HR-FINANCIJSKI BILTEN OD 08. DO 15. KOLOVOZA 2002.-Bankarstvo FINANCIJSKI BILTEN OD 08. DO 15. KOLOVOZA 2002. FINANCIJSKI BILTEN OD 08. DO 15. KOLOVOZA 2002.SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa
Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 8. HNB: Nova novčanica od 200 kuna ulazi u optjecaj 9. Analitičari RBA: Rast BDP-a u 2003. 3,8 posto10. HBOR i britanski ECGD potpisali sporazum o suradnji11. Završeno spajanje Bank Austria i Creditanstalta12. HVB razmatra mogućnost preuzimanja Commerzbanke13. Statistikaooooooooooooooooooo1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) Prometu kunama Prosječna kamata (%)
FINANCIJSKI BILTEN OD 08. DO 15. KOLOVOZA 2002.
SADRŽAJ:
1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze
3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta
4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi
5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta
6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija
8. HNB: Nova novčanica od 200 kuna ulazi u optjecaj
9. Analitičari RBA: Rast BDP-a u 2003. 3,8 posto
10. HBOR i britanski ECGD potpisali sporazum o suradnji
11. Završeno spajanje Bank Austria i Creditanstalta
12. HVB razmatra mogućnost preuzimanja Commerzbanke
13. Statistika
ooooooooooooooooooo
1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb
Jutarnji promet Noćni promet
Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%)
Prometu kunama Prosječna kamata (%)
09. VIII 100.000.000 22.500.000 0,88 50.000.000 1,12
12. VIII 128.000.000 78.000.000 1,10 83.000.000 1,64
13. VIII 120.000.000 5.000.000 1,50 97.000.000 1,32
14. VIII 70.000.000 2.000.000 1,50 151.000.000 1,16
Dnevni prosjek 104.500.000 26.875.000 1,24 95.250.000 1,31
Nakon duljeg vremena u dnevnom je trgovanju zabilježen nedostatak
novca u odnosu na ukupno prijavljenu tjednu potražnju. Međutim, to
nije bilo glavni razlog nepodmirenje cjelokupno prijavljene
potražnje.
Naime, u dnevnom je trgovanju ovoga tjedna ukupno prijavljena
potražnja bila za oko 30 posto veća od ukupnog tjednog iznosa
ponuđenih sredstava. Međutim, glavni "krivac" za podmirenje tek
nešto manje od 26 posto prijavljene potražnje bili su kreditni
limiti kreditora prema nekim od korisnika, te insistiranje
korisnika na nižim kamatnim stopama od onih na koje su kreditori
bili spremni pristati. Cijena pak novca zadržala se u prosjeku na
prošlotjednoj razini, zabilježivši tek manji prosječni rast od
0,08 postotnih bodova iznosivši prosječno 1.24 posto.
U prekonoćnom je pak kreditiranju ukupni ovotjedni ostvaren promet
bio za oko 48 posto veći u usporedbi s tjednom ranije. Međutim, i
ovdje je jedan dio potražnje, zbog insistiranja korisnika na nižim
kamatnim stopama ali i iskorištenim limitima kreditora, ostao
nepodmiren. Povećana ovotjedna potreba korisnika za prekonoćnim
pozajmicama povećala je, za 0,33 postotna boda, prosječnu cijenu
novca. Tako je ona u prosjeku iznosila 1,31 posto.
Aukcija deviza HNB-a
Na aukciji održanoj 13. kolovoza 2002. godine, Hrvatska je narodna
banka otkupila 47,2 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,3520
kuna za jedan euro.
Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke
Na aukciji blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke održanoj u
srijedu, ukupno je na rok od 35 dana pristiglo ponuda u iznosu od 420
milijuna kuna, koliko je iznosio i ukupno prihvaćen iznos ponuda.
Najniža je ponuđena cijena pritom iznosila 1,90, a najviša 2,10
posto. Sukladno tome vagana je kamatna stopa iznosila 1,97 posto, a
vagana diskontna cijena 99,811 kuna.
Od 14. kolovoza vrijednost ukupno upisanih blagajničkih zapisa HNB
iznosi 4,873 milijarde kuna.
