MESIĆ: RAST IZVOZA TEMELJ ZA STABILAN GOSPODARSKI RAZVITAK

ZAGREB, 16. rujna (Hina) - Predsjednik Republike Stjepan Mesić otvarajući danas Jesenski međunarodni zagrebački velesajam založio se za utvrđivanje jasne izvozne strategije kao neophodnog modela gospodarskog razvoja za Hrvatsku.#L# Svi raspoloživi instrumenti makroekonomske politike u 2003. godini i nakon toga, morali bi biti podešeni ostvarivanju porasta hrvatskog izvoza roba i usluga, istaknuo je predsjednik Mesić napominjući da samo ekonomski rast zasnovan na izvozu može biti temelj za stabilan i održivi gospodarski razvitak. Male ekonomije nužno su zavisne od ekonomske razmjene sa svijetom. Globalizacija je proces sve intenzivnijeg povezivanja svjetskih gospodarskih, društvenih i političkih čimbenika, koji se ne može zaustaviti, a u kojem želimo sudjelovati tako da se potakne vlastiti ekonomski razvoj, kazao je. Pritom je napomenuo kako je prema nekim pokazateljima, hrvatsko gospodarstvo već u visokom stupnju globalizirano, a hrvatska ekonomija ima sve karakteristike tzv. "male otvorene ekonomije". Relativno je visoki udjel izvoza i uvoza u BDP-u, 23 posto u 2001. godini, ali niži od ostalih tranzicijskih ekonomija (40,8 posto u 2001. godini). U procesu globalizacije, Hrvatska će konvergirati prema zemljama EU, kako bi se nakon višegodišnjeg prilagođavanja nacionalne ekonomije sasvim integrirala u EU. Međutim, upozorio je Mesić, vanjskotrgovinska kretanja Hrvatske upućuju na neke probleme: u razdoblju od 1992. do 2001. godine, hrvatski izvoz kretao se je na prosječnoj razini od 4,4 milijardi američkih dolara, a u istom razdoblju, uvoz je bio udvostručen. Tako je deficit vanjske trgovine Hrvatske porastao sa 1,1 milijardi dolara u 1994. godini, na 4,4 milijardi dolara u 2001. Zadnji podatci pokazuju da je pokrivenost uvoza izvozom smanjena na svega 47 posto. Ukratko, u zadnjih deset godina kretanje hrvatskog izvoza bilo je relativno stagnantno, a uvoza dinamično. Stoga je, naglasio je, sasvim jasno da samo ekonomski rast zasnovan na izvozu može biti temelj za stabilan i održivi gospodarski razvitak. Više nema smisla praviti razliku između proizvodnje "za domaće tržište" i proizvodnje "za izvoz". Male otvorene ekonomije, kakva je i Hrvatska, zahtijevaju što veće uključivanje u svjetsko tržište, pronalaženje vlastitih specijaliziranih područja u kojima hrvatsko gospodarstvo ima "konkurentske prednosti", tzv. "tržišne niše" i izgradnju vlastitih koncentriranih poslovnih mreža i agresivnih korporacija - "regionalnih igrača". Takva hrvatska poduzeća i hrvatske banke moraju biti tehnološki napredna, inovativna i konkuretntna. Na temelju shvaćanja snažne povezanosti izvoza i ekonomskog rasta, po ocjeni predsjednika Mesića, trebala bi proizići odgovarajuća strategija. Utvrđivanje jasne izvozne strategije nameće se kao neophodan model gospodarskog razvoja za Hrvatsku, smatra hrvatski predsjednik. Svi raspoloživi instrumenti makroekonomske politike u 2003. godini i nakon toga, morali bi biti podešeni ostvarivanju toga cilja - porastu hrvatskog izvoza roba i usluga. Naša makroekonomska i razvojna politika svakako bi morala uključiti u svoje ciljeve ostvarivanje većeg autonomnog porasta izvoza, i to mjereno, prije svega, povećanjem "izvoza po stanovniku", kao i povećanjem "relativnog udjela domaćeg izvoza u ukupnom