ZAGREB, 13. rujna (Hina) - Sastanak na vrhu predsjednika vlada zemalja članica Srednjoeuropske zone slobodne trgovine (CEFTA) održat će se u petak i subotu u Bratislavi, a Hrvatsku, koja će sudjelovati u statusu gosta, predstavljat će
potpredsjednik Vlade Slavko Linić.
ZAGREB, 13. rujna (Hina) - Sastanak na vrhu predsjednika vlada
zemalja članica Srednjoeuropske zone slobodne trgovine (CEFTA)
održat će se u petak i subotu u Bratislavi, a Hrvatsku, koja će
sudjelovati u statusu gosta, predstavljat će potpredsjednik Vlade
Slavko Linić.#L#
Glavni cilj sastanka premijera bit će analiza razvoja postojećih
gospodarskih i trgovinskih odnosa među članicama ove organizacije,
dosadašnje funkcioniranje CEFTA-e, napredak ostvaren na polju
različitih sporazuma kao i razmjena informacija i iskustava u
multilateralnim pregovorima unutar Svjetske trgovačke
organizacije (WTO).
Kako sve članice CEFTA-e teže tome da postanu članice Europske
unije, premijeri će također razgovarati i o napretku ostvarenom u
pregovorima u procesu pristupanja EU.
Ono što je za Hrvatsku najvažnije je to da će jedna od tema biti i
rezultati pregovora o njezinom ulasku u CEFTA-u.
Hrvatska je vlada u svibnju ove godine donijela odluku o pokretanju
pregovora za pristup CEFTA-i i tada je osnovana posebna radna
skupina koja će pregovorati sa zemljama članicama. Na čelu te
skupine je pomoćnica ministra gospodarstva Olgica Spevec koja će
također sudjelovati na summitu u Bratislavi.
Osim Linića i Olgice Spevec u Bratislavi će Hrvatsku predstavljati
i zamjenik ministra gospodarstva Miroslav Božić. Očekuje se da će
hrvatsko izaslanstvo u Bratislavi imati i brojne bilatralne
susrete.
Uvjeti za članstvo u CEFTA-i su članstvo u WTO-u, sporazum o
pridruženom članstvu s EU i potpisani bilateralni sporazumi o
slobodnoj trgovini sa zemljama članicama CEFTA-e - Češkom,
Slovačkom, Mađarskom, Poljskom, Slovenijom, Bugarskom i
Rumunjskom.
Hrvatska je ostvarila prva dva uvjeta, ali za ostvarenje
posljednjeg treba još potpisati sporazum o slobodnoj trgovini s
Bugarskom i Rumunjskom.
Iako su pregovori s Bugarskom gotovo okončani još nije riješen
problem u pregovorima s Rumunjskom koji se odnosi na liberalizaciju
trgovine poljoprivrednim proizvodima.
Očekuje se da bi i posljednja prepreka mogla biti uskoro uklonjena i
da će Hrvatska do kraja ove godine postati članicom CEFTA-e.
Tada će jedan sporazum zamijeniti sve postojeće bilateralne
sporazume o slobodnoj trgovini koje Hrvatska ima sa članicama ove
organizacije.
CEFTA-u su u prosincu 1992. godine u Krakowu osnovale zemlje
Višegradske skupine - Poljska, Mađarska i Češka i Slovačka -
potpisivanjem ugovora o slobodnoj trgovini. Uskoro im se
priključuje i Slovenija, a potom i Bugarska i Rumunjska.
Ta je organizacija odigrala važnu ulogu u ekonomskoj obnovi zemalja
srednje Europe nakon raspada socijalističkog bloka te im je
olakšala prolaz kroz tranzicijsko razdoblje i približavanje
zapadnom tržištu.
Hrvatska robna razmjena sa zemljama članicama CEFTA-e je u deficitu
i tijekom 2001. godine je ukupna razmjena iznosila dvije milijarde
dolara, od čega se 1,4 milijarde odnosilo na uvoz robe iz zemalja
članica CEFTA-e, a 566 milijuna dolara na izvoz.
(Hina) bis maš