US-EU-OBAVJEŠTAJCI-Špijunaža-Politika VOA 26. VIII. TISAK GLAS AMERIKE - VOA26. VIII. 2002.TisakChristian Science Monitor pozornost poklanja američkim vojnim obavještajnim službama i njihovom usredotočenju na borbu protiv terorizma.
Ministar obrane Donald Rumsfeld je predstavio plan o reorganizaciji vojnih obavještajnih služba koje bi trebale svoje informacije davati novom pomoćniku ministra obrane, a onda bi on izvještavao samog ministra. Time se želi izbjeći vrlo čest slučaj da te agencije, a ponajviše tri među njima - Nacionalna služba sigurnosti, koja vodi elektroničko prisluškivanje, zatim Nacionalna promatračka služba, koja kontrolira obavještajne satelite, te Agencija za kartografiju, koja interpretira fotografije - ne surađuju dovoljno jedna s drugom. Problem ima šire razmjere od samih vojnih obavještajnih služba. One bi trebale blisko surađivati i sa Središnjom obavještajnom agencijom i FBI-jem ? napominje list. U komentaru list piše da problem neće biti riješen u osobi pomoćnika ministra obrane. Treba postojati, kao što to još od 1947. godine predviđa zakon, posebni direktor svih vojnih obavještajnih službi koji neće biti ministar obrane. Rujanski teroristički napadi pokazali su da primarna opasnost za Ameriku
GLAS AMERIKE - VOA
26. VIII. 2002.
Tisak
Christian Science Monitor pozornost poklanja američkim vojnim
obavještajnim službama i njihovom usredotočenju na borbu protiv
terorizma. Ministar obrane Donald Rumsfeld je predstavio plan o
reorganizaciji vojnih obavještajnih služba koje bi trebale svoje
informacije davati novom pomoćniku ministra obrane, a onda bi on
izvještavao samog ministra. Time se želi izbjeći vrlo čest slučaj
da te agencije, a ponajviše tri među njima - Nacionalna služba
sigurnosti, koja vodi elektroničko prisluškivanje, zatim
Nacionalna promatračka služba, koja kontrolira obavještajne
satelite, te Agencija za kartografiju, koja interpretira
fotografije - ne surađuju dovoljno jedna s drugom. Problem ima šire
razmjere od samih vojnih obavještajnih služba. One bi trebale
blisko surađivati i sa Središnjom obavještajnom agencijom i FBI-
jem ? napominje list. U komentaru list piše da problem neće biti
riješen u osobi pomoćnika ministra obrane. Treba postojati, kao što
to još od 1947. godine predviđa zakon, posebni direktor svih vojnih
obavještajnih službi koji neće biti ministar obrane. Rujanski
teroristički napadi pokazali su da primarna opasnost za Ameriku
nije ni jedna vojna sila, nego terorizam - došlo je, stoga, vrijeme
za promjene u obavještajnim djelatnostima.
New York Times piše da je administracija predsjednika Busha
upozorila europske saveznike da će se američka uloga u NATO savezu
promijeniti ukoliko Europska unija odbije zahtjev Sjedinjenih
Država za sklapanjem bilateralnih sporazumima kojima bi se
Amerikance zaštitilo od optužnica na novom Međunarodnom kaznenom
sudu. Europska unija i Sjedinjene Države imaju potpuno različit
pristup tom sudu. Europljani ga bezrezervno podržavaju, američka
administracija ga u potpunosti odbija. Europsko povjerenstvo,
izvršno tijelo unije, odbilo je američki zahtjev o izuzeću
američkih državljana od jurisdikcije spomenutog suda.
Ako je europski odgovor ne, onda između Sjedinjenih Država i NATO
saveza očigledno neće više postojati status quo ? istaknuo je
danskim novinarima Pierre-Richard Prosper, američki veleposlanik
zadužen za pitanja ratnih zločina. Prosper je tom prilikom rekao da
će kandidati koji žele postati članovi NATO saveza, a koji ne
potpišu sporazum sa Sjedinjenim Državama o izuzeću Amerikanaca,
'biti problem o kojem će se razgovarati u kontekstu NATO-saveza'.
Tako piše u State Departmentovom transkriptu intervjua
veleposlanika Prospera.
Nakon što je nekoliko zemalja doživjelo te izjave kao zamaskiranu
prijetnju, glasnogovornik State Departmenta Philip Reeker je
istaknuo da ne postoji veza između odluke američke vlade u prilog
neke zemlje kao kandidata za člana NATO-saveza i odluke te zemlje o
američkom zahtjevu za izuzećem od optužnica na Međunarodnom
kaznenom sudu.
Christian Science Monitor danas također piše da će se sutra
odlučiti o tome koja će dva američka grada ostati kandidati za
domaćina Ljetnih olimpijskih igara 2012. godine. Sada Sjedinjene
Države imaju četiri grada kandidata: San Francisco, Washington
D.C., New York i Houston. Grad koji bude američki kandidat dobit će
šest milijardi dolara savezne financijske pomoći, a procjenjuje se
da bi ga tijekom igara posjetilo četiri milijuna posjetitelja, te
da bi te igre pratilo oko pet milijardi TV gledatelja!
Gotovo svi američki dnevnici prenose najnovije podatke o broju
stanovnika američkih zatvora i popravnih domova. Na kraju 2001.
godine čak je 3,1 posto od ukupnog broja odraslih Amerikanaca bilo u
zatvorima. Riječ je o šest milijuna i 600 tisuća osoba, što je
porast za skoro 150 tisuća u odnosu na prijašnju godinu. Znači da je
svaki 32. stanovnik Sjedinjenih Država ? u zatvoru! Žene čine 22
posto od ukupnog broja zatvorenika!
(VOA)