ZAGREB, 14. kolovoza (Hina)LJUBLJANA - Predsjednici vlada Hrvatske i Slovenije Ivica Račan i Janez Drnovšek u srijedu su cijeli sat telefonski razgovarali o međudržavnim odnosima, posebno o problemu ribarenja u Piranskom zaljevu,
ustvrdili su izvori bliski slovenskom premijeru koje prenosi slovenski radio.Oba su premijera, navode isti izvori, ocijenila da sadašnji incidenti u piranskom akvatoriju "ne koriste ni jednoj ni drugoj strani", te da je povjerenstvo za provođenje malograničnog sporazuma, čiji su supredsjetatelji Olga Kresović Rogulja i Benjamin Lukman u srijedu razgovarali o ribarskom pograničnom režimu, pravo mjesto da se sadašnji problemi riješe.LJUBLJANA - Sporno pitanje ribarstva koje dovodi do incidenata u Piranskom zaljevu potrebno je riješiti u okviru diplomatske komisije za provedbu malograničnog sporazuma, priopćio je kabinet slovenskog premijera Janeza Drnovšeka, u vezi jednosatnog telefonskog razgovora koji su o problemu ribarenja i granice u Piranskom zaljevu u srijedu imali hrvatski i slovenski premijer. "Sporno pitanje ribarstva treba riješiti u okviru sporazuma o malograničnom prometu i suradnji, a razgovore valja nastaviti sve dok se ne nađe odgovarajuće rješenje", navedeno je u izjavi iz
ZAGREB, 14. kolovoza (Hina)
LJUBLJANA - Predsjednici vlada Hrvatske i Slovenije Ivica Račan i
Janez Drnovšek u srijedu su cijeli sat telefonski razgovarali o
međudržavnim odnosima, posebno o problemu ribarenja u Piranskom
zaljevu, ustvrdili su izvori bliski slovenskom premijeru koje
prenosi slovenski radio.
Oba su premijera, navode isti izvori, ocijenila da sadašnji
incidenti u piranskom akvatoriju "ne koriste ni jednoj ni drugoj
strani", te da je povjerenstvo za provođenje malograničnog
sporazuma, čiji su supredsjetatelji Olga Kresović Rogulja i
Benjamin Lukman u srijedu razgovarali o ribarskom pograničnom
režimu, pravo mjesto da se sadašnji problemi riješe.
LJUBLJANA - Sporno pitanje ribarstva koje dovodi do incidenata u
Piranskom zaljevu potrebno je riješiti u okviru diplomatske
komisije za provedbu malograničnog sporazuma, priopćio je kabinet
slovenskog premijera Janeza Drnovšeka, u vezi jednosatnog
telefonskog razgovora koji su o problemu ribarenja i granice u
Piranskom zaljevu u srijedu imali hrvatski i slovenski premijer.
"Sporno pitanje ribarstva treba riješiti u okviru sporazuma o
malograničnom prometu i suradnji, a razgovore valja nastaviti sve
dok se ne nađe odgovarajuće rješenje", navedeno je u izjavi iz
Drnovšekovog kabineta u kojemu se navodi da se s time složio i
premijer Račan.
Dodaje se da će dva premijera nastaviti dijelog jer dvije susjedne
države moraju razvijati dobrosusjedske i prijateljske odnose, a
sva su zaoštravanja između njih bez smisla i treba ih izbjegavati.
LJUBLJANA/ZAGREB - Popodne je završen višesatni sastanak hrvatskih
i slovenskih diplomata u dvorcu Mokrice, posvećen traženju
rješenja za izbjegavanje incidenata u Piranskom zaljevu i
ostvarivanju sporazuma o malograničnom prometu.
Kako se navodi u zajedničkoj izjavi za javnost, koju je objavilo
slovensko ministarstvo vanjskih poslova, obje su strane na
sastanku izrazile suglasnost da je trenutačno stanje u graničnom
području na moru potrebno smiriti obostranim naporima, te da je to
preduvjet za daljnji nastavak izvođenja gospodarskog ribolova
predviđenog malograničnim sporazumom.
"Upravo malogranični sporazum trajno ukida incidentnu situaciju u
pograničnom području na moru", navodi se u priopćenju nakon
sastanka koji je s hrvatske strane vodila Olga Kresojević Rogulja,
a sa slovenske Benjamin Lukman.
ZAGREB - Trenutačno stanje u pograničnom morskom području Hrvatske
i Slovenije potrebno je umiriti, ocijenjeno je na današnjem
sastanku supredsjedatelja stalne mješovite komisije za provedbu
Sporazuma između Hrvatske i Slovenije o prometu i suradnji (SOPS),
održanom u Mokricama.
