FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

DW 11. IX. SIGURNOST NJEMAČKE NAKON 11. RUJNA

DE-US-TU-terorizam-Terorizam-Političke stranke-Vlada DW 11. IX. sigurnost Njemačke nakon 11. rujna DEUTSCHE WELLE - DW11. IX. 2002.Koliko je Njemačka sigurna zemlja nakon 11. rujna? Prilog Cornelie Rabitz.Zakon i red su socijaldemokratske su vrijednosti - rekao je njemački ministar unutarnjih poslova Otto Schily na stranačkom kongresu SPD-a u studenom prošle godine, dva mjeseca nakon terorističkih napada od 11. rujna. Prosvjedi na ovu izjavu među više lijevim stranačkim kolegama i oni izvan nje, a koji su se mogli očekivati, bili su prilično umjereni.Nekadašnji odvjetnik RAF-ovih terorista i bivši političar zelenih Otto Schily već je od samog početka svog mandata jasno dao do znanja da su zakon i red, briga za sigurnost građana Njemačke, zaštita od kriminala i nestanka vrijednosti, teme koje nova crveno-zelena vlada ne namjerava prepustiti oporbi. Schilyjevo geslo bilo je i ostalo da bez sigurnosti nema slobode. Nakon terorističkih napada na Svjetski trgovački centar i Pentagon savezna vlada je prvo htjela razbiti strahove i sumnje građana u unutarnju sigurnost Njemačke. Savezni kancelar Gerhard Schroeder izjavio je 11. rujna 2001.: = Službe koje su nam raspoložive nemaju zabrinjavajućih naznaka o
DEUTSCHE WELLE - DW 11. IX. 2002. Koliko je Njemačka sigurna zemlja nakon 11. rujna? Prilog Cornelie Rabitz. Zakon i red su socijaldemokratske su vrijednosti - rekao je njemački ministar unutarnjih poslova Otto Schily na stranačkom kongresu SPD-a u studenom prošle godine, dva mjeseca nakon terorističkih napada od 11. rujna. Prosvjedi na ovu izjavu među više lijevim stranačkim kolegama i oni izvan nje, a koji su se mogli očekivati, bili su prilično umjereni. Nekadašnji odvjetnik RAF-ovih terorista i bivši političar zelenih Otto Schily već je od samog početka svog mandata jasno dao do znanja da su zakon i red, briga za sigurnost građana Njemačke, zaštita od kriminala i nestanka vrijednosti, teme koje nova crveno-zelena vlada ne namjerava prepustiti oporbi. Schilyjevo geslo bilo je i ostalo da bez sigurnosti nema slobode. Nakon terorističkih napada na Svjetski trgovački centar i Pentagon savezna vlada je prvo htjela razbiti strahove i sumnje građana u unutarnju sigurnost Njemačke. Savezni kancelar Gerhard Schroeder izjavio je 11. rujna 2001.: = Službe koje su nam raspoložive nemaju zabrinjavajućih naznaka o posljedicama napada u Americi na unutarnju sigurnost naše zemlje. Ali naravno da je potrebno pojačati mjere sigurnosti u transportu, u kontroli zrakoplovnog prometa, a posebno kod institucija koje pripadaju našim američkim prijateljima. Kada se na kraju ispostavilo da su tri od četiri pilota atentatora, među kojima i Mohamed Atta, kao spavači godinama neupadljivo živjeli u Hamburgu, u javnosti je odjeknulo kao bomba. Političari su osjetili obavezu da djeluju. U nekoliko sljedećih mjeseci Bundestag je prihvatio dva 'protuteroristička paketa'. Ministar Schily je već 11. rujna naglasio nužnost uže i bolje međunarodne suradnje u borbi protiv terorizma: = Za nas je vrlo važno i možda odlučujuće pitanje intenziviranje napora za dolazak do informacija. Riječ je očito o terorističkim organizacijama koje rade izrazito konspirativno. Nadam se da ćemo zajedničkim snagama uspjeti ući u trag ovim zločincima i privesti ih zakonu. S oba protuteroristička paketa koja su omogućila izmjenu više od 100 postojećih zakona znatno su povećane ovlasti tajnih službi i pooštrene uredbe o strancima. Tako sada mogu biti kažnjeni ne samo teroristi koji žive i djeluju u Njemačkoj, nego i članovi i pristaše stranih terorističkih organizacija, naravno uz neka ograničenja koja ne vrijede samo za udruge koje djeluju na prostoru Europske unije. Za sva druga udruženja potrebna je dozvola Saveznog ministarstva za pravosuđe. Nove mjere protiv terorizma financirane su sredstvima dobivenima povećanjem poreza na cigarete. No nisu sve promjene ostale na razini politike i zakona. Pokrenulo se i Ministarstvo unutarnjih poslova te razne institucije: u prosincu 2001. godine zabranjena je islamistička organizacija Država Kalifat, a njezin šef Metina Kaplan osuđen na 4 godine zatvora. Početkom kolovoza ove godine Otto Schily zabranio je udrugu Al Aksa u Njemačkoj za koju se drži da financira radikalnu palestinsku organizaciju Hamas. Svoje aktivnosti reformirao je i na neki način revolucionirao i Savezni kriminalni ured koji je odmah nakon napada oformio najveće posebno povjerenstvo u povijesti ove institucije i intenzivirao suradnju s domaćim i inozemnim tajnim službama. Šef ureda Klaus Ulrich Kersten kaže: = Neću reći da smo već postigli najviše moguće u suradnji, ali kada pogledam unatrag kako je izgledala međunarodna suradnja prije dvije, tri godine na ovom području i kako ona izgleda sada, onda mislim da smo napravili ogroman korak naprijed, a mislim i da nema druge alternative. Posljedice svih ovih promjena i napora čitav je niz sudskih postupaka koji su se u Njemačkoj pokrenuli protiv osoba za koje se sumnja da djeluju u islamskim fundamentalističkim krugovima. I posljednjih nekoliko tjedana vrvi od akcija raznih posebnih jedinica. Nedavno je u Heidelbergu uhićen Turčin rođen u Njemačkoj, jer je u njegovom stanu pronađena ogromna količina eksploziva i tereti ga se za planiranje bombaških napada. Jučer je u sjevernoj Njemačkoj učinjen pretres poslovnih prostorija i skladišta njemačko-sirijskog poslovnog čovjeka, a jutros je zbog dojave izvršena racija u džamiji u hamburškoj četvrti Sankt Georg. Iako do sada nema priopćenja o uhićenjima iz tih akcija, očigledno je da su njemačke vlasti itekako na oprezu. Oporbi iz unije sve to još nije dovoljno: CDU i CSU su, u slučaju pobjede na predstojećim izborima, najavili 'treći paket protuterorističkih mjera' koji bi, između ostalog, omogućio lakši i brži izgon iz zemlje za ekstremiste sa stranom putovnicom. (RDW)

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