GB-US-IL-HR-VLADE-Vlada-Sudovi-Organizacije/savezi BBC 12. VIII. moguća reakcija vlade na američki zahtjev o uzajamnom neizručivanju BRITANSKI RADIO - BBC12. VIII. 2002.Kako će reagirati Hrvatska vlada na američki zahtjev o uzajamnom
neizručivanju? Prilog Maroje Mihovilovića iz ZagrebaNema još službene potvrde jesu li Sjedinjene Države već i Hrvatskoj, kao što su to učinile i nekim drugim europskim zemljama, ponudile bilateralni sporazum o budućem recipročnom neizručivanju eventualno optuženih državljana dviju zemalja budućem stalnom Međunarodnom kaznenom sudu, ali takva mogućnost već izaziva brige Hrvatskoj vladi. Sjedinjene Države već su raznim zemljama ponudile takve bilateralne sporazume po kojima zemlja koja sa SAD-om potpiše takav sporazum neće budućem stalnom Međunarodnom kaznenom sudu izručivati optužene američke građane koji bi se našli na teritoriju te zemlje. Zauzvrat Washington ne bi izručivao sudu eventualno optužene državljane tih zemalja, ako bi se oni zatekli na američkom teritoriju. Za sada su sa Sjedinjenim Državama takve sporazume potpisali Izrael i Rumunjska, a neke druge zemlje razmatraju tu mogućnost. Norveška je odbila američki prijedlog, kao što će to učiniti još neke zapadnoeuropske države koje drže da takvi sporazumi unaprijed
BRITANSKI RADIO - BBC
12. VIII. 2002.
Kako će reagirati Hrvatska vlada na američki zahtjev o uzajamnom
neizručivanju?
Prilog Maroje Mihovilovića iz Zagreba
Nema još službene potvrde jesu li Sjedinjene Države već i
Hrvatskoj, kao što su to učinile i nekim drugim europskim zemljama,
ponudile bilateralni sporazum o budućem recipročnom neizručivanju
eventualno optuženih državljana dviju zemalja budućem stalnom
Međunarodnom kaznenom sudu, ali takva mogućnost već izaziva brige
Hrvatskoj vladi. Sjedinjene Države već su raznim zemljama ponudile
takve bilateralne sporazume po kojima zemlja koja sa SAD-om potpiše
takav sporazum neće budućem stalnom Međunarodnom kaznenom sudu
izručivati optužene američke građane koji bi se našli na teritoriju
te zemlje. Zauzvrat Washington ne bi izručivao sudu eventualno
optužene državljane tih zemalja, ako bi se oni zatekli na američkom
teritoriju.
Za sada su sa Sjedinjenim Državama takve sporazume potpisali Izrael
i Rumunjska, a neke druge zemlje razmatraju tu mogućnost. Norveška
je odbila američki prijedlog, kao što će to učiniti još neke
zapadnoeuropske države koje drže da takvi sporazumi unaprijed
potkopavaju autoritet Međunarodnog suda za čije su se osnivanje,
radi suđenja ratnim zločinima diljem svijeta upravo europske
zemlje posebno zalagale. One su oštro predbacile Rumunjskoj što je
već potpisala taj sporazum, a nije se savjetovala s Europskom
unijom iako joj želi pristupiti. S druge strane, iz Washingtona je
već došlo upozorenje da će SAD preispitati svoje odnose sa svakom
zemljom koja to ne potpiše, te tim zemljama neće više davati civilnu
i vojnu pomoć.
U zagrebačkim pravnim krugovima drži se da će taj zahtjev
Sjedinjenih Država kad dođe u Zagreb, ako već nije došao, staviti
Hrvatsku u vrlo neugodan položaj, jer Hrvatska želi razvijati
odnose i sa SAD-om, ali i s Europskom unijom. Europska unija već
odavno očekuje da Hrvatska koja teži ulasku u uniju usuglašuje
svoje stavove s njom. Uz to moguća odluka Hrvatske da prihvati taj
američki prijedlog, iako se on ne bi po svemu sudeći odnosio i na
Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju koji već djeluje u
Haagu, smanjila bi vjerodostojnost Hrvatske i prema tom sudu, a
sigurno bi dovela do pojačanog unutrašnjeg pritiska na Hrvatsku
vladu da ona hrvatske optuženike više ne izručuju haaškom sudu. Ako
Washington može takvim diplomatskim manevrom štititi eventualne
američke optuženike - drže protivnici izručenja osumnjičenika u
Haag - zašto bi Hrvatska izručivala haaškom sudu svakoga koga sud
traži?
(BBC)