Uz supredsjedatelje Stalne mješovite komisije za provedbu SOPS-a,
Olgu Kresović-Rogulja i Benjamina Lukmana, na sastanku su
sudjelovali i supredsjedatelji Potkomisije za ribarstvo Zlatko
Homen i Franc Potočnik, priopćeno je iz Ministarstva vanjskih
poslova.
Obje su strane suglasne da je potrebno obostranim naporima trenutno
stanje u pograničnom području na moru najprije umiriti, što je
preduvjet za daljnju realizaciju i implementaciju gospodarskog
ribolova na moru. Upravo ta realizacija SOPS-a trajno uklanja
incidentnu situaciju u pograničnom području na moru, ocjenjeno je u
zajedničkoj izjavi nakon sastanka.
ZAGREB - Američka ponuda Hrvatskoj za zaključenje bilatarelnog
sporazuma o neizručenju američkih građana Međunarodnom kaznenom
sudu (ICC) razmatra se, a konačna će odluka biti donesena nakon što
se usklade stajališta između vlade i drugih institucija vlasti,
izjavio je u srijedu u Zagrebu v.d. glasnogovornika Ministarstva
vanjskih poslova Žarko Plevnik.
"Zahtjev Sjedinjenih Država je u razmatranju te se između vlade i
drugih institucija vlasti čeka usklađivanje stajališta i konačna
odluka", izjavio je Hini Žarko Plevnik. Međutim, "Hrvatska
najvjerojatnije neće prihvatiti američku ponudu za sklapanje
bilateralnog sporazuma", rekao je Plevnik, citirajući izjavu
ministra vanjskih poslova Tonina Picule hrvatskim medijima.
Hrvatska se ne može obvezati da svoje građane izručuje Haaškom
sudu, a da to isto ne želi učiniti sa stranim državljanima bez
obzira iz koje zemlje oni dolazili. Republika Hrvatska se nalazi u
delikatnom položaju, jer ima jednu obvezu više od ostalih kandidata
za članstvo u EU-u, a to je obveza suradnje s Haaškim sudom, koja se
odvija dobro i koju hrvatska vlada shvaća ozbiljno, tako da
američki zahtjev ostavlja mali manevarski prostor, rekao je
Plevnik.
PRAG - Opasnost od poplava u pojedinim zemljama Europe ne jenjava,
iako za sada nema novih padalina koje bi mogle pogoršati situaciju,
javljaju novinske agencije.
Češka je policija evakuirala stanovnike Starog grada u Pragu iako
se čini da se opasnost od daljnjih poplava smanjuje.
U cijeloj Europi najmanje su 94 osobe poginule u poplavama, i to
najviše u Rusiji - čak 59.
I dok razina Vltave raste polako pojačava se vjetar koji je u
srijedu pojačao strah od toga da bi valovi mogli porušiti pješčane
nasipe u glavnom češkom gradu.
Dužnosnici u susjednoj Slovačkoj također su proglasili izvanredno
stanje u Bratislavi gdje razina Dunava opasno raste, javlja češka
novinska agencija ČTK.
BERLIN - Oko 3.60 bolesnika i osoba koje se liječe u bolnicama i
klinikama u Dresdenu - gdje je razina Elbe opasno narasla -
evakuirani su u srijedu i prebačeni u bolnice u druge gradove
Njemačke, objavilo je njemačko ministarstvo obrane.
Ovo je najveća operacija evkuacije koju je ikada izvela njemačka
vojska.
Bolesnici, među kojima je i 400 osoba koje se liječle na intenzivnoj
njezi, su prebačeni Airbusom i Transallom u bolnice u Berlinu,
Frankfurtu, Nuermbergu, Stuttgartu i Keolnu. S njima su prebačena i
72 liječnika.
SARAJEVO - Postrojbe NATO-a u BiH pretraživale su u srijedu selo
Čelebeći u potrazi za ljudima koji pomažu bivšem vođi bosanskih
Srba Radovanu Karadžiću i pokušavajući stisnuti omču oko jednog od
najtraženijih ratnih zločinaca u svijetu.
Stanovnici Čelebića, gdje su pripadnici SFOR-a pokušali uhvatiti
Karadžića početkom ove godine, kazali su da su deseci oklopnih
vozila blokirali cestu prema selu u blizini granice s Crnom Gorom.
Za Karadžića, protiv kojeg je Međunarodni kazneni sud za bivšu
Jugoslaviju (ICTY) u Den Haagu podigao optužnicu zbog genocida
počinjeg tijekom rata u BiH od 1992. do 1995. godine, vjeruje se da
se skriva u jednom od sela uz granicu s Crnom Gorom.
