FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

FINANCIJSKI BILTEN OD 08. DO 15. KOLOVOZA 2002.

HR-FINANCIJSKI BILTEN OD 08. DO 15. KOLOVOZA 2002.-Bankarstvo FINANCIJSKI BILTEN OD 08. DO 15. KOLOVOZA 2002. FINANCIJSKI BILTEN OD 08. DO 15. KOLOVOZA 2002.SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 8. HNB: Nova novčanica od 200 kuna ulazi u optjecaj 9. Analitičari RBA: Rast BDP-a u 2003. 3,8 posto10. HBOR i britanski ECGD potpisali sporazum o suradnji11. Završeno spajanje Bank Austria i Creditanstalta12. HVB razmatra mogućnost preuzimanja Commerzbanke13. Statistikaooooooooooooooooooo1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) Prometu kunama Prosječna kamata (%)
FINANCIJSKI BILTEN OD 08. DO 15. KOLOVOZA 2002. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 8. HNB: Nova novčanica od 200 kuna ulazi u optjecaj 9. Analitičari RBA: Rast BDP-a u 2003. 3,8 posto 10. HBOR i britanski ECGD potpisali sporazum o suradnji 11. Završeno spajanje Bank Austria i Creditanstalta 12. HVB razmatra mogućnost preuzimanja Commerzbanke 13. Statistika ooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) Prometu kunama Prosječna kamata (%) 09. VIII 100.000.000 22.500.000 0,88 50.000.000 1,12 12. VIII 128.000.000 78.000.000 1,10 83.000.000 1,64 13. VIII 120.000.000 5.000.000 1,50 97.000.000 1,32 14. VIII 70.000.000 2.000.000 1,50 151.000.000 1,16 Dnevni prosjek 104.500.000 26.875.000 1,24 95.250.000 1,31 Nakon duljeg vremena u dnevnom je trgovanju zabilježen nedostatak novca u odnosu na ukupno prijavljenu tjednu potražnju. Međutim, to nije bilo glavni razlog nepodmirenje cjelokupno prijavljene potražnje. Naime, u dnevnom je trgovanju ovoga tjedna ukupno prijavljena potražnja bila za oko 30 posto veća od ukupnog tjednog iznosa ponuđenih sredstava. Međutim, glavni "krivac" za podmirenje tek nešto manje od 26 posto prijavljene potražnje bili su kreditni limiti kreditora prema nekim od korisnika, te insistiranje korisnika na nižim kamatnim stopama od onih na koje su kreditori bili spremni pristati. Cijena pak novca zadržala se u prosjeku na prošlotjednoj razini, zabilježivši tek manji prosječni rast od 0,08 postotnih bodova iznosivši prosječno 1.24 posto. U prekonoćnom je pak kreditiranju ukupni ovotjedni ostvaren promet bio za oko 48 posto veći u usporedbi s tjednom ranije. Međutim, i ovdje je jedan dio potražnje, zbog insistiranja korisnika na nižim kamatnim stopama ali i iskorištenim limitima kreditora, ostao nepodmiren. Povećana ovotjedna potreba korisnika za prekonoćnim pozajmicama povećala je, za 0,33 postotna boda, prosječnu cijenu novca. Tako je ona u prosjeku iznosila 1,31 posto. Aukcija deviza HNB-a Na aukciji održanoj 13. kolovoza 2002. godine, Hrvatska je narodna banka otkupila 47,2 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,3520 kuna za jedan euro. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke održanoj u srijedu, ukupno je na rok od 35 dana pristiglo ponuda u iznosu od 420 milijuna kuna, koliko je iznosio i ukupno prihvaćen iznos ponuda. Najniža je ponuđena cijena pritom iznosila 1,90, a najviša 2,10 posto. Sukladno tome vagana je kamatna stopa iznosila 1,97 posto, a vagana diskontna cijena 99,811 kuna. Od 14. kolovoza vrijednost ukupno upisanih blagajničkih zapisa HNB iznosi 4,873 milijarde kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 09. do 14. kolovoza (cijene u kunama) Dionica NajnižaCijena Najvišacijena ZadnjaCijena UkupanPromet Pliva 445 470 445 3.080.841 Podravka 195 200 195 904.371 Arenaturist 50 50 50 5.000 Atlas 26,51 28 26,51 6.666 Croatia osiguranje-P 2.600 2.600 2.600 2.600 Croatia osiguranje-R 2.750 2.750 2.750 49.500 ZIF Dom 50 53 51,60 562.553 Elka 67 67 67 19.302 ZIF Expandia 41,50 41,50 41,50 10.209 Rabac ugost. i turizam 100 100 100 33.300 Istraturist 87 90 87 346.626 Jadranski nftovod 2.100 2.101 2.101 60.925 Karlovačka banka-R 