ZAGREB, 3. rujna (Hina) - Zagrebački Tehnički muzej 111. obljetnicu od pojave prvoga tramvaja u Zagrebu obilježit će 5. rujna predstavljanjem novoga eksponata - replike prvoga konjskog tramvaja, koji je Zagrebački električni tramvaj
(ZET) darovao muzeju, i knjige "Tramvaj izgubljen u vremenu", Nede Staklarević, više kustosice Muzeja.
ZAGREB, 3. rujna (Hina) - Zagrebački Tehnički muzej 111. obljetnicu
od pojave prvoga tramvaja u Zagrebu obilježit će 5. rujna
predstavljanjem novoga eksponata - replike prvoga konjskog
tramvaja, koji je Zagrebački električni tramvaj (ZET) darovao
muzeju, i knjige "Tramvaj izgubljen u vremenu", Nede Staklarević,
više kustosice Muzeja. #L#
Replika konjskoga tramvaja, koji je lani predstavljen na
zagrebačkim ulicama, izrađena je na osnovi projekta ZET-ova
inženjera Franje Đureta, a silueta konja iz drva prema zamisli
arhitekta Željka Kovačića.
Konjski tramvaji počeli su u Zagrebu prometovati 5. rujna 1891.
Bilo je zamišljeno da svečano puštanje u promet prvoga tramvaja
bude 15. kolovoza te godine - na Veliku Gospu u prigodi otvaranja
Gospodarsko-šumarske izložbe, ali je sve odgođeno zbog kašnjenja
isporuke austrijskoga proizvođača.
Po riječima autorice knjige Nede Staklarević, prvi vozni park imao
je 16 kola - 10 zatvorenih (zimskih) i 6 otvorenih (ljetnih), po
kojem je u ZET-u napravljena replika. Prvi dan prevezeno je u
Zagrebu 20.000 putnika, a prilog od prodanih karata, jedna karta
stajala je 10 filira, dan je u dobrotvorne svrhe, kaže autorica.
Prvi konjski tramvaj imao je 20 sjedećih mjesta, i nije se moglo
stajati. Prosječna brzina tramvaja iznosila je 7,5 kilometara na
sat.
Konjski tramvaj ukinut je u Zagrebu 1910., a zamijenio ga je
električni tramvaj. Međutim, to nije bio kraj zagrebačkoga
konjskog tramvaja, budući da je trambulin nastavio prevoziti
putnike u Velikoj Gorici, gdje je prometovao do 1937., kada mu je
napravljen dirljiv oproštaj.
Ilustrirana knjiga "Tramvaj zaustavljen u vremenu", Nede
Staklarević donosi povijesni pregled konjskoga i uvođenja
električnoga tramvaja, uz mnoštvo podataka, dokumenta i slika iz
toga vremena.
Prvi vozač, kočijaš, bio je Štajerac Johann Gallner, rođen 1853.,
radio je za mjesečnu plaću od 28 forinta, a konja bi pokrenuo na
uzvik: Bilta - haj! Prvi kondukter, koji je preuzeo službu 1. rujna
1891., bio je Vid Lacko, rođen 1849. u mjestu Klupac, Krapinske
Toplice.
Svaka tramvajska kola opsluživala su dva konja, jedan je vukao, a
drugi bio u pričuvi. Dnevno bi konj prešao 28 kilometara, pa bi bio
zamijenjen odmorenim, pričuvnim konjem.
Najstariji konjski tramvaj u Hrvatskoj prometovao je u Osijeku
1884.
Tehnički muzej, osim replike zagrebačkoga konjskoga tramvaja, od
ranije čuva dubrovački električni tramvaj iz 1912.
U Dubrovniku je električni tramvaj počeo prometovati 1907., a u
obalnom dijelu Hrvatske početkom prošloga stoljeća tramvaji su
prometovali još u Rijeci, Puli i Opatiji.
(Hina) mc