DE-US-IQ-KW-VLADE-/sukobi/ra-Ratovi-Obrana DW 6. IX. njemačko-američki odnosi DEUTSCHE WELLE - DW6. IX. 2002.Njemačko-američki odnosi u sjeni iračkoga pitanja: između podređenosti i potpore. Prilog Bettine Marx."Njemačko-američki
odnosi dosegnuli su najnižu točku što se prije dvanaest mjeseci nije smatralo mogućim. Kratko nakon pogubnih terorističkih napada na Sjedinjene Države savezni je kancelar Gerhard Schroeder SAD-u obećao neograničenu solidarnost. Saveznicima će se u njihovoj borbi protiv terorizma dati potpora, a pri tom se ne mogu isključiti i vojna sredstva. Uistinu se Bundeswehr uključio u rat protiv talibana, savezna ratna mornarica sada djeluje na rogu Afrike, a njemačke oklopne postrojbe za otkrivanje biološkog i kemijskog oružja smještene su u Kuvajtu.Ali sada, godinu dana kasnije i kratko prije izbora za Bundestag u Berlinu vlada drukčiji ton. I vlada i oporba jasno su rekli da rat protiv Iraka smatraju pogrešnim. Savezni kancelar Schroeder u vojnom pohodu na Bagdad ne želi sudjelovati ni u kom slučaju; kancelarski kandidat Stoiber to ne želi samo ako taj pohod nije dozvoljen rezolucijom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Prijateljstvo, izjavio je Schroeder, ne može značiti podređenost. A konzultacije medu saveznicima mora inicirati Washington, a ne
DEUTSCHE WELLE - DW
6. IX. 2002.
Njemačko-američki odnosi u sjeni iračkoga pitanja: između
podređenosti i potpore. Prilog Bettine Marx.
"Njemačko-američki odnosi dosegnuli su najnižu točku što se prije
dvanaest mjeseci nije smatralo mogućim. Kratko nakon pogubnih
terorističkih napada na Sjedinjene Države savezni je kancelar
Gerhard Schroeder SAD-u obećao neograničenu solidarnost.
Saveznicima će se u njihovoj borbi protiv terorizma dati potpora, a
pri tom se ne mogu isključiti i vojna sredstva. Uistinu se
Bundeswehr uključio u rat protiv talibana, savezna ratna mornarica
sada djeluje na rogu Afrike, a njemačke oklopne postrojbe za
otkrivanje biološkog i kemijskog oružja smještene su u Kuvajtu.
Ali sada, godinu dana kasnije i kratko prije izbora za Bundestag u
Berlinu vlada drukčiji ton. I vlada i oporba jasno su rekli da rat
protiv Iraka smatraju pogrešnim. Savezni kancelar Schroeder u
vojnom pohodu na Bagdad ne želi sudjelovati ni u kom slučaju;
kancelarski kandidat Stoiber to ne želi samo ako taj pohod nije
dozvoljen rezolucijom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Prijateljstvo, izjavio je Schroeder, ne može značiti podređenost.
A konzultacije medu saveznicima mora inicirati Washington, a ne
Berlin. Schroeder točno zna da time pogađa raspoloženje naroda jer
većina Nijemaca odbija rat protiv Iraka. To je i razlog zašto je
Stoiber promijenio svoja prijašnja stajališta pa se sada također
očituje protiv napadaja na Bagdad.
Zar je sve to dakle samo predizborna kampanja? Hoće li se
tradicionalno dobri odnosi s SAD-om žrtvovati zbog kratkoročnih
unutarnjopolitičkih interesa dvojice političara koji žele
pobijediti na izborima?
No ljutnja na samostalne američke poteze mnogo je dublja jer je s
Bushovom administracijom u Washington stigao novi ton gesla vlade
'Prvo Amerika', i to geslo se provodi u svim područjima u kojima je
poželjna međunarodna suradnja. Odustajanje od protokola iz Kyota,
odbijanje međunarodnog kaznenog suda i arogantna
nezainteresiranost s kojom je Bush zaobišao svjetski summit u
Johannesburgu - sve to nije razljutilo samo berlinsku vladu.
Ostavilo je to traga i u njemačkome narodu koji se prije godinu dana
ogromnom većinom solidarizirao sa SAD-om.
Pa ipak, unatoč tim provokativnim situacijama, unatoč različitim
interesima u mnogim pitanjima, dobri odnosi sa Sjedinjenim
Državama moraju se obvezno ponovo uspostaviti i to što prije
moguće. Jer oni su za Saveznu Republiku Njemačku od životne
važnosti, upravo sada u vrijeme povećane međunarodne napetosti i
terorističke prijetnje. Schroeder bi trebao hitno zatražiti
razgovor s Washingtonom da bi se uklonili nesporazumi. To duguju
svojim saveznicima. Samo ako ostanu u doticaju s američkom vladom
imaju izgleda da se založe za njemačko stajalište i utječu na
događaje.
U prijeporu s Washingtonom ne treba zaboraviti o čemu je riječ: o
blokadi jednog diktatora koji je posljednjih godina vjerojatno
ponovno nabavio oružje za masovno uništenje i koji ni u prošlosti
nije oklijevao uporabiti takvo oružje. Još uvijek je riječ i o borbi
protiv islamskog terorizma koji je prije godinu dana stvorio
nezaboravne slike rušenja tornjeva Svjetskog trgovačkog središta
koji su zatrpali tisuće nedužnih ljudi. I konačno, riječ je i o
oslobađanju napaćenog iračkog naroda kojeg Sadam Husein godinama
bezobzirno tlači i izgladnjuje."
(DW)