50 50,10 50 25.010 Karlovačka pivovara 460 460 460 16.100 Končar 78,10 80 78,10 27.841 Kraš 222,36 229 225 339.383 Privredna banka 227 230 228 174.000 Plava laguna 620 670 650 111.989 Riječka banka 70 80 70 73.110 Riviera 130 137 133,05 131.748 ZIF Slavonski 28,21 28,50 28,25 195.623 ZIF Središnji nacionalni 46 48,06 46 141.411 Tvornica duhana Zagreb 800 800 800 4.000 Varteks 37,52 39,65 37,52 17,783 ZIF Velebit 50 52 52 163.202 PIF Pleter 34,17 34,17 34,17 34.170 PIF Sunce 23,04 24 23,04 24.133 DAB-O-03CA*1 104,60 104,60 104,60 38.631 DAB-O-05CA*2 108,90 109,10 109,10 1.298.649 DAB-O-05CAinstit*3 108,90 109,40 - 11.263.992 HZZO-O-047A*4 106,60 106,65 106,65 2.099.343 HZZO-O-047Arep/prij*5 106,15 106,15 - 3.911.076 HZZO-O-047Ainstit*6 106,40 106,90 - 23.616.918 RHMF-O-049A*7 103,00 103,01 103,01 1.259.750 RHMF-O-049Arep/prij*8 102,65 102,70 - 36.308.361 RHMF-O-08CArep/prij*9 104,50 105,10 - 15.428.723 RHMF-O-08CAinstit*10 104,70 104,71 - 6.169.611 RHMF-O-125A*11 102,55 102,60 102,55 8.800.170 RHMF-O-125Arep/prij*12 102,75 103,30 - 14.430.835 RHMF-O-125Ainstit*13 102,50 102,85 - 26.500.144 RHMF-A-A*14 31,00 32,04 31,00 23.657 157.709.970 *1obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 105 milijuna s kamatnom stopom od 8,00 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2003. godine - cijena u % nominale *2obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine - cijena u % nominale *3obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljna između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljna na burzi *4obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale *5obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljna, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze *6obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljna između institucialnih organizacija izvan burze te prijavljna na burzi *7obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale *8obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljna, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze *9obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljna, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze *10obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljna između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljna na burzi *11obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine. *12obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine, kojima je trgovina sklopljna, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze. *13obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine, kojima je trgovina sklopljna između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljna na burzi *14 Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale OTVORENI FOND Kupnja u kn*+ Podaja u kn* CAIN-U-SEBC 1* 10,31 - CAIN-U-SEUR 2* 7,90 - ERSI-U-ERNI 3* 74,53 76,39 EUIN-U-ICFE 4* 95,26 95,50 EUIN-U-ICFF 5* 103,51 103,77 FOIN-U-VICF 6* 16,78 17,62 PBZI-U-GLBF 7* 100,82 - PBZI-U-NVCF 8* 102,69 - TTIN-U-A 9* 43,67 44,98 ZBIN-U-BOND 10* 105,89 - ZBIN-U-EURP 11* 111,18 - ZBIN-U-GLBL 12* 96,47 - ZBIN-U-PLUS 13* 113,27 - 1*Otvoreni fond SELECT EUROBOND (CAIB Invest d.o.o.);2*Otvoreni fond SELECT EURROPE (CAIB Invest d.o.o.);3*Otvoreni fond Erste international;4*Otvoreni fond ICF Equity Income (Euro Invest d.o.o.);5*Otvoreni fond ICF Fixed Income (Euro Invest d.o.o.);6* Otvorni fond VICTORIAFOND (Found Invest d.o.o.);7*Otvoreni fond Privredne banke Zagreb-Global fond;8*Otvoreni fond Privredne banke Zagreb-Novčani fond;9* Otvoreni fond-TTInvest;10* Otvoreni fond Zagrebačke banke-ZABA Bond;11* Otvoreni fond Zagrebačke banke-ZABA Europlus;12* Otvoreni fond Zagrebačke banke- ZABA Global;13* Otvoreni fond Zagrebačke banke- ZABA Plus *+ cijene su informativne jer na Burzi nije uvedena trgovina istima Ovoga je, iako skraćenog, tjedna na Zagrebačkoj burzi ostvaren promet