NJ 14.VIII.-DPA-SAD I ARAPI

NJEMAČKA DPA * 14. VIII. 2002. Arapi se sve više udaljuju od iračkih planova američke vlade "Dok iračka oporba u izgnanstvu marljivo raspravlja s američkom vladom o mogućim putovima uklanjanja režima predsjednika Saddama Huseina, arapske države Washingtonu okreću leđa. Jer većina arapskih država u nasilnom preokretu u Bagdadu pod ravnanjem SAD-a, može samo izgubiti. Neki bi vladari u regiji doduše bili više nego sretni da Saddam Husein, koji se rado predstavlja kao spasitelj palestinskoga naroda, netragom nestane. No napad na Bagdad ne bi naštetio samo terorizmu i drugim gospodarskim granama u bliskoistočnoj regiji, nego bi i proameričke vlade u Kairu, Amanu i na Zaljevu doveo pod pritisak. Osim toga boje se da bi se Irak poslije preokreta mogao raspasti na jedan kurdski, jedan sunitski i jedan šiitski dio, a posljedica bi bila destabilizacija regije. U arapskim zemljama za sada nitko ne vidi točno zašto bi Saddama Huseina i njegovo možda još postojeće oružje za masovno uništavanje trebalo uništiti baš sada - jedanaest godina nakon svršetka Zaljevskoga rata. 'Napad na Irak naštetio bi američkim interesima u cijeloj regiji', upozorio je egipatski muftija Ahmed el Tajjeb u srijedu, 'bijes i mržnja arapskih i islamskih naroda na američku vladu time bi se još povećali.' Tu prosudbu dijeli i većina političkih stručnjaka na Bliskom istoku, po čijem je mišljenju vlada američkog predsjednika Georgea W. Busha sa svojim, s arapskog stajališta nepravednim, držanjem u izraelsko-palestinskom sukobu proteklih mjeseci, postala krajnje neomiljenom. 'Neki ljudi u SAD-u - osobito u medijima - ne mogu, ili jednostavno ne žele, vjerovati da (...) Saudijci uistinu odbijaju nešto što SAD želi, pa makar to bio rat koji cijeloj regiji ne bi donio ništa pozitivno', navodi arapski list Al-Hayat riječi vladinog dužnosnika u Rijadu. Pri tomu je saudijski prjestolonasljednik Adbullah Ibn Abdelasis svoju poruku američkim medijima uputio tri puta u tjedan dana: 'Mi smo protiv rata na Irak.' Njegov ministar vanjskih poslova kraljević Saud el Faisal izjavio je: 'Nema nikakvih dokaza da Irak predstavlja prijetnju, a bez dokaza nećemo sudjelovati u ratu protiv Iraka.' Uistinu vladarska kuća Saudijske Arabije koja je u Zaljevskom ratu 1991. bila na strani SAD-a zajedno s Kuvajtom kojega su napali Iračani i američkoj vojsci i danas dopušta korištenje vojnih uporišta u kraljevini, trenutačno se Saddama Huseina mora bojati manje nego sve većeg protuamerikanizma vlastitog naroda. U traženju neophpdne potpore vrsni umjetnik opstanka iz Bagdada sada se udvara svim arapskim režimima i čak se želi pomiriti sa zakletim neprijateljem Kuvajtom. Ipak se ne može isključiti da je neka od Iraku susjednih država obećala Amerikancima da će u slučaju napada na Irak šutjeti ili čak pružati diskretnu pomoć. No nitko ne želi biti uhvaćen na djelu. Koliko je pitanje potpore antisadamskoj politici SAD-a osjetljivo, pokazuje i primjer Jordana. Poslije iznenadnog gostovanja kraljevića Hassana na susretu iračkih časnika u izgnanstvu u Londonu prošloga mjeseca, kraljevska je kuća požurila zajamčiti da se jordansko protivljenje napadu na Irak nimalo nije promijenilo. I nagađanja prema kojima su jordansko-američki manevri 'Infinite Moonlight', započeti u srijedu u jordanskoj pustinji, navodno povezani s američkim prijetnjama Bagdadu, vlada u Amanu je ovoga tjedna žurno opovrgnula", piše Anne-Beatrice Clasmann.