2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze
Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 09. do 14. kolovoza (cijene u
kunama)
Dionica NajnižaCijena Najvišacijena ZadnjaCijena UkupanPromet
Pliva 445 470 445 3.080.841
Podravka 195 200 195 904.371
Arenaturist 50 50 50 5.000
Atlas 26,51 28 26,51 6.666
Croatia osiguranje-P 2.600 2.600 2.600 2.600
Croatia osiguranje-R 2.750 2.750 2.750 49.500
ZIF Dom 50 53 51,60 562.553
Elka 67 67 67 19.302
ZIF Expandia 41,50 41,50 41,50 10.209
Rabac ugost. i turizam 100 100 100 33.300
Istraturist 87 90 87 346.626
Jadranski nftovod 2.100 2.101 2.101 60.925
Karlovačka banka-R 50 50,10 50 25.010
Karlovačka pivovara 460 460 460 16.100
Končar 78,10 80 78,10 27.841
Kraš 222,36 229 225 339.383
Privredna banka 227 230 228 174.000
Plava laguna 620 670 650 111.989
Riječka banka 70 80 70 73.110
Riviera 130 137 133,05 131.748
ZIF Slavonski 28,21 28,50 28,25 195.623
ZIF Središnji nacionalni 46 48,06 46 141.411
Tvornica duhana Zagreb 800 800 800 4.000
Varteks 37,52 39,65 37,52 17,783
ZIF Velebit 50 52 52 163.202
PIF Pleter 34,17 34,17 34,17 34.170
PIF Sunce 23,04 24 23,04 24.133
DAB-O-03CA*1 104,60 104,60 104,60 38.631
DAB-O-05CA*2 108,90 109,10 109,10 1.298.649
DAB-O-05CAinstit*3 108,90 109,40 - 11.263.992
HZZO-O-047A*4 106,60 106,65 106,65 2.099.343
HZZO-O-047Arep/prij*5 106,15 106,15 - 3.911.076
HZZO-O-047Ainstit*6 106,40 106,90 - 23.616.918
RHMF-O-049A*7 103,00 103,01 103,01 1.259.750
RHMF-O-049Arep/prij*8 102,65 102,70 - 36.308.361
RHMF-O-08CArep/prij*9 104,50 105,10 - 15.428.723
RHMF-O-08CAinstit*10 104,70 104,71 - 6.169.611
RHMF-O-125A*11 102,55 102,60 102,55 8.800.170
RHMF-O-125Arep/prij*12 102,75 103,30 - 14.430.835
RHMF-O-125Ainstit*13 102,50 102,85 - 26.500.144
RHMF-A-A*14 31,00 32,04 31,00 23.657
157.709.970
*1obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i
sanaciju banka EUR 105 milijuna s kamatnom stopom od 8,00 posto
godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19.
prosinca 2003. godine - cijena u % nominale
*2obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i
sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto
godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19.
prosinca 2005. godine - cijena u % nominale
*3obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i
sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto
godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19.
prosinca 2005. godine - cijena u % nominale, kojima je trgovina
sklopljna između institucionalnih organizacija izvan burze te
prijavljna na burzi
*4obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u %
nominale
*5obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u %
nominale, kojima je trgovina sklopljna, prema odluci o velikim
transakcijama od 30.04.02., izvan burze
*6obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u %
nominale, kojima je trgovina sklopljna između institucialnih
organizacija izvan burze te prijavljna na burzi
*7obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s
kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i
glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale
*8obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s
kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i
glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale,
kojima je trgovina sklopljna, prema odluci o velikim transakcijama
od 30.04.02., izvan burze
*9obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca
2008. - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljna, prema
odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze
*10obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca
2008. - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljna između
institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljna na burzi
*11obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom
od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine.
*12obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom
od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine, kojima je
trgovina sklopljna, prema odluci o velikim transakcijama od
30.04.02., izvan burze.
*13obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom
od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine, kojima je
trgovina sklopljna između institucionalnih organizacija izvan
burze te prijavljna na burzi
*14 Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a
Ministarstva financija - cijena u % nominale
OTVORENI FOND Kupnja u kn*+ Podaja u kn*
CAIN-U-SEBC 1* 10,31 -
CAIN-U-SEUR 2* 7,90 -
ERSI-U-ERNI 3* 74,53 76,39
EUIN-U-ICFE 4* 95,26 95,50
EUIN-U-ICFF 5* 103,51 103,77
FOIN-U-VICF 6* 16,78 17,62
PBZI-U-GLBF 7* 100,82 -
PBZI-U-NVCF 8* 102,69 -
TTIN-U-A 9* 43,67 44,98
ZBIN-U-BOND 10* 105,89 -
ZBIN-U-EURP 11* 111,18 -
ZBIN-U-GLBL 12* 96,47 -
ZBIN-U-PLUS 13* 113,27 -
1*Otvoreni fond SELECT EUROBOND (CAIB Invest d.o.o.);2*Otvoreni
fond SELECT EURROPE (CAIB Invest d.o.o.);3*Otvoreni fond Erste
international;4*Otvoreni fond ICF Equity Income (Euro Invest
d.o.o.);5*Otvoreni fond ICF Fixed Income (Euro Invest d.o.o.);6*
Otvorni fond VICTORIAFOND (Found Invest d.o.o.);7*Otvoreni fond
Privredne banke Zagreb-Global fond;8*Otvoreni fond Privredne
banke Zagreb-Novčani fond;9* Otvoreni fond-TTInvest;10* Otvoreni
fond Zagrebačke banke-ZABA Bond;11* Otvoreni fond Zagrebačke
banke-ZABA Europlus;12* Otvoreni fond Zagrebačke banke- ZABA
Global;13* Otvoreni fond Zagrebačke banke- ZABA Plus
*+ cijene su informativne jer na Burzi nije uvedena trgovina
istima
Ovoga je, iako skraćenog, tjedna na Zagrebačkoj burzi ostvaren
promet od čak 157,7 milijuna kuna, zahvaljujući ponajviše trgovini
državnim obveznicama. Tako je izvanburzovnom trgovinom
obveznicama RHMF049 ostvareno 36,3 milijuna, RHMF08 15,4 milijuna,
RHMF125 14,4 milijuna i HZZO 3,9 milijuna kuna, te također
izvanburzovnom institucionalnom trgovinom obveznicama RHMF125
26,5 milijuna, HZZO 23,6 milijuna, DAB05 11,2 milijuna i RHMF08 6,1
milijun kuna te burzovnom trgovinom obveznicama RHMF125 8,8
milijuna, HZZO dva milijuna te DAB05 i RHMF049 po 1,2 milijuna kuna.