od čak 157,7 milijuna kuna, zahvaljujući ponajviše trgovini državnim obveznicama. Tako je izvanburzovnom trgovinom obveznicama RHMF049 ostvareno 36,3 milijuna, RHMF08 15,4 milijuna, RHMF125 14,4 milijuna i HZZO 3,9 milijuna kuna, te također izvanburzovnom institucionalnom trgovinom obveznicama RHMF125 26,5 milijuna, HZZO 23,6 milijuna, DAB05 11,2 milijuna i RHMF08 6,1 milijun kuna te burzovnom trgovinom obveznicama RHMF125 8,8 milijuna, HZZO dva milijuna te DAB05 i RHMF049 po 1,2 milijuna kuna. Inače, aktivno je bilo 27 dionica, a pritom je većina njih izgubila na vrijednosti. Neslavno su vodeće mjesto na listi gubitnica, s gubitkom od po 100 kuna, zauzele povlaštena i redovna dionica Croatia osiguranja. Slijedila ih je, s padom cijene od 23,5 kuna, dionica Plive. Značajnije je, 22,5 kuna ili više od 24 posto, potonula cijena dionice Riječke banke. Dionica pak Plave lagune pojeftinila je deset, a Varteksa 6,48 kuna (gotovo 15 posto), dok su dionice Podravke i Kraša jeftinije po pet, ZIF-a Središnji nacionalni tri, a Atlasa 2,5 kuna. Cijena dionice Riviere niža je 2,15, Privredne banke dvije Končara 1,9, ZIF-a Dom 1,4, a PIF-a Sunce jednu kunu. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od 35 lipa, našla se dionica ZIF-a Slavonski. Na vrijednosti su, 0,65 postotnih bodova od nominalne cijene, izgubile obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Vrijednost pak obveznica Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 105 milijuna s kamatnom stopom od 8,00 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2003. godine te obveznica Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine i obveznica Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine. pala je po 0,2 postotna boda od nominalne cijene. Pad vrijednosti od dva postotna boda od nominalne cijene zabilježila su i Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija. Na listi dobitnica našlo se tek pet dionica. Tako je cijena dionice Tvornice duhana Zagreb porasla 30 kuna. Dionica pak Rabca ugostiteljstvo i turizam poskupila je devet, a Jadranskog naftovoda jednu kunu. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od 85 odnosno 38 lipa, našle su se dionice ZIF-ova Velebit i Expandia. Pad cijena većine dionica prouzročio je ovoga tjedna pad vrijednost CROBEX indeksa za 33 boda ili više od tri posto - na 1.071 bod. 3. Tjedno izvješće s Varaždinske burze Varaždinska burza: Aktivne dionice od 09. do 14. kolovoza (cijene u kunama) Dionica Najniža Cijena Najviša Cijena Zadnja Cijena Ukupan Promet ZIF Dom 51 53,39 51,70 882.270 ZIF Expandia 41,21 43 41,25 5.436.638 Hoteli Jadran 15 16 16 4.879.860 Hoteli Njivice 120 120 120 535.320 Hoteli Rabac 100 100 100 5.400 Industrogradnja 700 700 700 20.300 Istraturist 87 90 87 50.700 Jadranka 900 900 900 8.100 Kvarner banka 50 50 50 61.000 Laguna 231,50 255 245 319.390 MIV Varaždin 1.850 1.850 1.850 3.700 Osijek-Petrol 150 150 150 16.800 Panonia 30,05 30,05 30,05 2.073 Podravka 195 198 196,90 68.782 Riviera 135 135 135 9.450 ZIF Slavonski 28 28,50 28,50 421.034 Slatinska banka-P 70 70 70 630 ZIF Središnji nacionalni 46,50 48 46,50 174.478 Štedionica Sonic-P 121 123 123 8.554 Štedionica Sonic-R 135 135 135 7.290 PIF Velebit 51,51 52 51,75 141.349 PIF Pleter 34,20 35,50 35 157.141 PIF Sunce 24 24 24 129.504 RHMF-A-A* 30,05 33,05 31,50 357.448 RHMJ-A-A** 33,05 33,07 33,05 99.190 13.796.417 *Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale **Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Na Varaždinskoj je burzi ovoga, skraćenoga, tjedna ostvaren promet od 13,7 milijuna kuna, zahvaljujući ponajviše trgovini dionicama ZIF-a Expandia (5,4 milijuna) te Hotela Jadran (4,8 milijuna kuna). Inače, aktivne su bile 23 dionice, a pritom je njih sedam izgubilo, dok ih je šest dobilo na vrijednosti. Neslavno je vodeće mjesto među gubitnicama, s gubitkom od čak 400 kuna ili više od 36 posto, zauzela dionica Industrogradnje. Značajnije su na vrijednosti izgubile i dionica Jadranke te redovna dionica Štedionice Sonic. Naime, cijena je prvoj potonula 205 kuna ili više od 18,5 posto, a drugoj 65 kuna ili 32,5 posto. Povlaštena pak dionica Slatinske banke pojeftinila je deset kuna, dok je dionica Podravke jeftinija 3,1, a ZIF-a Dom 1,69 kuna. