HRVATSKA I SLOVENIJA RADE RIBARSKI KODEKS ZA PIRANSKI ZALJEV (2

"Dosta smo potrošili vremena na provedbu privremenog režima koji su jučer dogovorili premijeri Račan i Drnovšek na sastanku u Zagrebu. Problemi su dosta veliki, pa smo našli mogućnost da se Kodeksom, koji se sad uvodi kao novost u međusobnim odnosima, definira niz situacija koje se mogu pojaviti", rekala je novinarima Olga Kresović-Rogulja. Prema njezinim riječima istim Kodeksom će se definirati i konkretno područje na koje će se on primjenjivati, a budući razgraničenje na moru između Slovenije i Hrvatske nije definirano u početku će se primjenjivati postojeći propisi jedne i druge strane. Nakon toga će, prema Roguljinim riječima sukladno članku 48. SOPS-a podkomisije za ribarstvo odrediti "sredstva i načela ribolova", koja će se temeljiti na načelima koja u SOPS-u vrijede za granične vodotokove, odnosno da pravo prvenstva nad nacionalnim standardom ima viši ekološki standard u jednoj od zemalja. To znači da se za konkretan problem preuzima viši ekološki standard iz od jedne zemlje, bez obzira što o tome govori nacionalno gospodarstvo. Na današnjem sastanku Stalne mješovite komisije dogovoren je sastanak potkomisije za ribarstvo za tjedan dana, do kojega se mora definirati cjelovit tekst Kodeksa, pa i koncept zajedničke službe nadzora koji su u utorak u Zagrebu definirali hrvatski i slovenski premijer. "Cjelovito rješenje, najblaže rečeno, prilično je komplicirano, ali pokušat ćemo primijeniti Kodeks i vidjeti kako on funkcionira", rekla je Olga Kresovć-Rogulja, dodavši kako je upravo zbog toga razloga određen probni rok od tri mjeseca poslije kojega će se odlučiti kako dalje, ovisno o postignutim rezultatima. Jedna od ključnih postavki Kodeksa o ribarskom ponašanju, činjenica da će u području na koje će se odnositi smjeti ribariti neograničen broj ribara, s obje strane, i da neće biti kontrole izlova količine ribe. Time se, potvrdila je Olga Kresović-Rogulja, odustaje od SOPS-om predviđene kvote od 25 ribarica sa svake strane, koje su svakodnevno trebale imati pravo izlova u vodama susjedne zemlje, nego će to moći "svi koji imaju pravo na dozvolu prema SOPS-u", odnosno čije je prebivalište unutar deset kilometara od državne granice. Time je suspendiran članak 49. SOPS-a, jer nije ustanovljena crta razgraničenja na moru, pa je "jasna stvar da pritom onda moramo precizirati gdje je to područje, na koje se odnosi Kodeks, a ono će se prema dogovoru s današnje sjednice, precizirati u samom Kodeksu, rekla je Kresović-Rogulja. "Mi poseban privremeni režim utvrđujemo za sporno područje, ali to ni u kojem slučaju nije i ne može biti područje obuhvaćeno SOPS-om, jer smo anulirati njegov članak 49", naglasila je supredsjedateljica Stalne mješovite komisije. Potpuno suprotno gledište ponudio je slovenski supredsjedatelj, Benjamin Lukman, ustvrdivši da je i na jučerašnjoj konferenciji za novinare dvojice premijera bilo jasno da se dogovor (o privremenom režimu) odnosi na cijelo područje na moru, definirano SOPS-om, odnosno trećim i četvrtim stavkom njegova prvog članka. "O pojednostima tog cjelovito pograničnog područja još se dogovaramo", ipak je dodao Lukman. Prema pouzdanim, iako nepotvrđenim informacijama iz vodstva hrvatskoga dijela Stalne mješovite komisije doznaje se da će se Kodeks najvjerojatnije odnositi na sporni trokut u Savudrijskoj vali (Piranskom zaljevu), koji s jedne strane omeđuje crta sredine Zaljeva, s druge strane crta parafiranoga Sporazuma Račan - Drnovšek - 300 metara od hrvatske obale Istre, te s treće međunarodne vode. Olga Kresović-Rogulja je dodala, kako je Kodeks ribarskog ponašanja novi način u traženju rješenja koji će upravo zbog osjetljivosti sadržaja, morati potvrditi vlade Slovenije i Hrvatske na sjednicama 19. rujna, kako bi mogao stupiti na snagu 23. rujna na rok od tri mjeseca. Osim Potkomisije za ribarstvo, u malom pograničnom mjestu Cestica zasjedale su i potkomisije za granični režim i izdavanje dokumenata, te za turizam, koje su svoju problematiku uspjele riješiti bezbolnije i mnogo brže od potkomisije za ribarstvo. Tako je dogovoreno da se produži rok za obvezno posjedovanje pograničnih propusnica i to s 1. listopada, na 1. siječnja 2003. a usuglašeno je i više postupaka za prijelaz granice, kojima se stanovnicima pograničnog područja omogućuje prijelaz na teritorij susjedne države izvan graničnih prijelaza i službenoga vremena, definiranih SOPS-om. Također je postignut dogovor o izdavanju propusnica za prijelaz granice, osobama koje imaju imanja (posjede) u graničnom području susjedne zemlje, a nemaju prebivalište u pograničnom području svoje zemelje. Također su potvrđeni zaključci sa sjednice Stalne mješovite komisije od 28. lipnja ove godine, u Piranu, o otvaranju za pogranični promet šest novih graničnih prijelaza i dogovoreno je da se maksimalno dinamizira njihova gradnja. (Hina-kraj) dam sl