ZAGREB, 14. kolovoza (Hina) - Na Veliku Gospu ili blagdan Uznesenja Marijina, 15. kolovoza, koji u Hrvatskoj ima status državnoga blagdana, na stotine tisuća vjernika hodočastit će i pribivati misnim slavljima u mnogobrojnim hrvatskim
marijanskim svetištima, a posebno u tri najveća nacionalna svetišta na hrvatskom sjeveru - Mariji Bistrici, hrvatskom jugu - Sinju i hrvatskom primorju - na Trsatu.
ZAGREB, 14. kolovoza (Hina) - Na Veliku Gospu ili blagdan Uznesenja
Marijina, 15. kolovoza, koji u Hrvatskoj ima status državnoga
blagdana, na stotine tisuća vjernika hodočastit će i pribivati
misnim slavljima u mnogobrojnim hrvatskim marijanskim svetištima,
a posebno u tri najveća nacionalna svetišta na hrvatskom sjeveru -
Mariji Bistrici, hrvatskom jugu - Sinju i hrvatskom primorju - na
Trsatu. #L#
Zagrebački nadbiskup Josip Bozanić, na najpoznatiji Marijin
blagdan u hrvatskome narodu, koji neki nazivaju "ljetni Božić",
svečano misno slavlje predvodit će u 11 sati u Mariji Bistrici, na
prostoru Crkve na otvorenom - blaženi Alojzije Stepinac.
Nadbiskup splitsko-makarski Marin Barišić, nakon jutarnje
procesije sa slikom Čudotvorne Gospe Sinjske, u 11 sati predvodit
će misu na sinjskom gradskom trgu.
Središnje koncelebrirano misno slavlje u svetištu Gospe Trsatske ,
gdje se očekuje veliki broj hodočasnika iz Rijeke i okolice,
predvodit će u 18,30 sati riječki nadbiskup Ivan Devčić.
Poseban odnos prema Gospi u Hrvatskoj, koju hrvatski puk štuje "kao
Kraljicu Hrvata", potvrđuje već knez Branimir 888., a o tome
svjedoči i natpis s crkve u Gornjem Muću. Kraljica Jelena podignula
je u Solinu početkom X. stoljeća veliku crkvu posvećenu Mariji koja
se danas naziva hrvatskim Gospinim prasvetištem.
"Marijina svetišta ili prošteništa, nezaobilazna su u pastoralu
Crkve", izjavio je u intervju blagdanskom dvobroju "Glasa Koncila"
bibličar fra Bonaventura Duda, napominjući kako je važno da se u tim
svetištima propovijeda "pravo bogoljubje i čovjekoljubje".
Fra Bonaventura Duda danas se naročito sjeća održavanja VIII.
mariloškog i IX. marijanskog kongresa 1971. u Zagrebu i Mariji
Bistrici, kada se na svečanoj misi okupilo oko 100.000 Hrvata i oko
4 tisuće Slovenaca. Živko Kustić, kako podsjeća o. Bonaventura
Duda, kometirao je sve to u "Glasu Koncila" pod naslovom "Nikada još
ovo nije vidjela katolička Hrvatska", a nadbiskup Kuharić tada je
za sljedeći broj istoga lista napisao: "Svijet kojemu treba da
služimo, za nas je hrvatski narod".
O Isusovoj majci Mariji, kako zagrebački pomoćni biskup Vlado Košić
piše u "Glasu Koncila", Crkva je kroz povijet definirala četiri
dogme.
Naslov "Djevica" ili još češće "Blažena Djevica Marija" prvi je put
u službenoj formuli spomenut na Carigradskom saboru 381. Mariju kao
Bogorodicu definira Efeški sabor 431., iako je ta definicija
uslijedila nakon što je kršćanski puk već tako slavio Mariju. Dogmu
da je Marija bezgrejšno začeta proglasio je 1854. papa Pio IX., a da
je Marija na nebo uznesena definirao je 1950. papa Pio XII.
Kroz povijest kršćanstva od prvobitne Pracrkve, o Majci Božjoj
razne su kršćanske Crkve i zajednice - pravoslavni, anglikanci,
reformirani - razvili svoju marijansku teologiju.
Najpoznatija svetišta Majke Božje u svijetu su portugalsko -
Fatima, francusko - Lurd, poljsko - Čenstohova, meksičko -
Guadalupe, argentinsko - Lujan i vijetnamsko - La Vang.
(Hina) mc sšh