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od 1,25 kuna, našla se dionica ZIF-a Expandia. Na vrijednosti su, 1,54 postotna boda od nominalne cijene, izgubila Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija. Vrijednost pak Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo pala je 0,03 postotna boda od nominalne cijene. Među dobitnicama najviše je profitirala, 77 kuna ili gotovo 105,5 posto, dionica Osijek-Petrola. Značajnije je, deset kuna ili 25 posto, porasla cijena dionice Kvarner banke. Povlaštena pak dionica Štedionice Sonic poskupila je dvije kune, dok je dionica Hotela Jadran skuplja jednu kunu. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od 86 odnosno 50 lipa, našle su se dionice PIF-a Pleter i ZIF-a Središnji nacionalni. VIN indeks pao je u odnosu na prošli tjedan osam bodova - na 672 boda. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 08. kolovoza 15. kolovoza Promjena u % New York/DJIA 8.712,02 8.818,14 1,21 Tokyo/Nikkei 9.799,57 9.795,57 -0,04 London/FTSE-100 4.240,50 4.327,50 2,05 Frankfurt/DAX 30 3.679,26 3.665,74 -0,36 Potvrda većine izvršnih i financijskih direktora najvećih američkih kompanija da su im poslovna izvješća točna, te dobri rezultati poslovanja maloprodajnog sektora uspjeli su pred kraj ovoga tjedna preokrenuti negativni smjer američkih burzovnih indeksa koji su bilježili na njegovu početku. Tada su, zbog odluke američke središnje banke da ne snižava kamatne stope bilježili velike gubitke. Njujorški Dow Jones indeks porastao je 1,21 posto, na 8.814 bodova, najvišu razinu od 9. srpnja. Ulagači na Wall Streetu bili su oraspoloženi time što je većina izvršnih i financijskih direktora najvećih američkih korporacija do isteka roka u srijedu potvrdila američkoj Komisija za vrijednosne papire točnost svojih poslovnih izvješća. Po zadnjim podacima, više od 95 posto od 700 kompanija koje su bile obvezne, to su učinile. Najsvjetlija točka tržišta bile su dionice maloprodajnih tvrtki, jer su u drugom tromjesečju izvijestile o velikom skoku prometa i zarada. Target je pritom zabilježio njihov skok za devet posto, objavivši porast zarade u drugom tromjesečju za 26 posto. Raspoloženje ulagača nije znatnije pomutio ni podatak da je proizvodnja aktivnost u srednje-atlantskom području u kolovozu smanjena. Ključni indeks smanjen je na -3,1, prema srpanjskih 6,6, i to je njegovo prvo negativno očitovanje od početka godine. No, analitičari upozoravaju da će gospodarski pokazatelji te poslovna izvješća i nadalje biti u središtu pozornosti, te da će to utjecati na nervozno kretanje cijena dionica. No, početkom tjedna cijene dionica spustile su se jer američka središnja banka Fed nije snizila kamatne stope. "Tržišta dionica uvijek priželjkuju snižavanje kamatnih stopa, no ovoga puta Fed je samo priopćio da postoje rizici da gospodarstvo ponovno oslabi, ... a za većinu ulagača to znači nova recesija", ocijenila je raspoloženje na burzama direktorica pri U.S. Bancorp, Piper Jaffray. Najveće gubitnice u ovom razdoblju bile su dionice zrakoplovnih kompanija., nakon što je US Airways izvijestio da je pokrenuo stečaj. Ulagači su se zabrinuli da će uslijediti nova restrukturiranja korporacija nakon US Airwaysa, a riječ je o prvom stečaju zrakoplovne kompanije nakon 11. rujna. Dionica UAL Corp. potonula je čak 40 posto, jer je kompanija upozorila da bi i ona mogla biti prisiljena proglasiti stečaj. I na europskim burzama burzovni su indeksi pred kraj tjedna jačali, prateći trend s američkih