Inače, aktivno je bilo 27 dionica, a pritom je većina njih izgubila
na vrijednosti.
Neslavno su vodeće mjesto na listi gubitnica, s gubitkom od po 100
kuna, zauzele povlaštena i redovna dionica Croatia osiguranja.
Slijedila ih je, s padom cijene od 23,5 kuna, dionica Plive.
Značajnije je, 22,5 kuna ili više od 24 posto, potonula cijena
dionice Riječke banke. Dionica pak Plave lagune pojeftinila je
deset, a Varteksa 6,48 kuna (gotovo 15 posto), dok su dionice
Podravke i Kraša jeftinije po pet, ZIF-a Središnji nacionalni tri,
a Atlasa 2,5 kuna. Cijena dionice Riviere niža je 2,15, Privredne
banke dvije Končara 1,9, ZIF-a Dom 1,4, a PIF-a Sunce jednu kunu. Na
začelju liste gubitnica, s gubitkom od 35 lipa, našla se dionica
ZIF-a Slavonski.
Na vrijednosti su, 0,65 postotnih bodova od nominalne cijene,
izgubile obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Vrijednost pak obveznica Državne agencije za osiguranje štednih
uloga i sanaciju banka EUR 105 milijuna s kamatnom stopom od 8,00
posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19.
prosinca 2003. godine te obveznica Državne agencije za osiguranje
štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od
8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i
dospijećem 19. prosinca 2005. godine i obveznica Republike
Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i
dospijećem 23. svibnja 2012. godine. pala je po 0,2 postotna boda od
nominalne cijene.
Pad vrijednosti od dva postotna boda od nominalne cijene
zabilježila su i Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja
HFP-a Ministarstva financija.
Na listi dobitnica našlo se tek pet dionica. Tako je cijena dionice
Tvornice duhana Zagreb porasla 30 kuna. Dionica pak Rabca
ugostiteljstvo i turizam poskupila je devet, a Jadranskog
naftovoda jednu kunu. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od 85
odnosno 38 lipa, našle su se dionice ZIF-ova Velebit i Expandia.
Pad cijena većine dionica prouzročio je ovoga tjedna pad vrijednost
CROBEX indeksa za 33 boda ili više od tri posto - na 1.071 bod.
3. Tjedno izvješće s Varaždinske burze
Varaždinska burza: Aktivne dionice od 09. do 14. kolovoza (cijene u
kunama)
Dionica Najniža Cijena Najviša Cijena Zadnja Cijena Ukupan Promet
ZIF Dom 51 53,39 51,70 882.270
ZIF Expandia 41,21 43 41,25 5.436.638
Hoteli Jadran 15 16 16 4.879.860
Hoteli Njivice 120 120 120 535.320
Hoteli Rabac 100 100 100 5.400
Industrogradnja 700 700 700 20.300
Istraturist 87 90 87 50.700
Jadranka 900 900 900 8.100
Kvarner banka 50 50 50 61.000
Laguna 231,50 255 245 319.390
MIV Varaždin 1.850 1.850 1.850 3.700
Osijek-Petrol 150 150 150 16.800
Panonia 30,05 30,05 30,05 2.073
Podravka 195 198 196,90 68.782
Riviera 135 135 135 9.450
ZIF Slavonski 28 28,50 28,50 421.034
Slatinska banka-P 70 70 70 630
ZIF Središnji nacionalni 46,50 48 46,50 174.478
Štedionica Sonic-P 121 123 123 8.554
Štedionica Sonic-R 135 135 135 7.290
PIF Velebit 51,51 52 51,75 141.349
PIF Pleter 34,20 35,50 35 157.141
PIF Sunce 24 24 24 129.504
RHMF-A-A* 30,05 33,05 31,50 357.448
RHMJ-A-A** 33,05 33,07 33,05 99.190
13.796.417
*Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a
Ministarstva financija - cijena u % nominale
**Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a
namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne
radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale
Na Varaždinskoj je burzi ovoga, skraćenoga, tjedna ostvaren promet
od 13,7 milijuna kuna, zahvaljujući ponajviše trgovini dionicama
ZIF-a Expandia (5,4 milijuna) te Hotela Jadran (4,8 milijuna kuna).
