LAT 3. IX. NUKLEARKA IZ BEOGRADA?

SJEDINJENE DRŽAVE THE LOS ANGELES TIMES 3. IX. 2002. Materijal za izradu nuklearnih bombi: glavni sigurnosni rizik "Teroristi koji u rukama imaju sastojke za izradu nuklearne bombe predstavljaju najgoru noćnu moru za domovinsku sigurnost. Tako uklanjanje obogaćenog urana, ili HEU, koji je bio dovoljan za dvije i pol bombe, iz loše čuvanog Nuklearnog instituta u Vinči predstavlja dramatičan korak naprijed u naporima da se svijet učini sigurnijim. Ipak, radi se tek o prvom koraku. Danas se plutonij i HEU-ključni sastojci nuklearnih bombi-nalaze u stotinama institucija u desetcima zemalja u svijetu. Kako je doći do tog materijala najteži dio u procesu izrade nuklearne bombe, loše čuvani materijal u cijelom svijetu prijetnja je svima i svugdje. Ipak, obvezujući standardi za globalnu nuklearnu sigurnost ne postoje a čuvanje takvog materijala varira od vrhunskog do katastrofalno lošeg. Vinča je toliko siromašan institut da su u bazenu s iskorištenim gorivom plutali mrtvi štakori(?). U svijetu postoji više od 300 civilnih istraživačkih instituta kao Vinča, koji za gorivo koriste HEU, koji je, pak, materijal od kojeg teroristi najlakše mogu izraditi nuklearne bombe. Mnoge od tih institucija nemaju dovoljno materijala da bi predstavljale ozbiljnu sigurnosnu prijetnju. Ipak, ima i onih kao što je Vinča: institucije koje su loše čuvane i koje imaju dovoljno materijala za nuklearnu bombu. Umjesto da nastojimo jačati sigurnost drugdje, treba nam program usredotočen na 'globalno čišćenje' koji bi za cilj imao uklanjanje materijala za bombe iz što je moguće više instituta u svijetu. Institute u kojima materijal ostane treba dobro osigurati. Najsigurniji oblik prevencije je pobrinuti se za to da materijal od kojeg bi se mogla izraditi bomba ne može biti ukraden. Takvi globalni napori čišćenja materijala za nuklearno oružje bili bi i izvedivi i isplativi. Kao i Vinča, mnoge institucije koje imaju materijal za potencijalne bombe više ga zapravo i ne trebaju, i shvaćaju kako si ne mogu priuštiti da ga učinkovito i dugoročno čuvaju. Stoga ih se može uvjeriti da se odreknu tog materijala ako im se ponude pravi poticaji. Program bi trebao biti dovoljno fleksibilan da svoj rad prilagođava potrebama svake institucije napose-od plaćanja cijene odvoza materijala, do kupnje materijala, pomaganja u preinaci istraživačkih reaktora tako da koriste gorivo koje se ne može koristiti u bombama, do plaćanja znanstvenika da istraživanja vrše tako da im reaktori za istraživanje više nisu potrebni. Program koji bi godišnje raspolagao s približno 50 milijuna dolara u nekoliko bi godina mogao eliminirati zapravo sve najozbiljnije prijetnje-institucije koje su istovremeno i loše čuvane i koje imaju veću zalihu materijala koji bi se mogao koristiti za izradu bombi. Operacija u Vinči zorno pokazuje zbog čega nam je takav usredotočeni, fleksibilni program potreban. Iako je u konačnici bila uspješna, operacija u Vinči zahtijevala je više od godine dana tajnih međunarodnih i pregovora među agencijama. Kada je vlada SAD-a otkrila kako nema ovlasti za trošenje novca na jedan dio operacije koji je bio od ključne važnosti za zaključivanje sporazuma s Jugoslavijom, morala je posegnuti za 5 milijuna dolara iz privatne fondacije, 'Nuclear Threat Initiative' (inicijativa protiv nuklearne prijetnje), koju su osnovali Ted Turner i Sam Nunn. Slično je provedena i operacija u Kazahstanu, 1994. godine, kada je SAD zrakoplovom odvezao skoro 600 kilograma HEU. Tada je bilo potrebno više od godine dana pregovora između agencija, a materijal u međuvremenu nije bio čuvan. Nakon 11. rujna, za to više nemamo vremena, i ne možemo si priuštiti da silimo vladu da od privatnog sektora traži milostinju kako bi taj osjetljivi materijal bio siguran. Moramo stvoriti jedno ministarstvo sa svim ovlastima koje su potrebne da bi se taj posao obavio i da bi se što je moguće prije smanjio ovaj opasni rizik za sigurnost SAD-a. Kada Kongres ponovno počne s radom nakon kolovoške stanke, Kongres i Senat raspravljat će o pojedinostima nacrta zakona za obranu koji bi autorizirao takve napore (iako Senat nije osigurao novi novac za njihovo izvršenje). U interesu vlastite sigurnosti i sigurnosti naše djece od terorističkog nuklearnog napada, Kongres i Bushova vlada trebaju surađivati kako bi otpočeli ubrzana nastojanja s ciljem čišćenja svih institucija kao što je Vinča, diljem svijeta", piše Matthew Bunn, bivši savjetnik u Bijeloj kući za nadgledanje nuklearnog materijala.