burzi. Londonski Ftse indeks porastao je u proteklih tjedna dana 2 posto, na 4.327 boda, na najvišu razinu u zadnjih pet tjedana. Frankfurtski DAX, međutim, izgubio je 0,4 posto na vrijednosti, dosegnuvši 3.665 bodova. Potaknuti potvrdom američkih direktora da su im poslovna izvješća točna, smanjivši tako njihove sumnje u američko računovodstvo, ulagači su odlučili pred kraj tjedna kupovati dionice. No, početkom tjedna u središtu trgovanja bio je francusko-američki medijski div Vivendi Universal. Dionice su mu oslabile, nakon što je izvijestio o velikom gubitku, te namjeri da proda 10 milijardi dolara vrijednu imovinu kako bi smanjio dugove. Među gubitnicima bila je i dionica njemačkog proizvođača roba široke potrošnje Beiersdorfa, nakon što je tvrtka izvijestila o 10-postotnom padu operativne dobiti u prvoj polovini ove godine, u skladu s najnižim procjenama analitičara. Isticala se i švicarska banka Credit Suisse, s padom cijena dionica za gotovo 10 posto, nakon što je izvijestila o razočaravajućim poslovnim rezultatima. Oslabile su, također zbog lošijih poslovnih rezultata, i dionice njemačkog osiguravatelja Allianza, kao i ostalih sudionika u tom sektoru, a gubitke su bilježile i dionice naftnih kompanija. . Na Tokijskoj je burzi službeni indeks Nikkei, ovoga je tjedna oslabio za skromnih 0,04 posto, na 9.795 bodova. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih deviznih tržišta 08. kolovoza 15. kolovoza Promjena u % Euro/USD 0,9663 0,9818 1,60 Euro/JPY 116,98 115,24 -1,49 USD/JPY 120,97 117,32 -3,01 Tečaj američkog dolara potonuo je ovoga tjedna prema najvažnijim svjetskim valutama, zabilježivši najveći gubitak na vrijednosti u proteklih pet tjedana, nakon što je američka središnja banka (Fed) upozorila da bi američki gospodarski rast mogao biti zaustavljen. Dolar je oslabio 1,6 posto prema euru, koji stoji 98,18 američkih centi. Potonuo je o nešto više od tri posto u odnosu na jen, na 117,3 jena za dolar. Američka središnja banka ostavila je kamatnu stopu na 1,75 posto, priopćivši da "slabost financijskih tržišta i povećana nesigurnost vezana uz problem korporativnog izvješćivanja i upravljanja" negativno utječe na najveće svjetsko gospodarstvo. "Bit ćemo zbog toga svjedoci novog poskupljenja ostalih valuta", izjavio je valutni strateg pri Westpac Banking Corp., Adam Myers. Ulagači će, smatra on, prodavati američki dolar. Iako bi snižavanje kamatnih stopa trebalo negativno utjecati na američku valutu, jer će sniziti prinose na depozite u toj valuti, analitičari kažu da su tržišni sudionici više usredotočeni na pozitivne učinke koje bi snižavanje troškova kredita imalo na gospodarski rast SAD-a. No, i daljnje jačanje eura moglo bi biti ograničeno nakon što je ZEW Centar za europska gospodarska istraživanja objavio da je indeks gospodarskih očekivanja u Njemačkoj pao na najnižu razinu u zadnje dvije godine, spustivši se ovog mjeseca na 43,4 indeksnih bodova, prema u srpnju zabilježenih 69,1. "Mislim da su gospodarski pokazatelji Europe još lošiji od američkih", smatra manager Nikko Global Asset Managementa u Londonu, Stuart Kinnersley. Euro je stoga oslabio 1,5 posto prema jenu, na 115,2 jena za euro. c) iznos LIBOR-a na dan: Datum Tip 1 tjedanŠ%Ć 1 mjesecŠ%Ć 3 mjesecaŠ%Ć 6 mjeseciŠ%Ć 08.08.02 USLIB 1,80 1,78 1,76 1,74 08.08.02 EULIB 3,32 3,33 3,34 3,37 14.08.02 USLIB 1,79 1,78 1,75 1,74 14.08.02 EULIB 3,31 3,33 3,34 3,35 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 09. do 16. kolovoza 2002. Valuta Tečaj Tečaj Promjena i jedinica 09. kolovoza 16. kolovoza u % Euro 1 7,3961 7,3562 -0,53 USD 1 7,6131 7,4395 -2,28 GBP 1 11,6861 11,4851 -1,71 JPY 100 6,3080 6,3541 0,73 CHF 1 5,0568 5,0412 -0,30 SIT 100 3,2556 3,2363 -0,59 I ovoga je tjedna kuna nastavila jačati u odnosu na većinu promatranih valuta. Tako je u odnosu na euro tečaj kune u posljenjih 14 dana porastao 0,66 posto. Također je posljednja dva tjedna u odnosu na kunu oslabio tečaj britanske funte 2,77, američkog dolara 2,28, švicarskog franka 1,18 te slovenskog tolara 0,77 posto. Tek je u posljednjih sedam dana u odnosu na kunu, 0,73 posto, porastao tečaj japanskog jena. 