BUKUREŠT, 12. rujna (Hina) - Vladavina prava je osnovni uvjet koji treba ostvariti kako bi se demokracija od proglašenog opredjeljenja pretvorila u način života, naglasio je predsjednik republike Stjepan Mesić, na predavanju pod
nazivom "Pravna država kao uvjet razvoja demokracije u tranzicijskim zemljama", održanom u četvrtak u bukureštanskoj NATO kući.
BUKUREŠT, 12. rujna (Hina) - Vladavina prava je osnovni uvjet koji
treba ostvariti kako bi se demokracija od proglašenog
opredjeljenja pretvorila u način života, naglasio je predsjednik
republike Stjepan Mesić, na predavanju pod nazivom "Pravna država
kao uvjet razvoja demokracije u tranzicijskim zemljama", održanom
u četvrtak u bukureštanskoj NATO kući. #L#
Samo jednakopravni građani mogu biti sudionici i graditelji
demokratskog sustava u kojem će odluka o njihovim životima i
razvoju njihove zemlje ovisiti o njima samima, rekao je Mesić
u predavanju održanom pred predstavnicima rumunjske vlade,
diplomatskog zbora i rumunjskih nevladinih udruga.
"A oni će to moći tek u uvjetima kada će svi pred zakonom biti
jednaki i kada će se svi zakoni u svakom trenutku i odnositi, ali i
primjenjivati na svakoga od njih. To je vladavina prava, a država u
kojoj je ona osigurana - pravna je država", naglasio je Mesić.
Tranzicijske zemlje na svom putu u demokraciju nose teret
mentaliteta stečenoga u desetljećima autokratske komunističke
vladavine, kojemu je svojstveno da vlast veže za privilegije, a kao
sredstvo za stjecanje privilegija veže za korupciju, smatra
hrvatski predsjednik. Naravno, kriminala, korupcije i
povlaštenosti ima u svim zemljama, pa i u onima u kojima se
demokracija može pohvaliti dugom tradicijom. No, postoji i jedna
bitna razlika, tvrdi Mesić. "U etabliranim demokracijama takve su
pojave incidenti koje se sankcionira. U tranzicijskim državama
postoji sklonost da se pojave kriminala, korupcije i
povlaštenosti, ili prihvaća ili tolerira kao izraz politike. U tome
vidim ozbiljnu opasnost za demokraciju, za koju smo se svi
opredijelili", naglasio je Mesić.
Da bi se takva opasnost izbjegla, ostvarivanje vladavine prava je
apsolutno nužan uvjet za izgrađivanje demokracije. Osim prilagodbe
zakonodavstava tranzicijskih zemalja potrebno je mijenjati i
mentalitet stanovništva, odnosno sve ljude od vrha pa do temelja
državne i društvene piramide, učiti demokratski misliti.
"Smatram da upravo u fazi tranzicije demokratske zemlje imaju
mogućnost ali ponekad i dužnost pribjeći čak i pritisku da bi
ostvarile situaciju u kojoj demokratsko promišljanje neće biti
prazna fraza, nego sadržajem ispunjena svakodnevica", rekao je
predsjednik Mesić.
"Što se Hrvatske tiče, moram sasvim otvoreno reći, da ona u prvih
deset godina svoga samostalnog postojanja nije bila ni istinski
pluralistička, ni pravna država. Na sceni je bilo višestranačje, no
o svemu je odlučivala volja jedne stranke i njezina vođe, a zakoni
su se primjenjivali selektivno", rekao je Mesić, i dodao da se nakon
parlamentarnih i predsjedničkih izbora 2000. radi na promjeni
takva stanja.
"Možda će nekoga začuditi što iznosim takve ocjene o zemlji čiji sam
predsjednik. No, čvrsto sam uvjeren da moramo imati hrabrosti
suočiti se s istinom o prošlosti, kako bismo bili sposobni krčiti
putove u budućnost. Današnja Hrvatska je na pravom putu. Istina je
da rezultati dolaze sporo. Istina je također da do sada postignuti
uspjesi nisu potpuni. No, smjer kojim se krećemo je jasan, a jasno
je i naše opredjeljenje. Znamo da bez vladavine prava nećemo
postati privlačni za strane investitore. Znamo također da bez
pravne države nećemo moći učvrstiti temelje demokracije, a bez
demokracije oblikovane u skladu s europskim standardima, ostat
ćemo u čekaonici pred tek odškrinutim vratima Europske unije",
zaključio je Mesić.
Mesić je kasnije i četrdesetak minuta odgovarao na pitanja
zainteresiranih, koja su bila posvećena hrvatskoj političkoj i
gospodarskoj prošlosti i sadašnjosti, zaštiti nacionalnih manjina
u Hrvatskoj, te o borbi protiv terorizma i proširenju NATO-a.
Hrvatskoga predsjednika u petak u Bukureštu očekuju susreti s
rumunjskim premijerom Adrianom Nastaseom, predsjednicima dvaju
domova rumunjskoga parlamenta, Valterom Dorneanuom te Nicolae
Vacariumom, kao i sudjelovanje u radu Rumunjsko-hrvatskoga
gospodarskog foruma i sastanak s predstavnicima rumunjskih
Hrvata.
(Hina) dj br