zavoda došao iz prerađivačke industrije (njih 24,3 posto), trgovine na veliko i malo (19,3 posto) te iz hotela i restorana (13,2 posto). U Zavodu napominju kako je oko 56 posto novoprijavljenih došlo na evidenciju iz zaposlenosti, a čak više od polovice dolazi direktno iz radnog odnosa i to najčešće zbog isteka rada na određeno vrijeme. Tijekom kolovoza Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prijavljeno je ukupno 11,3 tisuće slobodnih radnih mjesta, što je 28 posto manje nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. U ukupnom broju nezaposlenih osoba u kolovozu je 101,2 tisuća osoba ili njih 26,6 posto posao tražilo prvi put. Ostalih 278,6 tisuća imalo je prethodno radno iskustvo, a prije prijavljivanja na evidenciju Zavoda najviše ih je radilo u prerađivačkoj industriji (78,7 tisuća ili 28,2 posto) i to prvenstveno u proizvodnji hrane i pića, odjeće, proizvoda od metala i proizvodnji tekstila. Industrijska proizvodnja u kolovozu veća za 1,3 posto - Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj je u kolovozu bila za 1,3 posto veća nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. U razdoblju pak od siječnja do kolovoza ove godine industrijska je proizvodnja veća za 3,1 posto od proizvodnje ostvarene u istom prošlogodišnjem vremenu. U usporedbi s prosječnom mjesečnom proizvodnjom prošle godine industrijska je proizvodnja u ovogodišnjem kolovozu veća za 1,6 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Kod sagledavanja podataka o kretanju industrijske proizvodnje u kolovozu iz Zavoda napominju da indeksi nisu svedeni na isti broj radnih dana. Kolovoz 2002. ima dva radna dana manje od prošlogodišnjeg kolovoza, što na indekse mjesečnih razina utječe oko 6 posto, a na kumulativnu razinu oko 0,8 posto. Gledano prema glavnim industrijskim grupacijama, u prvih osam mjeseci ove godine u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem, proizvodnja intermedijarnih proizvoda (osim energije) povećana je za 4 posto, kapitalnih proizvoda za 3,5 posto, a netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 3 posto, dok je proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju u padu za 1,6 posto. Prema područjima NKD-a, u rudarstvu i vađenju proizvodnja je u prvih osam mjeseci ove godine u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje porasla za 18,4 posto, u prerađivačkoj industriji za 2,4 posto a u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom za 1,1 posto.