JANŠA O DUGOVIMA LJUBLJANSKE BANKE

JANŠA O DUGOVIMA LJUBLJANSKE BANKE Čelnik slovenske oporbe i nekadašnji ministar obrane Janez Janša izrazio je svoje protivljenje mogućnosti da se problem dugova Ljubljanske banke u Hrvatskoj, BiH i Makedoniji riješi na bilateralnoj razini, kako je to prilikom nedavnog posjeta Sarajevu i u pismu premijeru Janezu Drnovšeku sugerirao predsjednik države Milan Kučan. "Takve teze pokušavaju se pretvoriti u službeno slovensko stajalište, što bi imalo strašne financijske posljedice i udarilo po džepu slovenske porezne obveznike", izjavio je Janša u četvrtak na konferenciji za novinare. On je rekao da su takve izjave uz Kučana povremeno znali davati i drugi političari bliski aktualnom predsjedniku. Po ocjeni predsjednika slovenskih socijaldemokrata (SDS), najjače oporbene frakcije u parlamentu, motiv za takve "nedržavotvorne izjave" valja tražiti u 1988. godini kad je Ljubljanska banka svoje filijale u Sarajevu i Zagrebu organizacijski vezala na Ljubljanu iako su devize išle u Beograd. "Pod okriljem partijske politike onog vremena tako su donesene odluke koje su trebale spriječiti raspad Jugoslavije i to u vrijeme kad se on već događao, a Slovencima na leđa natovaren teški teret. Na sreću su međunarodne financijske institucije konstatirale da Jugoslavije više nema i da Slovenija ne snosi nikakve financijske posljedice", izjavio je Janša. On je ocijenio kako motive onih koji se u Sloveniji danas zalažu za vraćanje navodnih dugova Ljubljanske banke štedišama treba tražiti u kasnim osamdesetim godinama kada se mrežom Ljubljanske banke željelo Sloveniju vezati na "ostatak države" i tako spriječiti da ona postane samostalna. Svaki bi slovenski porezni obveznik u slučaju da treba isplatiti štediše Ljubljanske banke u državama bivše SFRJ morao dati oko 900 eura, upozorio je Janša.