FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

ŠTETE U SOLANAMA 12,5 MILIJUNA KN;OČEKUJU DRŽAVNE SUBVENCIJE

RIJEKA, 22. kolovoza (Hina) - Trima hrvatskim solanama - u Pagu, Ninu i Stonu obilne kiše u srpnju i kolovozu nanijele su ukupne štete od oko 12,5 milijuna kuna.
RIJEKA, 22. kolovoza (Hina) - Trima hrvatskim solanama - u Pagu, Ninu i Stonu obilne kiše u srpnju i kolovozu nanijele su ukupne štete od oko 12,5 milijuna kuna.#L# Po riječima predsjednika Udruge hrvatskih solana Ivana Sabalića najveće štete nastale su na poljima paške solane gdje je kiša u ta dva mjeseca onemogućila uobičajenu proizvodnju oko 16.000 tona soli. Ako se u sljedećim tjednima ponove nepovoljni vremenski uvjeti štete će se dodatno povećati, rekao je. Zadarska županija zbog takvog je stanja u srpnju proglasila stanje elementarne nepogode. Županijsko povjerenstvo za elementarne nepogode, gradonačelnici Paga i Nina i predstavnici solana suglasili su se na jučerašnjem sastanku da hrvatskim solanama treba pomoći, te da će putem olakšica, primjerice pri plaćanju komunalnih naknada, to i učiniti. Ukupno se u Hrvatskoj godišnje utroši oko 120.000 tona soli. Polovicu od toga čini sol za domaćinstvo i prehranu, a drugih 60.000 tona sol je za ceste. Svih 60.000 tona soli za ceste uvozi se, pretežito iz afričkih zemalja, a isto je i većim dijelom soli za prehranu. U tri domaće solane godišnje se proizvede od 20.000 do 25.000 tona soli za prehranu. U 2001. paška solana proizvela je 18.500 t, ninska 2.500 t, a stonska 1.500 t soli. Slična proizvodnja ostvarena je i u 2000. U prvih sedam mjeseci ove godine u paškoj i stonskoj solani proizvedeno je samo 3.500 t soli, a u ninskoj proizvodnja nije ostvarena. Sabalić ističe da bi sve tri solane godišnje mogle proizvesti oko 40.000 t soli, ali da , uz ove godine nepovoljne vremenske uvjete, manju proizvodnju uvjetuje loše stanje na tržištu i sve veći uvoz inozemne, jeftinije i manje kvalitetne soli. Udruga hrvatskih solana, osnovana u listopadu 2001., pokrenula je inicijativu da solane, iz nadležnosti Ministarstva gospodarstva , pređu u nadležnost Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. Na taj način, smatraju u Udruzi, solanama bi se moglo omogućiti subvencioniranje proizvodnje. Članovi Vlade i saborski zastupnici načelno su podržali taj prijedlog, kazao je Sabalić i dodao da bi subvencije od 30 lipa po kg proizvedene soli, odnosno 9 milijuna kuna poticaja na godinu, solanama omogućile proizvodnju od oko 30.000 t soli na godinu. K tome, solane se žele uključiti u prodaju odnosno uvoz soli za ceste, što bi im , kazao je Sabalić, omogućilo "pokrivanje" dijela gubitaka iz proizvodnje. Čelnici Zadarske županije već su podržali takav prijedlog, a u solanama se nadaju da će ostvariti prednost pri dobivanju tog posla. Sve tri hrvatske solane u privatnom su vlasništvu. Većinski vlasnik paške solane zagrebački je Agrokor Ivice Todorića koji na domaće tržište plasira oko 30 posto paške soli. Vlasnik ninske solane je Vlado Mihovec koji se uz proizvodnju soli bavi i preradom drveta, a stonske Sreten Pejić koji se bavi i ugostiteljstvom. (Hina) hšup db

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