Inače, aktivne su bile 23 dionice, a pritom je njih sedam izgubilo,
dok ih je šest dobilo na vrijednosti.
Neslavno je vodeće mjesto među gubitnicama, s gubitkom od čak 400
kuna ili više od 36 posto, zauzela dionica Industrogradnje.
Značajnije su na vrijednosti izgubile i dionica Jadranke te redovna
dionica Štedionice Sonic. Naime, cijena je prvoj potonula 205 kuna
ili više od 18,5 posto, a drugoj 65 kuna ili 32,5 posto. Povlaštena
pak dionica Slatinske banke pojeftinila je deset kuna, dok je
dionica Podravke jeftinija 3,1, a ZIF-a Dom 1,69 kuna. Na začelju
liste gubitnica, s gubitkom od 1,25 kuna, našla se dionica ZIF-a
Expandia.
Na vrijednosti su, 1,54 postotna boda od nominalne cijene, izgubila
Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva
financija. Vrijednost pak Prava na dodjelu određenih dionica iz
portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka
Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo pala je 0,03
postotna boda od nominalne cijene.
Među dobitnicama najviše je profitirala, 77 kuna ili gotovo 105,5
posto, dionica Osijek-Petrola. Značajnije je, deset kuna ili 25
posto, porasla cijena dionice Kvarner banke. Povlaštena pak
dionica Štedionice Sonic poskupila je dvije kune, dok je dionica
Hotela Jadran skuplja jednu kunu. Na začelju liste dobitnica, s
dobitkom od 86 odnosno 50 lipa, našle su se dionice PIF-a Pleter i
ZIF-a Središnji nacionalni.
VIN indeks pao je u odnosu na prošli tjedan osam bodova - na 672
boda.
4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi
Indeksi na međunarodnim burzama
Burza / Indeks 08. kolovoza 15. kolovoza Promjena u %
New York/DJIA 8.712,02 8.818,14 1,21
Tokyo/Nikkei 9.799,57 9.795,57 -0,04
London/FTSE-100 4.240,50 4.327,50 2,05
Frankfurt/DAX 30 3.679,26 3.665,74 -0,36
Potvrda većine izvršnih i financijskih direktora najvećih
američkih kompanija da su im poslovna izvješća točna, te dobri
rezultati poslovanja maloprodajnog sektora uspjeli su pred kraj
ovoga tjedna preokrenuti negativni smjer američkih burzovnih
indeksa koji su bilježili na njegovu početku. Tada su, zbog odluke
američke središnje banke da ne snižava kamatne stope bilježili
velike gubitke.
Njujorški Dow Jones indeks porastao je 1,21 posto, na 8.814 bodova,
najvišu razinu od 9. srpnja.
Ulagači na Wall Streetu bili su oraspoloženi time što je većina
izvršnih i financijskih direktora najvećih američkih korporacija
do isteka roka u srijedu potvrdila američkoj Komisija za
vrijednosne papire točnost svojih poslovnih izvješća. Po zadnjim
podacima, više od 95 posto od 700 kompanija koje su bile obvezne, to
su učinile.
Najsvjetlija točka tržišta bile su dionice maloprodajnih tvrtki,
jer su u drugom tromjesečju izvijestile o velikom skoku prometa i
zarada. Target je pritom zabilježio njihov skok za devet posto,
objavivši porast zarade u drugom tromjesečju za 26 posto.
Raspoloženje ulagača nije znatnije pomutio ni podatak da je
proizvodnja aktivnost u srednje-atlantskom području u kolovozu
smanjena. Ključni indeks smanjen je na -3,1, prema srpanjskih 6,6,
i to je njegovo prvo negativno očitovanje od početka godine. No,
analitičari upozoravaju da će gospodarski pokazatelji te poslovna
izvješća i nadalje biti u središtu pozornosti, te da će to utjecati
na nervozno kretanje cijena dionica.
No, početkom tjedna cijene dionica spustile su se jer američka
središnja banka Fed nije snizila kamatne stope. "Tržišta dionica
uvijek priželjkuju snižavanje kamatnih stopa, no ovoga puta Fed je
samo priopćio da postoje rizici da gospodarstvo ponovno oslabi, ...
a za većinu ulagača to znači nova recesija", ocijenila je
raspoloženje na burzama direktorica pri U.S. Bancorp, Piper
Jaffray.
