WASHINGTON, 18. rujna (Hina) - Vlasti zemalja u tranziciji često su zapostavljale posebne učinke koje tranzicija ima na žene, pa je u pravilu povećana nejednakost spolova, što otežava društveni i gospodarski napredak, glavni je
zaključak opsežne studije koju je u srijedu u Washingtonu objavila Svjetska banka.
WASHINGTON, 18. rujna (Hina) - Vlasti zemalja u tranziciji često su
zapostavljale posebne učinke koje tranzicija ima na žene, pa je u
pravilu povećana nejednakost spolova, što otežava društveni i
gospodarski napredak, glavni je zaključak opsežne studije koju je u
srijedu u Washingtonu objavila Svjetska banka.#L#
Studija naslovljena "Spolovi u tranziciji" obuhvaća podatke za 27
zemalja Europe i središnje Azije, među kojima je i Hrvatska.
Pierella Paci, voditeljica ovog projekta kaže da se nejednakost
žena i muškaraca u tranzicijskim zemljama zapaža puno oštrije nego
u drugim zemljama u razvoju. Razlog je što u tim zemljama bivšeg
socijalističkog sustava razlika u društvenom i ekonomskom položaju
žena i muškaraca gotovo nije bilo.
Danas su žene teže pogođene nezaposlenošću, slabijom zdravstvenom
zaštitom i manje su plaćene. Tragičan je njihov položaj u zemljama
srednje Azije, dijelovima bivšeg SSSR-a.
Podataka o razlikama u plaćama u Hrvatskoj nema, ali drugi podaci
ukazuju da su žene u lošijem položaju od muškaraca. Skoro 60 posto
radno sposobnog stanovništva u nas su žene ali one čine 46 posto od
ukupnog broja zaposlenih. Među nezaposlenima je više od polovice
žena.
Drugi objavljeni demografski podaci pokazuju da se u Hrvatskoj od
1989. do 1999. godine stalno smanjivao broj stanovnika. Muškaraca
je manje za oko 150 tisuća a žena oko 100 tisuća. Žena u Hrvatskoj
ima osam posto više nego muškaraca i po tome smo pri vrhu popisa, ali
ipak daleko od Litve u kojoj je 16 posto više žena nego muškaraca. Na
suprotnom kraju ljestvice je BiH gdje na stotinu muškaraca ima 95
žena.
Prosječni životni vijek žena u Hrvatskoj je 76 godina dok muškarci
prosječno žive 69 godina. Tijekom deset godina u nas je smanjen broj
novih brakova za skoro 15 posto i razvoda za 32 posto. Iako se
prirodni porast stanovništva u Hrvatskoj neprekidno smanjuje,
značajno je manji broj pobačaja - čak 83 posto. U tome prednjači
Poljska gdje je 1989. godine izvršeno više od 82 tisuće pobačaja a
1999. godine samo 151.
(Hina) fp br