BBC 11. IX. POGORŠANJE AMERIČKO-HRVATSKIH ODNOSA NAKON 11. RUJNA

BRITANSKI RADIO - BBC 11. IX. 2002. Teroristički napad na New York i Washington 11. rujna prošle godine snažno je djelovao na američka vanjskopolitička opredjeljenja, pa se na godišnjicu tog napada može primijetiti da je taj napad imao posljedica i na američko-hrvatske odnose. Iz Zagreba javlja Maroje Mihovilović. Hrvatska je javnost prije godinu dana snažno osudila teroristički napad na New York i Washington i izrazila simpatije i sućut Sjedinjenim Državama zbog tog događaja. Kasnije se vrlo brzo verbalno solidarizirala s američkim pozivom na zajedničku borbu protiv terorizma, ali je u toj borbi konkretno sudjelovala tek simbolično, tek uključujući se u opću protuterorističku suradnju na globalnom sigurnosnom i obavještajnom planu, te poslavši nekolicinu svojih časnika u sigurnosne snage u Afganistan. Neke američke mjere u borbi protiv terorizma koje su izgledale kao kršenje ljudskih prava pojedinaca ili suvereniteta malih zemalja naišle su na kritike hrvatske javnosti, gdje ima mnogo onih kojima se općenito već od ranije ne sviđa samostalna politika najmoćnije zemlje svijeta u brojnim globalnim područjima - kada su u pitanju ekologija, genetski izmijenjena hrana, globalizacija ili amerikanizacija masovne kulture - ali gdje ima i onih kojima se nije sviđala i konkretna politika SAD-a na prostorima bivše Jugoslavije. Odnosi SAD-a i Hrvatske koji su bitno izgubili na prijašnjem intenzitetu nakon dolaska nove administracije Georgea W. Busha u Bijelu kuću, počeli su se komplicirati kada su nakon terorističkog napada Sjedinjene Države počele konkretno praviti pritisak na Hrvatsku oko nekih pitanja izravno ili neizravno vezanih za američku borbu protiv terorizma. U Hrvatskoj je loše primljen američki pritisak da Hrvatska ne razvija gospodarske odnose s nekim zemljama za koje SAD tvrde da imaju veze s terorizmom, kao što su primjerice Libija i Iran. Posebno je u Hrvatskoj loše primljen američki zahtjev da Sjedinjene Države i Hrvatska potpišu bilateralni sporazum o neizručivanju državljana dvije zemlje budućem stalnom Međunarodnom kaznenom sudu. Taj je zahtjev stavio Hrvatsku u vrlo neugodan položaj da se - pod prijetnjom pogoršanja odnosa ili na jednoj ili na drugoj strani - mora opredijeliti između SAD-a i Europske unije, s kojima - i jednima i drugima - Hrvatska želi razvijati prijateljske odnose. Kao i u mnogim drugim pitanjima Hrvatska je i ovdje vodila politiku čekanja, nadajući se da će se problem riješiti sam od sebe prije nego što će se Hrvatska o njemu morati odrediti, nastojeći tako barem iskoristiti svoju očitu marginalnu ulogu u velikim novim svjetskim procesima koji su zaokupili svijet nakon terorističkog napada prije godinu dana. (BBC)