Međutim, glasnogovornik SFOR-a je izjavio kako ovaj put cilj racije
nije bio Karadažić kao već u dva navrata ove godine - u veljači i
ožujku.
MOSKVA - Ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao je u srijedu svog
bjeloruskog kolegu Aleksandra Lukašenka da što prije donese odluku
o ujedinjavanju dviju zemalja.
Tijekom razgovora u Kremlju Putin je istaknuo novi rok do ožujka
2004. godine za stvaranje zajedničke države na čijem će čelu ipak
biti Rusija.
Putin je također predložio uvođenje ruske rublje kao dualne valute.
Tako bi rublja mogla biti u cirkulaciji zajedno s bjeloruskom
rubljom već početkom 2004. godine, godinu dana prije nego što je
planirano.
U jednom televizijskom obraćanju Putin je predložio održavanje
zajedničkog referenduma u svibnju 2003. godine o stvaranju
jedinstvene države od Bjelorusije i Rusije.
"Onda bi u prosincu 2003. godine mogo biti izabran jedinstveni
parlament, a u ožujku 2004. godine možda i jedinstveni čelnik",
rekao je Putin.
PRAG - Češki predsjednik Vaclav Havel koji je skratio svoje
ljetovanje u Portugalu kako bi se u srijedu vratio u Prag, otišao je
izravno iz zračne luke u poplavljene četvrti češke prijestolnice,
objavila je televizija.
Havel je posjetio četvrt Holesovice kako bi razgovarao sa
spasiteljima, vatrogascima i policajcima. Zatim je otišao u Stari
Grad kako bi prešao Karlov most na rijeci Vltavi.
Češki predsjednik bi se trebao u srijedu navečer sastati u Dvorcu
Praga s premijerom Vladimirom Spidlom kako bi razgovarali o
katastrofalnoj poplavi.
ŽENEVA - Međunarodni odbor Crvenog križa (ICRC) pokrenuo je program
pomoći najpogođenijim osobama u najvećim gradovima na Zapadnoj
obali, objavljeno je u srijedu u sjedištu ICRC-a u Ženevi.
Taj bi program obuhvatio 20.000 obitelji ili oko 120.000 osoba što
čini 20 posto urbanog stanovništva Zapdne obale i na snazi bi bio do
kraja godine, dodaje se u priopćenju.
Pogođene obitelji bi primile mjesečne bonove za kupnju u iznosu od
90 dolara kako bi si kupili hranu i kućanske potrepštine kod
nabavljača koje opskrbljuje ICRC.
"S obzirom na ozbiljnost sadašnje situacije ICRC je pokrenuo ovaj
program kako bi pomogao najpogođenijim obiteljima u valu nasilja,
blokada pojedinih dijelova te policijskih satova", ističe ICRC u
svom priopćenju.
NEW YORK - Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda prihvatilo je u
srijedu rezoluciju kojom proširuju mandat Misije Ujedinjenih
Naroda u Etiopiji i Eritreji, kako bi im omogućile obilježavanje
granice između te dvije zemlje.
Jednoglasno prihvaćena rezolucija 1430 omogućuje pripadnicima
Plavih kaciga da deminiraju područja koja se trebaju obilježiti i
osiguraju logističku podršku članova Graničnog povjerenstva za
Eritreju i Etiopiju (EEBC).
EEBC je odredila i objavila 13. travnja obrise granice između te
dvije zemlje koje su bile u sukobu između 1998. i 2000. u kojem je
poginulo nekoliko desetaka tisuća ljudi, a stotine tisuća se
smatraju nestalima.
SKOPLJE - Organizacija Amnesty International je izrazila
zabrinutost zbog kršenja ljudskih prava u Makedoniji u svom
izvješću o stanju u toj bivšoj jugoslavenskoj republici,
objavljenom u srijedu.
Amnesty International navodi da su povrede počinjene i s makedonske
i s albanske strane, što nije rezultiralo sudskim istragama, a nema
velikih izgleda da se takov stanje popravi.
"Policija radi u ozračju nekažnjivosti i ništa ne ukazuje da će
kršenja ljuskih prava od strane državnih službenika ikada biti
istražena, dok su članovi albanske ONA-e (Oslobodilačke nacionalne
armije) amnestirani", izjavila je organizacija za obranu ljudskih
prava u to izvješću.
Amnesty ističe da prema "raspoloživim informacijama" policija
redovno pribjegava mučenju članova albanske zajednice" u području
Tetova.
ONA "je odgovorna za kršenja ljudskih prava, zbog otmice i mučenja
civila i protjerivanja članova makedonske zajednice s namjerom da
izvedu etničko čišćenje", prema tom izvješću.
(Hina) sv