VANJSKOTRGOVINSKI DEFICIT U PRVIH SEDAM MJESECI TRI MILIJARDE USD

VANJSKOTRGOVINSKI DEFICIT U PRVIH SEDAM MJESECI TRI MILIJARDE USD Ukupna vanjskotrgovinska razmjena Hrvatske s inozemstvom u prvih je sedam mjeseci ove godine iznosila 8,67 milijardi američkih dolara. Pritom je izvoz hrvatskih proizvoda iznosio gotovo 2,79 milijardi američkih dolara, dok je ukupan uvoz bio 5,88 milijardi dolara, čime je manjak u vanjskotrgovinskoj razmjeni dosegnuo 3,09 milijardi dolara, a pokrivenost izvoza uvozom iznosila je 47,4 posto. Prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci ukupni je izvoz povećan za 6,9 posto, dok je uvoz porastao za 10,7 posto. Vanjskotrgovinski deficit, pak, u promatranom je razdoblju povećan za više od 14,3 posto. Promatrano prema glavnim industrijskim granama, na međugodišnjoj je razini za najvećih 24,8 posto povećan izvoz trajnih proizvoda za široku potrošnju, koje slijede kapitalni proizvodi, čiji je izvoz povećan za 20,8 posto. Za 7,7 posto porastao je i izvoz netrajnih proizvoda za široku potrošnju, a za 5,6 posto izvoz intermedijarnih proizvoda, osim energije, dok je izvoz energije smanjen za čak za ak 22,1 posto. Istodobno je najvećih 29 posto porastao uvoz trajnih proizvoda za široku potrošnju, na 328,47 milijuna dolara. Uvoz intermedijarnih proizvoda veći je za 14,1 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 10,6, a uvoz kapitalnih proizvoda za 9,1 posto. Jedino smanjenje, i to za 3,1 posto, zabilježeno je kod uvoza energije. I u prvih sedam mjeseci ove godine najznačajniji vanjskotrgovinski partner Hrvatske ostale su zemlje Europske unije, u koje je izvezeno roba u vrijednosti 1,58 milijardi dolara, dok je uvoz iz tih zemalja bio dvostruko veći i iznosio je gotovo 3,3 milijarde dolara. Među njima, na prvom se mjestu nalazi Italija u koju je izvezeno hrvatskih proizvoda ukupne vrijednosti od gotovo 742 milijuna dolara, dok je talijanskih proizvoda uvezeno za ukupno 997,2 milijuna dolara. Dok je uvoz iz te zemlje povećan za 8,7 posto u odnosu na prvih sedam mjeseci lani, izvoz hrvatskih proizvoda porastao je istodobno za 22,9 posto. Italiju slijedi Njemačka, u koju je hrvatski izvoz pao za 16,5 posto, na gotovo 343 milijuna dolara, dok je uvoz povećan za 3,5 posto, na 961,2 milijuna dolara. Jedan od najznačajnijih porasta hrvatskog izvoza u promatranom razdoblju odnosi se na Grčku, budući je vrijednost roba izvezenih u tu zemlju povećana za čak 226,9 posto, na 50,5 milijuna dolara. Hrvatski izvoz u zemlje CEFTA-e, pak, u razdoblju od siječnja do srpnja 2002. smanjen je za 0,8 posto, na 318,3 milijuna dolara, dok je uvoz iz tih zemalja povećan za 21,4 posto, na nešto manje od 939 milijuna dolara. Među njima prednjači Slovenija, u koju je izvozeno roba za 228,3 milijuna dolara (pad od 5,6 posto), uz istodobni uvoz od 470,2 milijuna dolara (porast od 12,4 posto). Od ostalih susjednih zemalja, Hrvatska je u promatranom razdoblju zabilježila značajniji, 25,1-postotni porast izvoza u Bosnu i Hercegovinu (na 375,6 milijuna dolara), uz istovremeni 27,6-postotni porast uvoza (na 89,6 milijuna dolara). U Jugoslaviju je, pak, izvezeno robe u gotovo jednakoj vrijednosti kao i u istom razdoblju lani - 93,4 milijuna dolara, dok je tamošnjih proizvoda uvezeno za 29,04 milijuna dolara, što je za 26 posto više nego u istom razdoblju lani. Značajno povećanje robne zamjene zabilježeno je sa Mađarskom, u koju je izvezena roba u vrijednosti od 42,6 milijuna dolara ili 33 posto više nego lani, dok je mađarskih proizvoda uvezeno za 26,6 posto više, odnosno u vrijednosti od 167,7 milijuna dolara.