FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

AMAZONSKA PRAŠUMA NESTAJE BRŽE NEGO IKADA PRIJE

RIO DE JAINEIRO, 18. kolovoza (Hina/dpa) - Amazonska prašuma, "zelena pluća Zemlje", proživljava teške trenutke. Samo deset godina nakon summita u Riu i, unatoč brojnim nastojanjima za njezino očuvanje, šuma nestaje brže no ikada prije.
RIO DE JAINEIRO, 18. kolovoza (Hina/dpa) - Amazonska prašuma, "zelena pluća Zemlje", proživljava teške trenutke. Samo deset godina nakon summita u Riu i, unatoč brojnim nastojanjima za njezino očuvanje, šuma nestaje brže no ikada prije.#L# Prema studiji Državnog ureda za zaštitu Amazone, godišnje se posječe oko 18.600 četvornih kilometara te najveće svjetske džungle. U posljednjih nekoliko godina godišnje se posječe i do 20 tisuća četvornih kilometara, što dnevno odgovara površini od osam tisuća nogometnih igrališta. Tempo uništavanja šume postao je zastrašujući. Ako se tako nastavi, jednoga će dana šuma potpuno nestati, izjavio je dužnosnik Ureda Flavio Bolliger. Zaštitari prirode za to stanje okrivljuju Vladu, ali i tzv. drvnu mafiju koja prerađuje ili prodaje stabla vrlo skupih vrsta prašumskog drveća. U sklopu poljoprivredne reforme u Brazilu, u šumu se doselilo oko osam tisuća farmera koji sječom i paljenjem šume šire obradivo zemljište, ali i uništavaju prirodna staništa šumskih životinja. Zbog toga su neke životinje, poput jaguara, tapira i kajmana, na rubu izumiranja. Pa ipak i najoštriji vladini kritičari priznaju da je u zadnje vrijeme postignut određeni napredak. Tako su se krajem prošle godine mahagonij i ostale bjelogorične vrste po prvi put našle na listi zaštićenog šumskog drveća, pa se dozvole za njihovu sječu mogu izdavati samo na temelju ekoloških kriterija. Greenpeace, međutim, upozorava na problem iskorištavanja siromašnih brazilskih seljaka, kojima drvna industrija po stablu plaća 20 dolara, a preprodaje ga za šest tisuća dolara. O boljoj zaštiti prašume svjedoči i povećanje broja zaštićenih nacionalnih parkova sa 197 u 1990. godini na sadašnjih 230, kao i smanjenje emisije ugljičnog dioksida sa 20.800 tona 1997. na 8.500 2002. godine. U projekte zaštite Amazone uključile su se i multinacionalne kompanije poput "Body Shopa", koji za proizvodnju kozmetičkih proizvoda koristi palmino i kokosovo ulje, te "Pirelli" koji se fikusima iz prašume služi u proizvodnji automobilskih guma. (Hina) bcav rb

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