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija VRSTA EMISIJE 42 Dana 91 Dan 182 Dana Ostvareni iznos emisije 70.000.000 32.000.000 70.000.000 Ukupan iznos pristiglih ponuda 70.000.000 37.000.000 372.200.000 Najviša ponuđena cijena uz kamatnu stopu 99,7821,90 % 99,5042,00 % 98,5752,90 % Najniža ponuđena cijena uz kamatnu stopu 99,7761,95 % 99,4792,10 % 98,5023,05 % Ostvarena jedinstvena prodajna cijena uz kamatnu stopu 99,7761,95 % 99,4922,05 % 98,5752,90 % Udio nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije % 0 0 0 Dospijeće 2002. 26. rujna 14. studenoga 13. veljače Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u utorak, planirani je iznos izdanja iznosio 300 milijuna, dok je kasnije taj iznos uvećan na 441 milijun kuna. S rokom dospijeća od 42 dana na aukciji su ponuđeni zapisi u iznosu od 70 milijun kuna, koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena cijena bila 99,782 kune za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, uz kamatnu stopu od 1,90 posto. Najniža ponuđena cijena iznosila je 99,776 kuna, uz kamatnu stopu od 1,95 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 99,776 kuna, te se zapisi izdaju uz kamatu od 1,95 posto. Pritom udjela nebankarskog sektora u emisiji nije bilo. Na aukciji su, s rokom dospijeća od 91 dan, na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 37 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 30 milijuna kuna. Najviša je ponuđena prodajna cijena bila 99,504 kune za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 2,00 posto. Najniža je pak cijena iznosila 99,479 kune uz kamatu od 2,10 posto. Sukladno tome jedinstvena prodajna cijena određena je na 99,492 kune za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 2,05 posto. Pritom udjela nebankarskog sektora u emisiji nije bilo. Također su na aukciji, s rokom dospijeća od 182 dana, ponuđeni zapisi u iznosu od čak 372,2 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio tek 70 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 98,575 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 2,90 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 98,502 kune, uz kamatu od 3,05 posto. Jedinstvena je prodajna cijena određena na 98,575 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 2,90 posto. Pritom udjela nebankarskog sektora u emisiji nije bilo. Ukupan je iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo 5,075 milijardi kuna. Od toga je 510 milijuna kuna upisano na rok od 42 dana, na rok od 91 dan upisano je 741,7 milijuna, dok je na rok od 182 dana upisano 3,823 milijarde kuna. Slijedeća će se aukcija održati 20. kolovoza, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 150 milijuna kuna. 8. HNB: Nova novčanica od 200 kuna ulazi u optjecaj Hrvatska narodna banka pustit će 12. kolovoza ove godine u optjecaj novu novčanicu od 200 kuna, koja nosi datum izdanja 7. ožujka 2002., izviješteno je u petak iz HNB-a. Na novom izdanju novčanice od 200 kuna zadržan je osnovni dizajn i temeljna boja dosadašnje novčanice iste vrijednosti, koja nosi datum izdanja 31. listopada 1993. godine, a koja i nadalje ostaje u optjecaju kao zakonsko sredstvo plaćanja. Novoizrađene novčanice imaju poboljšanu pamučnu osnovu papira i dograđena zaštitna obilježja (ugrađena metalizirana folija - kinegram) koja omogućava efikasnu i brzu provjeru autentičnosti novčanica i sprječava uspješno krivotvorenje. Poboljšana kakvoća papira omogućit će veću otpornost na gužvanje i presavijanje, odnosno na habanje. Primjenom dubokog linijskog tiska postignut je znatno bolji osjet na dodir motiva otisnutih na novčanici (portret, natpisi, znak za slijepe osobe, oznaka nominalne vrijednosti). Nova novčanica od 200 kuna razlikuje se od stare po otisnutom nazivu središnje banke ("Hrvatska narodna banka" umjesto "Narodna banka Hrvatske") i nosi faksimil potpisa sadašnjega guvernera HNB-a dr. Željka Rohatinskog. 