FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

NJ 26. VIII. DPA: ŠPANJOLSKA PODIŽE NEVIDLJIVI ZID NA JUŽNOJ GRANICI

ES-ŠPANJOLSKA-DOSELJENICI-Vlada-Policija-Izbjeglice/prognanici nj 26. VIII. DPA: španjolska podiže nevidljivi zid na južnoj granici NJEMAČKADPA *26. VIII. 2002.Španjolska podiže nevidljivi elektronički zid na južnom rubu Europe"'Europska utvrda' dobit će na južnoj strani nevidljivi zid. Španjolska uspostavlja sustav nadzora koji bi trebao otkrivati ne samo ilegalne doseljenike već i krijumčare droge iz sjeverne Afrike. Elektronički zid vjerojatno će biti jedinstvena naprava u Europi. Sastoji se od kombinacije radarskih uređaja, infracrvenih i video-kamera.Dio uređaja za nadzor bit će instaliran na tornjevima duž obale a dio na helikopterima, brodovima i patrolnim vozilima. Španjolska vlada namjerava do 2004. g. elektronički zatvoriti čitavu južnu obalu na potezu od Huelve do Almerie te Kanarske otoke. Za taj je projekt Madrid izdvojio 142,4 milijuna eura. Operativna središnjica navedenog 'Integriranog sustava za vanjski nadzor' (SIVE) u lučkom gradu Algecirasu već je počela s radom. Smještena je na Gibraltarskom tjesnacu gdje je afrička obala udaljena od Europe samo 14 kilometara.Na toj točki Sredozemno more igra istu ulogu kao i pogranična rijeka
NJEMAČKA DPA * 26. VIII. 2002. Španjolska podiže nevidljivi elektronički zid na južnom rubu Europe "'Europska utvrda' dobit će na južnoj strani nevidljivi zid. Španjolska uspostavlja sustav nadzora koji bi trebao otkrivati ne samo ilegalne doseljenike već i krijumčare droge iz sjeverne Afrike. Elektronički zid vjerojatno će biti jedinstvena naprava u Europi. Sastoji se od kombinacije radarskih uređaja, infracrvenih i video-kamera. Dio uređaja za nadzor bit će instaliran na tornjevima duž obale a dio na helikopterima, brodovima i patrolnim vozilima. Španjolska vlada namjerava do 2004. g. elektronički zatvoriti čitavu južnu obalu na potezu od Huelve do Almerie te Kanarske otoke. Za taj je projekt Madrid izdvojio 142,4 milijuna eura. Operativna središnjica navedenog 'Integriranog sustava za vanjski nadzor' (SIVE) u lučkom gradu Algecirasu već je počela s radom. Smještena je na Gibraltarskom tjesnacu gdje je afrička obala udaljena od Europe samo 14 kilometara. Na toj točki Sredozemno more igra istu ulogu kao i pogranična rijeka Rio Grande kada je riječ o SAD i Mexiku - odvaja bogatu Europu od siromašne Afrike. Gotovo svakog dana ilegalni iseljenici prelaze noću i za magle na španjolsko kopno. Sustav za nadzor trebao bi omogućiti hvatanje čak i najmanjih čamaca na udaljenosti od 10 kilometara pred španjolskom obalom. Policijski patrolni brodovi, kojima upravlja središnjica u Algecirasu, trebali bi hvatati uljeze pet kilometara pred kopnom. To je velika prednost u odnosu na dosadašnju proceduru po kojoj je ilegalne doseljenike - eventualno - bilo dopušteno hvatati tek na kopnu: policija može hvatati čelnike čamaca. Naime, oni su u pravilu i krijumčari koji Afrikance za lihvarske iznose prebacuju u Europu. Dosada su krijumčari izbjegavali uhićenje tako što su putnike poticali da 100 metara prije kopna skaču u more i plivaju do obale. Oni bi pak okretali čamce i vraćali se na sjevernoafričku obalu. Doduše, domišljata tehnika neće biti dovoljna da zaustavi rijeku doseljenika. 'Nikakav zid - ni kameni ni elektronički - neće zaustaviti one koji pate od posljedica bijede i tlačenja', piše list El Pais. 'Fenomen današnjih migracija izvire iz činjenice da u mnogim dijelovima svijeta vlada dramatična nestašica životnih perspektiva. Tu pomaže samo gospodarska suradnja i pravednija međunarodna trgovina', napominje list. Uz ilegalne doseljenike, elektronički zaštitni zid trebao bi odvratiti i krijumčare droge. Po podacima španjolske policije, 60 posto hašiša prodanog u Europi prokrijumčareno je preko Španjolske. Napokon, Španjolci žele nadzornom mrežom spasiti od utopljavanja one doseljenike čiji se čamac prevrne pri opasnom prijelazu tjesnaca. Po procjenama marokanskog udruženja radnika na privremenom radu u inozemstvu ATIME, u proteklih pet godina 4000 ljudi životom je platilo opasan prijelaz", napominje na kraju priloga Hubert Kahl.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