RV 18. IX. IRAČKA I IZRAELSKA KRIZA

RADIO VATIKAN - RV 18. IX. 2002. Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država George Bush i dalje oštro podupire stajalište protiv Iraka i preporučuje saveznicima da ne vjeruju Sadamu Huseinu. On je tražio od Vijeća sigurnosti novu i oštriju rezoluciju, tvrdeći da je Bagdad u više navrata prevario međunarodnu zajednicu. Pentagon je tražio da Englezi prevezu svoje zrakoplove za bombardiranje B2 na vojnu bazu Diego Garcia u Indijskom oceanu, dok Amerika nastavlja prijevoz svog naoružanja i vojnika u Perzijski zaljev. Rusija, koja ima pravo veta u Vijeću sigurnosti, izjavila je da nisu potrebne nikakve druge rezolucije, ali je spremna raspravljati sa Sjedinjenim Američkim Državama i drugim članovima Organizacije ujedinjenih naroda o pojedinostima ove rezolucije. Šef inspektora organizacije Ujedinjenih naroda Blix se susreo već s iračkim izaslanstvom. Za deset će se dana susresti u Beču s ostalim članovima kako bi izradili nacrt za provedbu nadzora u Iraku nad kemijskim i nuklearnim naoružanjem. Irački potpredsjednik vlade Terez Aziz izjavio je kako će Amerikanci sada pronaći neki drugi razlog kako bi mogli napasti Irak, jer njih zanima samo nafta s tog područja. Protiv napada na Irak očitovali su se i katolički biskupi Sjedinjenih Američkih Država. U dokumentu koji su predali Bushovoj savjetnici Condoleezzi Rice američki biskupi traže da se pritisne Sadama Huseina preko organizacije Ujedinjenih naroda, a ne oružanim napadom. Protiv vojnog napada na Irak očitovao se i iranski predsjednik Khatami koji je u telefonskom razgovoru s tajnikom organizacije Ujedinjenih naroda Kofijem Annanom rekao kako Iran ne može prihvatiti jednostrani napad Sjedinjenih Američkih Država na Irak. Khatami smatra da Bagdad ipak mora poštovati odluke organizacije Ujedinjenih naroda. Berlinska je vlada priopćila da je jedanaest njemačkih inspektora spremno ići u Irak. Ti su njemački stručnjaci članovi nadzornog povjerenstva Ujedinjenih naroda koje broji oko 300 kemičara, biologa i raznih stručnjaka za oružje za masovno uništenje. Danas je u Bakuu azerbajdžanski predsjednik Alijev zajedno s turskim predsjednikom Necdetom Sezerom, gruzijskim Ševarnadzeom i američkim ministrom za energiju Adamom položio kamen temeljac za izgradnju novog naftovoda, koji će dovoditi naftu iz Kaspijskog u Sredozemno more. *** Dok izraelska vojska i dalje vrši potragu za predstavnicima terorističkih pokreta Hamasa i Jihada, uz velike teškoće odvijaju se i diplomatski pothvati. Četveročlano povjerenstvo Sjedinjenih Američkih Država, Rusije, Europske unije i organizacije Ujedinjenih naroda jučer je u New Yorku izradilo nacrt za rješenje, u roku od tri godine, svih otvorenih pitanja između Izraela i Palestine. Taj su mirovni nacrt, kojim je predviđeno uvođenje mjera sigurnosti protiv nasilja, izbori u Palestini 2003. godine, određivanje privremenih granica teritorija obiju zemalja i konačno 2005. godine stvaranje nezavisne palestinske države, nedavno prihvatili ministri vanjskih poslova Europske unije. Prve reakcije Izraela i Palestine nisu ohrabrujuće. Palestinski ministar Erekat koji je zadužen za pregovore, uvjeren je da taj nacrt neće riješiti situaciju, a Izrael je izrazio niz primjedbi tvrdeći da Palestinci moraju prije svega poduzeti institucionalne reforme. Napetosti na terenu i dalje traju. Jučer je u jednoj školi u Hebronu eksplodirala bomba koju su podmetnuli židovski pravovjerni ekstremisti koji su i prije par mjeseci učinili sličan atentat u Jeruzalemu. (RV)