Najveće gubitnice u ovom razdoblju bile su dionice zrakoplovnih
kompanija., nakon što je US Airways izvijestio da je pokrenuo
stečaj. Ulagači su se zabrinuli da će uslijediti nova
restrukturiranja korporacija nakon US Airwaysa, a riječ je o prvom
stečaju zrakoplovne kompanije nakon 11. rujna. Dionica UAL Corp.
potonula je čak 40 posto, jer je kompanija upozorila da bi i ona
mogla biti prisiljena proglasiti stečaj.
I na europskim burzama burzovni su indeksi pred kraj tjedna jačali,
prateći trend s američkih burzi. Londonski Ftse indeks porastao je
u proteklih tjedna dana 2 posto, na 4.327 boda, na najvišu razinu u
zadnjih pet tjedana. Frankfurtski DAX, međutim, izgubio je 0,4
posto na vrijednosti, dosegnuvši 3.665 bodova.
Potaknuti potvrdom američkih direktora da su im poslovna izvješća
točna, smanjivši tako njihove sumnje u američko računovodstvo,
ulagači su odlučili pred kraj tjedna kupovati dionice. No, početkom
tjedna u središtu trgovanja bio je francusko-američki medijski div
Vivendi Universal. Dionice su mu oslabile, nakon što je izvijestio
o velikom gubitku, te namjeri da proda 10 milijardi dolara vrijednu
imovinu kako bi smanjio dugove. Među gubitnicima bila je i dionica
njemačkog proizvođača roba široke potrošnje Beiersdorfa, nakon što
je tvrtka izvijestila o 10-postotnom padu operativne dobiti u prvoj
polovini ove godine, u skladu s najnižim procjenama analitičara.
Isticala se i švicarska banka Credit Suisse, s padom cijena dionica
za gotovo 10 posto, nakon što je izvijestila o razočaravajućim
poslovnim rezultatima. Oslabile su, također zbog lošijih poslovnih
rezultata, i dionice njemačkog osiguravatelja Allianza, kao i
ostalih sudionika u tom sektoru, a gubitke su bilježile i dionice
naftnih kompanija. .
Na Tokijskoj je burzi službeni indeks Nikkei, ovoga je tjedna
oslabio za skromnih 0,04 posto, na 9.795 bodova.
5. Tjedno izvješće sa svjetskih deviznih tržišta
08. kolovoza 15. kolovoza Promjena u %
Euro/USD 0,9663 0,9818 1,60
Euro/JPY 116,98 115,24 -1,49
USD/JPY 120,97 117,32 -3,01
Tečaj američkog dolara potonuo je ovoga tjedna prema najvažnijim
svjetskim valutama, zabilježivši najveći gubitak na vrijednosti u
proteklih pet tjedana, nakon što je američka središnja banka (Fed)
upozorila da bi američki gospodarski rast mogao biti zaustavljen.
Dolar je oslabio 1,6 posto prema euru, koji stoji 98,18 američkih
centi. Potonuo je o nešto više od tri posto u odnosu na jen, na 117,3
jena za dolar.
Američka središnja banka ostavila je kamatnu stopu na 1,75 posto,
priopćivši da "slabost financijskih tržišta i povećana nesigurnost
vezana uz problem korporativnog izvješćivanja i upravljanja"
negativno utječe na najveće svjetsko gospodarstvo. "Bit ćemo zbog
toga svjedoci novog poskupljenja ostalih valuta", izjavio je
valutni strateg pri Westpac Banking Corp., Adam Myers. Ulagači će,
smatra on, prodavati američki dolar.
Iako bi snižavanje kamatnih stopa trebalo negativno utjecati na
američku valutu, jer će sniziti prinose na depozite u toj valuti,
analitičari kažu da su tržišni sudionici više usredotočeni na
pozitivne učinke koje bi snižavanje troškova kredita imalo na
gospodarski rast SAD-a.
No, i daljnje jačanje eura moglo bi biti ograničeno nakon što je ZEW
Centar za europska gospodarska istraživanja objavio da je indeks
gospodarskih očekivanja u Njemačkoj pao na najnižu razinu u zadnje
dvije godine, spustivši se ovog mjeseca na 43,4 indeksnih bodova,
prema u srpnju zabilježenih 69,1. "Mislim da su gospodarski
pokazatelji Europe još lošiji od američkih", smatra manager Nikko
Global Asset Managementa u Londonu, Stuart Kinnersley. Euro je
stoga oslabio 1,5 posto prema jenu, na 115,2 jena za euro.
c) iznos LIBOR-a na dan:
Datum Tip 1 tjedanŠ%Ć 1 mjesecŠ%Ć 3 mjesecaŠ%Ć 6 mjeseciŠ%Ć
08.08.02 USLIB 1,80 1,78 1,76 1,74
08.08.02 EULIB 3,32 3,33 3,34 3,37
14.08.02 USLIB 1,79 1,78 1,75 1,74
14.08.02 EULIB 3,31 3,33 3,34 3,35
6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 09. do 16. kolovoza
2002.
