POREČ/PULA, 20. kolovoza (Hina) - Predsjednik Uprave INE Tomislav Dragičević izjavio je danas da očekuje da Vlada u četvrtak, INI odobri poskupljenje plina 15 posto.
POREČ/PULA, 20. kolovoza (Hina) - Predsjednik Uprave INE Tomislav
Dragičević izjavio je danas da očekuje da Vlada u četvrtak, INI
odobri poskupljenje plina 15 posto. #L#
Nova cijena bi se primjenjivala od 1. rujna, ali to ne znači da bi
cijena za krajnje potrošače poskupjela tada i za toliki postotak,
kazao je Dragičević na sastanku s novinarima u Poreču. Naime,
poskupljenje od 15 posto odnosilo bi se na cijenu po kojoj INA plin
prodaje lokalnim distributerima. Dragičević objašnjava da Inina
cijena plina u cijeni za krajnje korisnike sudjeluje sa oko 50
posto. Tako INA sada primjerice, zagrebačkom distributeru
(Gradskoj plinari) prodaje za jednu kunu po prostornom metru, a
krajnji potrošač plaća dvije kune.
Dragičević procjenjuje da bi plin krajnjim korisnicima mogao
poskupjeti 7 do 8 posto. Kada bi pak i koliko distributeri mogli
poskupjeti cijenu plina, ovisi i o njihovim vlasnicima, a to su
uglavnom jedinice lokalne samouprave koje moraju dati suglasnost
na poskupljenje cijene plina.
Plin pak ne bi poskupio povlaštenim potrošačima, koji s INA-om
imaju godišnje ugovore, kao što su kutinska Petrokemija i HEP.
Dragičević je najavio da bi se pred Vladom u četvrtak, ili uskoro,
trebao naći i prijedlog novog tarifnog sustava za plin čijom bi se
primjenom krenulo 1. listopada. Novi tarifni sustav bi sadržavao i
formulu za tržišno određivanje cijene plina, slično kao za naftne
derivate, ali Dragičević ne očekuje da bi početak njegove primjene
donio ikakvu promjenu cijene koja bi bila utvrđena nakon rujanskoga
poskupljenja.
Predsjednik Uprave INE skoro poskupljenje objašnjava i potrebom
ulaganja u plinoopskrbni sustav Hrvatske. Zadovoljili bismo se s
petnaestak posto poskupljenja, što bi bilo dosta za projekte u
plinskom sektoru, kazao je Dragičević, na predstavljanju projekta
plinofikacije Mala Gea.
Čelnici INE naime, ističu, da bi to poskupljenje u koje bi bilo
uključeno i poskupljenje transporta plina, nekad INI-noj a danas
državnoj tvrtki Plinacro omogućilo realizaciju projekata
plinifikaciju Hrvatske, vrijednih ukupno oko pola milijarde
dolara.
Projekt predviđa gradnju plinovoda Pula - Karlovac (dužine 192 km)
i plinovoda Pula - Umag (78 km), u što treba uložiti ukupno oko 130
milijuna dolara. Pravac Pula - Karlovac omogućuje razvoj ostaloga
plinoopskrbnog sustava u Hrvatskoj, ističe direktor Plinacroa
Darko Karačić. Na taj pravac bi se, objašnjava, mogao nastaviti
projekt plinifikacije Dalmacije (investicija od oko 155 milijuna
dolara), te projekt modernizacije plinske mreže u srednjoj i
istočnoj Hrvatskoj (investicija verijedna oko 175 milijuna
dolara). Planirani rok završetka plinovoda Pula - Karlovac je
sredina 2005. a pola godine prije, trebao bi biti završen cjevovod
koji bi polja u sjevernoj Jadranu, odnosno platformu Ivana, povezao
s hrvatskom obalom kod Pule.
Plan je 1. siječnja 2005. dovesti plin s polja sjevernog Jadrana u
Pulu, a u gradnju toga cjevovoda treba uložiti oko 110 milijuna
dolara, kaže Luka Rogoz, direktor INAGIPA, zajedničke trvrke INE i
talijanskog ENI-AGIP-a, koji i zajednički rade na razradi i
proizvodnji plinskih polja sjevernog Jadrana.
Novinari su na sastanku u Poreču, i tijekom obilaska središnje
plinske platforme Ivana A, upoznati i s planovima INE i ENI-a na
daljnjoj razradi polja u sjevernom Jadranu. Ovih dana INA i ENI
dogovorili su, a to uskoro treba odobriti i uprava talijanskoga
partnera, daljnju suradnju u projekte razrade sjevernog Jadrana,
ukupne vrijednosti 350 milijuna dolara, ističe Dragičević.
U tim planovima, objašnjava Rogoz, sadržana je gradnja cjevovoda od
Ivane do Pule, s talijanske strane obale još jednog cjevovoda o
platforme Garibaldi do Casalborsettija, na samoj obali, te razrada
polja Ika, Iva, Annamarija, te Marica. Prve količine plina s tih
polja očekuju se početkom 2004. odnosno 2005. Završetkom tih
projekata dnevna proizvodnja plina sa sjevernog Jadrana sa
sadašnjih 1,9 milijuna prostornih metara povećala bi se na pet
milijuna prostornih metara dnevno, zaključuje Rogoz.
(Hina) bn db