RUSIJA-NEZAVISIMAJA OD 13.9.02. NAPADAJ RUSIJE NA GRUZIJU

RUSIJA NEZAVISIMAJA GAZETA 13.IX.2002. Moguće vojno djelovanje Rusije ne proturječi povelji UN-a i ZND-a "Prijetnje Moskve Tbilisiju dovode na dnevni red pitanje je li moguće vojno djelovanje na tuđem području u skladu s načelima ZND- a, čiji su članovi Rusija i Gruzija. Ne proturječi li ono Sporazumu o zajedničkoj sigurnosti? Ne krši li povelju Zajednice koja ne uključuje primjenu sile (ili prijetnju primjene sile) protiv neovisnosti druge zemlje, već suradnju na temelju međusobnog dogovora? Je li Rusija trebala, prije nego je poduzela slične mjere, obavijestiti partnere iz ZND-a i uskladiti s njima svoje stajalište? Zamolili smo za komentar stručnjake za međunarodno pravo. Kao što je za 'NG' rekao direktor Središta za međunarodno-pravna istraživanja RAN-ova Instituta za državu i za pravo Igor Lukašuk, članak 51 UN-ove povelje potvrđuje pravo na samoobranu. U deklaraciji iz 1970. proglašava se načelo neprimjene sile ako to šteti teritorijalnoj cjelovitosti i političkoj neovisnosti druge države. U rusko-gruzijskoj krizi nije riječ ni o teritorijalnim težnjama ni o promjeni političke vlasti u Gruziji. Tako da Rusija, misli profesor Lukašuk, ne krši to načelo. G. 1974., Opća skupština UN-a utvrdila je definiciju agresije po kojoj se činom agresije, među ostalim, smatra stanje kada država dopusti da se njezino područje koristi za djelovanje plaćenika i oružanih skupina. Na koncu, 2001., na Općoj skupštini UN-a prihvaćen je članak o odgovornosti države za neprijateljsko djelovanje s njezina područja. Prema riječima Lukašuka, država koja je izložena agresiji, mora ponajprije pokušati iskoristiti sva mirna rješenja za izlazak iz krize. Rusija to i čini već dulje vrijeme. Sporazum o zajedničkoj sigurnosti zemalja ZND-a ne dokida međunarodno pravo. On nudi suradnju na uspostavi sigurnosti svojih potpisnica. No ako jedna strana odbije suradnju, ili pak bude polazište za agresiju, stupa na snagu spomenuti članak UN-ove povelje. Sličnog je mišljenja i zamjenik direktora Instituta za zemlje ZND-a Vladimir Romanjenko. On kaže da sporazum o zajedničkoj sigurnosti zemalja ZND-a ne vrijedi za Gruziju: ona se povukla na vlastitu inicijativu. Gruzija je istodobno članica ZND-a, tj. priznaje da ima zajedničke interese sa zemljama Zajednice. Dakle, misli stručnjak, sigurnost Rusije je u interesu Gruzije. Kao što je u njezinu interesu da uništi žarišta terorizma na vlastitom teritoriju. Rusija se ne odriče instrumenata koji vrijede unutar Zajednice. Tako će se na skorom susretu na vrhu u Moldaviji obvezno postaviti pitanje o Pankiškom klancu. Vrlo je vjerojatno da će se tu, na najvišoj razini, postići dogovor koji će svima odgovarati. Vladimir Romanjenko misli da ipak neće doći do primjene sile", piše Maksim Glinkin.