FR-BA-HR-diplomati-Diplomacija-Vlada-Ratovi fran-le figaro 9.9.02. villepin: balkanci iz zagreba u europu? FRANCUSKALE FIGARO9.IX.2002.Dominique de Villepin u Sarajevu i u Prištini"Veze rođene 'u kušnji', koje Francusku povezuju s
Balkanom, dio su 'vremena'. Deset godina nakon početka rata u Bosni i Hercegovini, francuski ministar vanjskih poslova Dominique de Villepin, potvrdio je u prigodi prvog obilaska Balkana, zauzetost Pariza za narode bivše Jugoslavije. Ali i međunarodne zajednice koja se, unatoč novom svjetskom neredu, ne smije odreći 'odgovornosti' na Balkanu.Prva etapa njegova putovanja, Sarajevo, i danas znači 'duboku ganutost' za ministra vanjskih poslova. I s razlogom: bio je u uredu Jacquesa Chiraca 27.V.1995., kada je novoizabrani predsjednik naložio francuskim vojnicima da zauzmu most Vrbanja u Sarajevu kako bi oslobodili plave kacige koje su bile uzete za taoce. Napadaj na pripadnike srpske milicije stajao je života dvojicu francuskih vojnika. Ta je predsjednikova odluka označila zaokret u ratu, tj. zaoštravanje stajališta međunarodne zajednice koja je dotad bila pasivna prema zločinima koje su počinile srpske snage.Mjesec dana prije općih izbora u Bosni koji bi mogli dovesti do
FRANCUSKA
LE FIGARO
9.IX.2002.
Dominique de Villepin u Sarajevu i u Prištini
"Veze rođene 'u kušnji', koje Francusku povezuju s Balkanom, dio su
'vremena'. Deset godina nakon početka rata u Bosni i Hercegovini,
francuski ministar vanjskih poslova Dominique de Villepin,
potvrdio je u prigodi prvog obilaska Balkana, zauzetost Pariza za
narode bivše Jugoslavije. Ali i međunarodne zajednice koja se,
unatoč novom svjetskom neredu, ne smije odreći 'odgovornosti' na
Balkanu.
Prva etapa njegova putovanja, Sarajevo, i danas znači 'duboku
ganutost' za ministra vanjskih poslova. I s razlogom: bio je u uredu
Jacquesa Chiraca 27.V.1995., kada je novoizabrani predsjednik
naložio francuskim vojnicima da zauzmu most Vrbanja u Sarajevu kako
bi oslobodili plave kacige koje su bile uzete za taoce. Napadaj na
pripadnike srpske milicije stajao je života dvojicu francuskih
vojnika. Ta je predsjednikova odluka označila zaokret u ratu, tj.
zaoštravanje stajališta međunarodne zajednice koja je dotad bila
pasivna prema zločinima koje su počinile srpske snage.
Mjesec dana prije općih izbora u Bosni koji bi mogli dovesti do
novog jačanja nacionalističkih snaga, dok su Karadžić i Mladić,
glavni optuženici Haaškog suda, još uvijek na slobodi, Dominique de
Villepin potvrdio je potporu Francuski ICTY-ju. 'Važno je, rekao
je, da sud dovrši svoj posao. Francuska želi da se ratni zločinci
izvedu pred sud. O tom pitanju nema dvojbe'.
Ista poruka u Prištini, na Kosovu, gdje je ministar zatražio od
naroda da 'skupi snagu za pomirbu'. 'Ali pomiriti se ne znači
zaboraviti. Zločini se odlučno moraju kazniti', dodao je. Jedna od
posljedica 11.IX. je da izbijanje novih kriza znači nove obveze za
međunarodnu zajednicu. Dakle, na Kosovu se žurno moraju provesti
političke i gospodarske reforme, uz poštovanje UN-ove rezolucije
1244. Tu ne smije biti, upozorava Dominique de Villepin, 'ni
podjela ni uzmaka'.
Dvije godine nakon susreta na vrhu u Zagrebu na kojemu je, pod
predsjedanjem Jacquesa Chiraca, otvoren put približavanju
balkanskih država Europi, Dominique de Villepin je potvrdio
francusku 'odlučnost' u 'izgradnji velike europske obitelji'. No
brzina te integracije ovisit će o naporima tih zemalja da učvrste
'pravnu državu', 'demokraciju', 'borbu protiv organiziranog
kriminala' i 'regionalnu suradnju'.
Pred prijetnjom američkog vojnog upletanja u Iraku, dok rat protiv
terorizma zacijelo tek počinje, jugoslavenski ratovi danas mogu
biti primjer. 'U času kada naš svijet prolazi kroz druge krize,
dobro je razmisliti o poukama desetogodišnje krize na Balkanu, kaže
ministar. Prije tri godine, prioritet na Kosovu bila je borba
protiv etničkog čišćenja, nasilje i Milošević. Vremena su se
promijenila. Sada su zahtjevi demokracija, pomirba i pravna
država'", izvješćuje Isabelle Lasserre.