Valuta Tečaj Tečaj Promjena
i jedinica 09. kolovoza 16. kolovoza u %
Euro 1 7,3961 7,3562 -0,53
USD 1 7,6131 7,4395 -2,28
GBP 1 11,6861 11,4851 -1,71
JPY 100 6,3080 6,3541 0,73
CHF 1 5,0568 5,0412 -0,30
SIT 100 3,2556 3,2363 -0,59
I ovoga je tjedna kuna nastavila jačati u odnosu na većinu
promatranih valuta. Tako je u odnosu na euro tečaj kune u posljenjih
14 dana porastao 0,66 posto.
Također je posljednja dva tjedna u odnosu na kunu oslabio tečaj
britanske funte 2,77, američkog dolara 2,28, švicarskog franka
1,18 te slovenskog tolara 0,77 posto.
Tek je u posljednjih sedam dana u odnosu na kunu, 0,73 posto,
porastao tečaj japanskog jena.
7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija
VRSTA EMISIJE 42 Dana 91 Dan 182 Dana
Ostvareni iznos emisije 70.000.000 32.000.000 70.000.000
Ukupan iznos pristiglih ponuda 70.000.000 37.000.000 372.200.000
Najviša ponuđena cijena uz kamatnu stopu 99,7821,90 % 99,5042,00 %
98,5752,90 %
Najniža ponuđena cijena uz kamatnu stopu 99,7761,95 % 99,4792,10 %
98,5023,05 %
Ostvarena jedinstvena prodajna cijena uz kamatnu stopu 99,7761,95
% 99,4922,05 % 98,5752,90 %
Udio nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije % 0 0 0
Dospijeće 2002. 26. rujna 14. studenoga 13. veljače
Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u
utorak, planirani je iznos izdanja iznosio 300 milijuna, dok je
kasnije taj iznos uvećan na 441 milijun kuna.
S rokom dospijeća od 42 dana na aukciji su ponuđeni zapisi u iznosu
od 70 milijun kuna, koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije.
Najviša je ponuđena cijena bila 99,782 kune za 100 kuna nominalnog
iznosa zapisa, uz kamatnu stopu od 1,90 posto. Najniža ponuđena
cijena iznosila je 99,776 kuna, uz kamatnu stopu od 1,95 posto.
Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 99,776 kuna, te se
zapisi izdaju uz kamatu od 1,95 posto. Pritom udjela nebankarskog
sektora u emisiji nije bilo.
Na aukciji su, s rokom dospijeća od 91 dan, na prodaju ponuđeni
zapisi u iznosu od 37 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije
iznosio 30 milijuna kuna.
Najviša je ponuđena prodajna cijena bila 99,504 kune za 100 kuna
nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 2,00 posto. Najniža
je pak cijena iznosila 99,479 kune uz kamatu od 2,10 posto. Sukladno
tome jedinstvena prodajna cijena određena je na 99,492 kune za 100
kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 2,05 posto.
Pritom udjela nebankarskog sektora u emisiji nije bilo.
Također su na aukciji, s rokom dospijeća od 182 dana, ponuđeni
zapisi u iznosu od čak 372,2 milijuna, dok je ostvareni iznos
emisije iznosio tek 70 milijuna kuna.
Najviša je ponuđena cijena iznosila 98,575 kuna za 100 kuna
nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 2,90 posto. Najniža
je ponuđena cijena bila 98,502 kune, uz kamatu od 3,05 posto.
Jedinstvena je prodajna cijena određena na 98,575 kuna pa se
sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 2,90 posto. Pritom udjela
nebankarskog sektora u emisiji nije bilo.
Ukupan je iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo 5,075
milijardi kuna. Od toga je 510 milijuna kuna upisano na rok od 42
dana, na rok od 91 dan upisano je 741,7 milijuna, dok je na rok od 182
dana upisano 3,823 milijarde kuna.
Slijedeća će se aukcija održati 20. kolovoza, kada će biti ponuđeni
zapisi u iznosu od 150 milijuna kuna.
8. HNB: Nova novčanica od 200 kuna ulazi u optjecaj
Hrvatska narodna banka pustit će 12. kolovoza ove godine u optjecaj
novu novčanicu od 200 kuna, koja nosi datum izdanja 7. ožujka 2002.,
izviješteno je u petak iz HNB-a.
Na novom izdanju novčanice od 200 kuna zadržan je osnovni dizajn i
temeljna boja dosadašnje novčanice iste vrijednosti, koja nosi
datum izdanja 31. listopada 1993. godine, a koja i nadalje ostaje u
optjecaju kao zakonsko sredstvo plaćanja.
