NJ 26.VIII.-DPA-EU I TERORIZAM

NJEMAČKA DPA 26. VIII. 2002. Napadi u SAD-u natjerali su europsku unutarnju politiku na novo jedinstvo "Šok je bio golem, reakcija je bila brža od uobičajene. U rekordnom vremenu su ministri unutarnjih poslova i pravosuđa Europske unije poslije napada na SAD 11. rujna donijeli niz zaključaka za bolju borbu protiv terorizma. U roku od nekoliko tjedana 15 se država EU-a usuglasilo među ostalim i o uvođenju europskog naloga za uhićenje, pravilima za zamrzavanje imovine sumnjivog porijekla i o zajedničkom definiranju pojma terorizma. 'Događaji 11. rujna to su naravno jako ubrzali', kaže jedan bliski suradnik nadležnog povjerenika EU-a Antonija Vitorina u Bruxellesu. Ranije su nacionalne taštine često kočile postupak na europskoj razini: 'I kod definicije terora kao i kod naloga za uhićenje dira se u nacionalnu suverenost.' No u Ministarskom vijeću EU-a napokon je vlada talijanskog predsjednika vlade Silvija Berlusconija odustala od svojeg ustrajnog otpora lakšoj suradnji europskih istražitelja kaznenih djela - prizori World Trade Centra u New Yorku djelovali su naknadno. Teroristički napad pogodio je posve iznenađenu javnost. Europske odluke o borbi protiv terorizma bile su naprotiv uglavnom pripremljene, kako tvrde stručnjaci EU-ovog Povjerenstva u Bruxellesu. 'Sve što je odlučeno poslije 11. rujna, već je bilo u tijeku', rečeno je u Vitorinovoj okolici. Ipak su iskrsnuli neočekivani problemi. Popisi s imenima vjerojatnih terorista i terorističkih udruga uskoro su poslije usvajanja izazvali pravne teškoće. Još prije svršetka 2001. države EU-a stavile su na popis terorista 42 osobe i skupine. Španjolski ministar unutarnjih poslova Mariano Rajoy, kojemu je osobito stalo do borbe protiv baskijske separatističke organizacije ETA, hvalio je djelo kao 'golemi politički napredak'. No zatim je njemačka ministrica pravosuđa Herta Daeubler-Gmelin dirnula otvorenu ranu: oni koji su došli na popis a nisu teroristi, nemaju nikakvih mogućnosti izbrisati svoje ime s nje. Tek na ustrajno nastojanje ministrice Daeubler-Gmelin, počelo se razmišljati o rješenju. Opreznije nego popisu terorista, države EU-a pristupile su pitanju trebaju li sklopiti zajednički sporazum o izručenju s SAD-om. I to je za sada uređeno bilateralnim sporazumima. Sada bi trebalo započeti razgovore o opsežnom rješenju, jer su napadi 11. rujna zbližili države EU-a. Terorizam, takvo je njihovo shvaćanje, ne zaustavlja se pred nacionalnim granicama. Za primjerima Vitorinov čovjek od povjerenja nije trebao dugo tragati: 'Jedan je otmičar zrakoplova u Hamburgu studirao inženjerstvo'", izvješćuje Roland Siegloff.