9. Analitičari RBA: Rast BDP-a u 2003. 3,8 posto Analitičari Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb (RBA), u najnovijem broju RBA Analiza, ocijenili su kako će ekonomski rast u idućem razdoblju uglavnom ostati samo na rastu investicija, odnosno izgradnji cesta koje isto tako ovise o zaduživanju, tj. državnim garancijama, te zbog činjenice da će se zamah gradnje cesta osjetiti u 2003. godini rast BDP-a za 2003. godinu analitičari zadržavaju na stopi od 3,8 posto. Analitičari ističu kako podaci o rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u posljednjih pet kvartala pokazuju da se rast BDP-a zasniva samo na tri komponente - osobnoj potrošnji, investicijama i turizmu. Svi pokazatelji, kažu, upućuju na to da će se osobna potrošnja polako usporavati prvenstveno zbog izvora kojima je potrošnja financirana, dok će investicije intenzivno rasti i u 2003. godini. Ostali fizički pokazatelji poput industrijske proizvodnje i nezaposlenosti ostat će u vrlo skromnim okvirima, ocjenjuju analitičari. Industrijska proizvodnja nema dovoljno izravnih investicija pa je generiranje intenzivnijeg rasta u sektoru industrije teško ostvarivo. U tom kontekstu se veže i nezaposlenost koju generira stalni priljev novih nezaposlenih na burzu rada. Što se tiče kreditne aktivnosti, njezin će rast u ostatku godine biti znatno sporiji nego lani. Pritom je istaknuto kako su pad kamatnih stopa i visoka likvidnost bankarskog sustava obilato iskorišteni za rast kreditne aktivnosti u prošloj godini, a koja se nastavila i početkom ove godine. Kamatne stope na kratkoročna zaduženja države dosežu povijesni minimum i očito se bliži trenutak kada daljnji plasmani po tako niskim kamatnim stopama neće biti isplativi za financijske institucije i poduzeća. Kako stoji u RBA Analizama, problem tekućeg deficita za državne financije nastavlja se i u ovoj godini. Tekući deficit u prvom kvartalu iznosio je gotovo dvije milijarde kuna, a prema proračunu za ovu godinu trebao bi biti ostvaren tekući suficit u iznosu od 667 milijuna kuna pa je evidentno da će u ostatku godine biti potrebno ostvariti tekući suficit od 2,5 milijardi kuna kako bi se ostvario proračunom predviđeni tekući suficit za ovu godinu. Iz RBA napominju kako inozemni analitičari kao jedan od negativnih faktora za Hrvatsku ekonomiju navode probleme sa državnim proračunom, odnosno odugovlačenje sklapanja sporazuma s MMF-om. Uz to, kao problemi se navode i česti nesporazumi u vladajućoj koaliciji, odnosno potencijalna mogućnost prijevremenih izbora. 10. HBOR i britanski ECGD potpisali sporazum o suradnji Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) i britanska izvozno- kreditna agencija Export Credits Guarantee Department (ECGD) potpisale su u ponedjeljak u Londonu Sporazum o suradnji u cilju pružanja potpore hrvatskim izvoznicima. Namjena sporazuma, kojeg su potpisali predsjednik HBOR-a Anton Kovačev i glavni direktor ECGD-a Vivian Brown, jest poticanje projekata u trećim zemljama kojima su obuhvaćene robe i usluge iz Velike Britanije i Hrvatske te jačanje suradnje između ugovornih strana na području izdavanja garancija i osiguranja izvoza. Sporazumom je obuhvaćeno međusobno pružanje financijske potpore u projektima, a u slučaju kada obje strane zajedničkom projektu u trećoj zemlji pružaju direktnu potporu u obliku osiguranja izvoza, HBOR će u okviru svojih programa kreditiranja, izdavanja garancija i polica osiguranja pružati potporu prodaji hrvatskih roba i usluga, dok će ECGD u okviru svojih programa izdavanja garancija i polica osiguranja pružati potporu prodaji roba i usluga iz Velike Britanije. Suradnja također obuhvaća razmjenu informacija o poslovnoj suradnji, potporu, suradnju i savjetovanje na zajedničkim projektima te razmjenu iskustava. ECGD je službena vladina izvozno-kreditna agencija Velike Britanije osnovana 1919. godine kao prva agencija za osiguravanje izvoznih kredita u svijetu. ECGD pruža podršku izvoznicima te ulagačima iz Velike Britanije pri sudjelovanju u velikim projektima u inozemstvu te pomoć Vladi u ispunjavanju njezinih međunarodnih ciljeva. 