Novoizrađene novčanice imaju poboljšanu pamučnu osnovu papira i
dograđena zaštitna obilježja (ugrađena metalizirana folija -
kinegram) koja omogućava efikasnu i brzu provjeru autentičnosti
novčanica i sprječava uspješno krivotvorenje. Poboljšana kakvoća
papira omogućit će veću otpornost na gužvanje i presavijanje,
odnosno na habanje.
Primjenom dubokog linijskog tiska postignut je znatno bolji osjet
na dodir motiva otisnutih na novčanici (portret, natpisi, znak za
slijepe osobe, oznaka nominalne vrijednosti).
Nova novčanica od 200 kuna razlikuje se od stare po otisnutom nazivu
središnje banke ("Hrvatska narodna banka" umjesto "Narodna banka
Hrvatske") i nosi faksimil potpisa sadašnjega guvernera HNB-a dr.
Željka Rohatinskog.
9. Analitičari RBA: Rast BDP-a u 2003. 3,8 posto
Analitičari Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb (RBA), u najnovijem
broju RBA Analiza, ocijenili su kako će ekonomski rast u idućem
razdoblju uglavnom ostati samo na rastu investicija, odnosno
izgradnji cesta koje isto tako ovise o zaduživanju, tj. državnim
garancijama, te zbog činjenice da će se
zamah gradnje cesta osjetiti u 2003. godini rast BDP-a za 2003.
godinu analitičari zadržavaju na stopi od 3,8 posto.
Analitičari ističu kako podaci o rastu bruto domaćeg proizvoda
(BDP) u posljednjih pet kvartala pokazuju da se rast BDP-a zasniva
samo na tri komponente - osobnoj potrošnji, investicijama i
turizmu. Svi pokazatelji, kažu, upućuju na to da će se osobna
potrošnja polako usporavati prvenstveno zbog izvora kojima je
potrošnja financirana, dok će investicije intenzivno rasti i u
2003. godini.
Ostali fizički pokazatelji poput industrijske proizvodnje i
nezaposlenosti ostat će u vrlo skromnim okvirima, ocjenjuju
analitičari. Industrijska proizvodnja nema dovoljno izravnih
investicija pa je generiranje intenzivnijeg rasta u sektoru
industrije teško ostvarivo. U tom kontekstu se veže i nezaposlenost
koju generira stalni priljev novih nezaposlenih na burzu rada.
Što se tiče kreditne aktivnosti, njezin će rast u ostatku godine
biti znatno sporiji nego lani. Pritom je istaknuto kako su pad
kamatnih stopa i visoka likvidnost bankarskog sustava obilato
iskorišteni za rast kreditne aktivnosti u prošloj godini, a koja se
nastavila i početkom ove godine. Kamatne stope na kratkoročna
zaduženja države dosežu povijesni minimum i očito se bliži trenutak
kada daljnji plasmani po tako niskim kamatnim stopama neće biti
isplativi za financijske institucije i poduzeća.
Kako stoji u RBA Analizama, problem tekućeg deficita za državne
financije nastavlja se i u ovoj godini. Tekući deficit u prvom
kvartalu iznosio je gotovo dvije milijarde kuna, a prema proračunu
za ovu godinu trebao bi biti ostvaren tekući suficit u iznosu od 667
milijuna kuna pa je evidentno da će u ostatku godine biti potrebno
ostvariti tekući suficit od 2,5 milijardi kuna kako bi se ostvario
proračunom predviđeni tekući suficit za ovu godinu.
Iz RBA napominju kako inozemni analitičari kao jedan od negativnih
faktora za Hrvatsku ekonomiju navode probleme sa državnim
proračunom, odnosno odugovlačenje sklapanja sporazuma s MMF-om. Uz
to, kao problemi se navode i česti nesporazumi u vladajućoj
koaliciji, odnosno potencijalna mogućnost prijevremenih izbora.
10. HBOR i britanski ECGD potpisali sporazum o suradnji
Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) i britanska izvozno-
kreditna agencija Export Credits Guarantee Department (ECGD)
potpisale su u ponedjeljak u Londonu Sporazum o suradnji u cilju
pružanja potpore hrvatskim izvoznicima.
Namjena sporazuma, kojeg su potpisali predsjednik HBOR-a Anton
Kovačev i glavni direktor ECGD-a Vivian Brown, jest poticanje
projekata u trećim zemljama kojima su obuhvaćene robe i usluge iz
Velike Britanije i Hrvatske te jačanje suradnje između ugovornih
strana na području izdavanja garancija i osiguranja izvoza.
Sporazumom je obuhvaćeno međusobno pružanje financijske potpore u
projektima, a u slučaju kada obje strane zajedničkom projektu u
trećoj zemlji pružaju direktnu potporu u obliku osiguranja izvoza,
HBOR će u okviru svojih programa kreditiranja, izdavanja garancija
i polica osiguranja pružati potporu prodaji hrvatskih roba i
usluga, dok će ECGD u okviru svojih programa izdavanja garancija i
polica osiguranja pružati potporu prodaji roba i usluga iz Velike
Britanije.