svjetskom izvozu". Po ocjeni predsjednika Mesića danas nam je potrebna nova kombinacija političke i gospodarske prodornosti, usmjerenosti na razvijanje dobrih ekonomskih odnosa u sklopu povoljnih bilateralnih političkih odnosa. Potreban nam je novi model hrvatske gospodarske diplomacije, koja će političke prednosti pretvarati u ekonomske dobitke. Hrvatski poduzetnici, s jedne strane, i hrvatski političari, sa druge strane, imaju dva zajednička zadatka u izgradnji međunarodne legitimnosti hrvatske države: "politika" bi morala osigurati što niže "troškove ulaska" hrvatskog gospodarstva na nova tržišta i povećavanja relativnih tržišnih udjela na postojećim tržištima, uklanjanjem političkih zapreka i nekomercijalnih (političkih rizika, dok bi "poduzetnici" morali osigurati konkurentsku sposobnost izlaska na međunarodna tržišta. Upozorio je da nedovoljna međunarodna konkurentnost hrvatskog gospodarstva, međutim, predstavlja glavno ograničenje većem porastu izvoza. Pozivajući se na analize Bečkog instituta, kao i neka izvješća Međunarodnog monetarnog fonda, Mesić je naveo kako su ključni indikatori konkurentnosti gospodarstva (osobni dohoci, produktivnost i jedinični troškovi rada) manje povoljni u Hrvatskoj od onih u drugim tranzicijskim ekonomijama. Jedinični troškovi rada hrvatske prerađivačke industrije (tj. osobni dohoci u odnosu na produktivnost) znatno su viši prema drugim zemljama u tranziciji. To smanjuje našu troškovnu konkurentnost u odnosu na konkurentnost zemalja EU, te smanjuje mogućnosti porasta hrvatskog izvoza. Sasvim je jasno da će biti potrebno povećati međunarodnu konkurentnost hrvatskog gospodarstva, kako bi se ostvario snažniji porast hrvatskog izvoza, po stopama rasta znatno iznad stopa rasta bruto domaćeg proizvoda, ali i uvoza. Samo tako se može ostvariti ekonomski razvoj koji bi omogućio smanjivanje nezaposlenosti, istaknuo je. Osim toga, stopa rasta BDP-a morala bi biti viša od kamatne stope na inozemno zaduženje, kako bi se osiguralo redovito servisiranje vanjskih dugova. Hrvatska izvozna strategije, smatra Mesić, morala bi biti usmjerena na članice EU-15, EFTA-e i CEFTA-e, te zemlje jugoistočne Europe. S ovom skupinom od oko 25 zemalja, ostvaruje se preko 80 posto hrvatskog izvoza. Udjel hrvatskog izvoza u uvozu EU-15 smanjen je sa 0,42 posto u 1995. godini, na 0,26 posto u 2000. godini. To ćemo morati promijeniti, zaključio je. U prvom fazi realizacije hrvatske izvozne strategije za koju se zalažem, hrvatski poduzetnici, morali bi djelovati na poticanju klasične vanjskotrgovinske razmjene. Međutim, u kasnijoj fazi, bilo bi nužno iz faze "trgovačke usmjerenosti" prijeći na "kapitalski i poduzetnički pristup", kroz hrvatski izvoz kapitala i direktna investicijska ulaganja hrvatskih poduzetnika, smatra Mesić. Od hrvatske poslovne zajednice, hrvatskih poduzetnika, očekujem da dadu svoj doprinos rješavanju razvojnih problema Hrvatske. Rješavanje brojnih i odgovornih zadataka u gospodarskom razvitku naše zemlje nije moguće bez pomoći hrvatskih poduzetnika, te bez široke konsenzualne potpore hrvatskih građana. Državna politika ima u tome vrlo važnu ulogu, zaključio je predsjednik Mesić na svečanom otvaranju 78. Jesenskog međunarodnog zagrebačkog velesajma na kome do 22. rujna sudjeluje 1750 izlagača iz 39 zemalja a zemlja partner je Kina. (Hina) ds