ZAGREB, 14. rujna (Hina) - Pod motom "Štiteći ozonski omotač štitimo sebe" u svijetu se 16. rujna obilježava Međunarodni dan zaštite ozonskog omotača.
ZAGREB, 14. rujna (Hina) - Pod motom "Štiteći ozonski omotač
štitimo sebe" u svijetu se 16. rujna obilježava Međunarodni dan
zaštite ozonskog omotača. #L#
Tog dana godine 1987. u Montrealu su 22 države potpisale
međunarodni ugovor pod nazivom "Montrealski protokol o stvarima
koje oštećuju ozonski omotač". Protokol je do danas potpisalo više
od 170 država, a njime se kontrolira stotinjak tvari koje oštećuju
ozonski omotač.
Bez sustavnog nadzora ispuštanja štetnih tvari u atmosferu stanje
bi za 50 godina moglo biti i do deset puta gore od sadašnjega, a
razna oboljenja zahvatila bi milijune ljudi, predviđaju
znanstvenici.
Oštećenje ozonskog omotača obuhvatilo bi do 2050. najmanje 50 posto
površine srednjih širina sjeverne hemisfere i 70 posto površine
srednjih širina južne hemisfere, što je otprilike deset puta gore
od sadašnjeg stanja. Posljedice po cjelokupan život mogle bi pak
biti katastrofalne: količina UV-B zračenja na Zemlji bila bi
dvostruka veća na srednjim širinama sjeverne hemisfere i
četverostruko veća na južnoj hemisferi - melanomi kože, katarakti
očiju i druga obljenja zahvatili bi milijune, upozorava
Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, u povodu
Međunarodnog dana zaštite ozonskog omotača.
No, znanstvenici vjeruju da bi daljnjim sustavnim nadzorom tvari
koje oštećuju ozonski omotač, njegova razgradnja mogla doseći
vrhunac u slijedećih nekoliko godina, nakon čega bi nastupilo
razdoblje postupnog oporavka.
Stručnjaci predviđaju da bi do potpunog "zacjeljivanja" ozonskog
omotača u tom slučaju moglo doći oko 2050. godine.
Hrvatska zasad pripada državama s manjom potrošnjom takvih tvari. S
obzirom na nisku potrošnju tvari koje oštećuju ozonski omotač
(TOOO) ubraja se u tzv. zemlje iz članka 5. Montrealskog protokola,
koje imaju vremensku odgodu za prestanak potrošnje tvari koje
uništavaju ozonski omotač.
Prvi korak Hrvatske prema ispunjenju obveza Montrealskog protokola
bila je izradba "Nacionalnog programa za ukidanje tvari koje
oštećuju ozonski omotač" koji je donesen 1996.. U njemu su
predložene mjere i projekti za postupno ukidanje njihove
potrošnja. Hrvatska ima preduvjete za provedbu ubrzanog ukidanja
pojedinih tvari koje oštećuju ozonski omotač, uz odgovarajuću
novčanu i stručnu pomoć Multilateralnog fonda Montrealskog
protokola.
U Hrvatskoj je 1999. donijeta i Ureda o tvarima koje oštećuju
ozonski omotač.
Ministarstvo zaštite okoliša upozorava da se i odlaganjem starih
rashladnih i klima uređaja iz kućanstva te automobila na
odgovarajuća odlagališta sprječava nekontrolirano istjecanje
freona u zrak. Također, veliki je korak u ekološkom osvješćivanju
građana i to da kupuju samo one proizvode koji ne sadrže ozonu
štetne tvari, što je na ambalaži jasno istaknuto, a oprezno se treba
izlagati i sunčanim zrakama.
Hrvatska je prije dvije godine ukinula potrošnju metil kloroforma,
a do 2006. obvezala se da će ukinuti i potrošnju freona, halona,
ugljik tetraklorida i metil bromida.
Dopuštena potrošnja HCFC (nepotpuno halogenirani kloro-
florougljikovodici) odredit će se 2016. a potpuno ukinuti 2030.
najavljuje Ministarstvo zaštite okoliša.
U Hrvatskoj je do danas, uz novčanu i stručnu pomoć Multilaterarnog
fonda, UNEP-a i UNIDO-a provedeno nekoliko projekata - ukinuta je
potrošnja freona CFC - 11 pri proizvodnji fleksibilnih
poliuretanskih pjena u "Orioliku" te potrošnja freona u "Plivi".
Također završen je projekt korištenja alternativnih načina uzgoja
presadnica duhana, bez korištenja metil bromida. Pod nadzorom
Ministarstva zaštite okoliša uvodi se novi način uzgoja presadnica
duhana gdje metil bromid više neće biti potreban, tako da se do
2006. u Hrvatskoj iz upotrebe potpuno izbaciti metil bromid u
proizvodnji presadnica, ukupno 27 tona.
(Hina) bma sp