Suradnja također obuhvaća razmjenu informacija o poslovnoj
suradnji, potporu, suradnju i savjetovanje na zajedničkim
projektima te razmjenu iskustava.
ECGD je službena vladina izvozno-kreditna agencija Velike
Britanije osnovana 1919. godine kao prva agencija za osiguravanje
izvoznih kredita u svijetu. ECGD pruža podršku izvoznicima te
ulagačima iz Velike Britanije pri sudjelovanju u velikim
projektima u inozemstvu te pomoć Vladi u ispunjavanju njezinih
međunarodnih ciljeva.
11. Završeno spajanje Bank Austria i Creditanstalta
Spojene financijske institucije Bank Austria i Creditanstalt od
početka su ovoga tjedna i službeno
postale Bank Austria-Creditanstalt (BA-CA), najveća austrijska
banka.
Nova banka ima bilancu vrijednu 160 milijardi eura, te imovinu u
vrijednosti 1,22 milijarde eura.
Direktor banke, Wolfgang Haller, izjavio je da bi, da se ostvari
sinergijski efekt spajanja vrijedan 100 milijuna eura, broj
zajedničkih poslovnica nove banke u Austriji trebao do kraja godine
biti smanjen sa 470 na 400. Broj zaposlenika, kojih trenutno u toj
državi ima 12,3 tisuća, bit će "umjereno" smanjen, izjavio je.
BA-CA planira povećati broj svojih klijenata u Austriji s trenutnih
1,8 na dva milijuna. Kao dio njemačke Hypovereinsbank Group, BA-CA
također posluje u 15 država središnje i istočne Europe, gdje ima 971
poslovnicu, tri milijuna klijenata i više od 22 tisuće zaposlenih.
12. HVB razmatra mogućnost preuzimanja Commerzbanke
Njemačka HypoVereinsbank (HVB) razmatra mogućnost preuzimanja
problemima pogođenu banku
Commerzbank.
Izvori bliski upravi HVB-a tvrde ako dođe do toga poteza, bit će
riječ isključivo o preuzimanju, a ne spajanju dviju banaka, navodi
njemački list Welt am Sonntag. Zasad ni jedna banka nije željela
komentirati to izvješće.
Razgovori o preuzimanju započeli su na temelju inicijative HVB-a, a
okvir pregovora će biti utvrđen krajem ovoga mjeseca. Konačna
odluka o preuzimanju, ako do njega dođe, očekuje se početkom iduće
godine.
13. Statistika
Cijene industrijskih proizvoda u srpnju povećane 0,5 posto - Cijene
industrijskih proizvoda kod proizvođača u srpnju su u Hrvatskoj u
odnosu na lipanj ove godine povećane za 0,5 posto, dok je porast u
usporedbi s istim mjesecom lani nešto manjih 0,2 posto, objavio je
Državni zavod za statistiku. Od početka godine do kraja srpnja
cijene industrijskih proizvoda prosječno su mjesečno rasle po
stopi od 0,185 posto ili 1,3 posto ukupno za prvih sedam mjeseci ove
godine. U prvih sedam mjeseci ove godine cijene industrijskih
proizvoda pri proizvođačima smanjene su za 1,6 posto u odnosu na
isto razdoblje lani, pri čemu su najvećih 8,1 posto smanjene cijene
energije. U odnosu na lipanj, u srpnju su, promatrano po glavnim
industrijskim grupacijama, cijene intermedijarnih proizvoda
povećane za 1,3 posto, trajni proizvodi za široku potrošnju
poskupjeli su za 0,9 posto, a netrajni za 0,4 posto. Istodobno su
cijene kapitalnih proizvoda bile niže za 0,8 posto, dok su
proizvođačke cijene energije u prosjeku ostale na razini cijena iz
lipnja. Najznačajniji 17,1 postotni porast cijena zabilježen je u
preradi drva i proizvoda od drva, osim namještaja, a slijede 3,8
posto više cijene industrijskih proizvoda u proizvodnji celuloze,
papira i papirnih proizvoda. U proizvodnji hrane i pića te
proizvodnji metala cijene su povećane za 0,5 posto, u vađenju
ostalih ruda i kamena za 0,3 posto, a najmanjih 0,2 posto porasle su
cijene u izdavačkoj i tiskarskoj djelatnosti te proizvodnji
namještaja. Nasuprot tome, najveći pad cijena na mjesečnoj razini -
od 4,9 posto, u srpnju je zabilježen u proizvodnji RTV i
komunikacijskih aparata te opreme, a za 0,8 posto snižene su i
cijene u proizvodnji metalnih proizvoda (osim strojeva i opreme).