NJ 16.IX.-DIE WELT-SAD I ISLAM

NJEMAČKA DIE WELT 16. IX. 2002. Amerika će žeti oluju "Amerika je 11.rujna doživjela grubo buđenje. Jedina velesila platila je cijenu svoje veličine na vlastitom teritoriju. Vlada je uskoro zatim dovela u pitanje važne građanske slobode. Ostatak svijeta doživio je pokretanje ratnog pohoda protiv terora, čiji se svršetak ne može sagledati. U Afganistanu je američka sila srušila talibansku vladavinu i razbila Al Kaidinu infrastrukturu. Ali teroristička mreža je preživjela: ona nije samo simbol napada na SAD, nego za cijelu Ameriku utjelovljuje sve muslimanske skupine koje su za SAD neprijatelj - vrlo različite skupine čiji broj vjerojatno raste. Osama bin Laden između svijeta islama i SAD-a uspješno raspiruje sukob civilizacija. S pravom ili ne - većina muslimana pohod protiv terora drži ratom protiv islama. Invazija na Afganistan, pritisak na Pakistan, Saudijsku Arabiju, Jemen i Siriju, američka borba protiv palestinskog vodstva, vojna intervencija protiv Iraka, možebitni udari na vojne ciljeve u Iranu, uz to osobito nepovjerenje koje od nedavno prati muslimane u SAD-u - sve to uvjerilo je pristaše islama da su odabrani cilj. 'Sukob civilizacija' Samuela Huntingtona postaje proročanstvo koje se ostvaruje. Međutim, stvarna se revolucija dogodila u obratu američke politike. Doživljavamo kako država napušta svoje liberalne crte, povećava nadzor, zatvara granice i sve više i više nadzire svakodnevicu. U potrazi za saveznicima Washington je legitimirao vlade koje u ime protuterorističkog pohoda provode čistke, ponajprije u muslimanskim manjinama - Rusiju, Kinu, Indiju. Moćnici su i u muslimanskom svijetu čvršće u sedlu. Bushova administracija i njezini neokonzervativni vođe izmijenili su tradicionalnu geopolitiku. Washington ne mari za međunarodne konzultacije i suradnju čim zatraže i najmanja ograničenja njegove slobode djelovanja. Administracija se ne boji u uskom krugu razvijati imperijalnu viziju koja u zemlji oduvijek proizvodi duboku nelagodu. Amerikanci još nagađaju što će to značiti za njihove živote. Za sada još nipošto nisu spremni suprotstavljati se promjeni politike koju provodi Bijela kuća. Koncept globalizacije u Americi je izgubio sjaj. Sigurnost je postala cilj koji nadmašuje sve. Koči se slobodno kretanje roba i ljudi pa čak i zamisli preko američkih granica. Svjedoci smo kako 'securization' postaje prevladavajuća značajka globalizacije. Ne može se previdjeti da bi jedne vlade i oblici vladanja u islamskom svijetu pridonose nestabilnosti i terorizmu. Nesigurne muslimanske reakcije na bin Ladenov napad i pohod protiv terorizma u SAD-u izazivaju opasnu unutarnjopolitičku raspravu. Razvija se čudna rasprava o islamu u kojoj proizraelski i radikalni kršćanski glasovi preuzimaju vodstvo u medijskom svijetu koji je sa svoje strane daleko manje otvoren i liberalan nego prije godinu dana. Osim toga je Bushova administracija najuže povezana s izraelskom vladom, najokrutnijom u više godina. U neokonzervativnom stajalištu novog američkog imperija, muslimanske su države na prvom mjestu među onima u kojima su potrebne temeljite promjene. Danas su muslimani de facto neprijatelji. U skladu s tim su i američki odnosi s islamskim svijetom u slobodnom padu. Demokratizacija je ona nedostatna roba koja je najviše potrebna da bi se Bliski istok ikada izvukao iz svojeg očajnog stanja. Ali poziv za demokratizacijom Bushova vlada ulaže vrlo selektivno, uglavnom kao oružje protiv muslimanskih neprijatelja ali ne i kao argument za autoritarne prijatelje. Opasni režimi s opasnim oružjem uistinu su prijetnja. Ali iz toga ne proizlazi da preventivni rat mora postati najvažnije sredstvo politike. Kako dugo će potrajati taj začudan obrat u američki imperij? Je li iza njega uistinu nova vizija? Ako se ustali sadašnji proces, hoće li tada SAD dostići sudbina koja prijeti svim imperijima - imperijalno preopterećenje? Apetit američke javnosti za taj projekt je ograničen, osobito kad se istaknu cijene. Ali čak ako je Bush u vojnim fazama uspješan - kako dugo se može geopolitičku logiku stavljati izvan snage? Prema povijesnim iskustvima, ne dugo", zaključuje Graham E. Fuller, stručnjak za islam.