11. Završeno spajanje Bank Austria i Creditanstalta Spojene financijske institucije Bank Austria i Creditanstalt od početka su ovoga tjedna i službeno postale Bank Austria-Creditanstalt (BA-CA), najveća austrijska banka. Nova banka ima bilancu vrijednu 160 milijardi eura, te imovinu u vrijednosti 1,22 milijarde eura. Direktor banke, Wolfgang Haller, izjavio je da bi, da se ostvari sinergijski efekt spajanja vrijedan 100 milijuna eura, broj zajedničkih poslovnica nove banke u Austriji trebao do kraja godine biti smanjen sa 470 na 400. Broj zaposlenika, kojih trenutno u toj državi ima 12,3 tisuća, bit će "umjereno" smanjen, izjavio je. BA-CA planira povećati broj svojih klijenata u Austriji s trenutnih 1,8 na dva milijuna. Kao dio njemačke Hypovereinsbank Group, BA-CA također posluje u 15 država središnje i istočne Europe, gdje ima 971 poslovnicu, tri milijuna klijenata i više od 22 tisuće zaposlenih. 12. HVB razmatra mogućnost preuzimanja Commerzbanke Njemačka HypoVereinsbank (HVB) razmatra mogućnost preuzimanja problemima pogođenu banku Commerzbank. Izvori bliski upravi HVB-a tvrde ako dođe do toga poteza, bit će riječ isključivo o preuzimanju, a ne spajanju dviju banaka, navodi njemački list Welt am Sonntag. Zasad ni jedna banka nije željela komentirati to izvješće. Razgovori o preuzimanju započeli su na temelju inicijative HVB-a, a okvir pregovora će biti utvrđen krajem ovoga mjeseca. Konačna odluka o preuzimanju, ako do njega dođe, očekuje se početkom iduće godine. 13. Statistika Cijene industrijskih proizvoda u srpnju povećane 0,5 posto - Cijene industrijskih proizvoda kod proizvođača u srpnju su u Hrvatskoj u odnosu na lipanj ove godine povećane za 0,5 posto, dok je porast u usporedbi s istim mjesecom lani nešto manjih 0,2 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Od početka godine do kraja srpnja cijene industrijskih proizvoda prosječno su mjesečno rasle po stopi od 0,185 posto ili 1,3 posto ukupno za prvih sedam mjeseci ove godine. U prvih sedam mjeseci ove godine cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima smanjene su za 1,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani, pri čemu su najvećih 8,1 posto smanjene cijene energije. U odnosu na lipanj, u srpnju su, promatrano po glavnim industrijskim grupacijama, cijene intermedijarnih proizvoda povećane za 1,3 posto, trajni proizvodi za široku potrošnju poskupjeli su za 0,9 posto, a netrajni za 0,4 posto. Istodobno su cijene kapitalnih proizvoda bile niže za 0,8 posto, dok su proizvođačke cijene energije u prosjeku ostale na razini cijena iz lipnja. Najznačajniji 17,1 postotni porast cijena zabilježen je u preradi drva i proizvoda od drva, osim namještaja, a slijede 3,8 posto više cijene industrijskih proizvoda u proizvodnji celuloze, papira i papirnih proizvoda. U proizvodnji hrane i pića te proizvodnji metala cijene su povećane za 0,5 posto, u vađenju ostalih ruda i kamena za 0,3 posto, a najmanjih 0,2 posto porasle su cijene u izdavačkoj i tiskarskoj djelatnosti te proizvodnji namještaja. Nasuprot tome, najveći pad cijena na mjesečnoj razini - od 4,9 posto, u srpnju je zabilježen u proizvodnji RTV i komunikacijskih aparata te opreme, a za 0,8 posto snižene su i cijene u proizvodnji metalnih proizvoda (osim strojeva i opreme).

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