DW 12. VIII. FAZ O MLAKIM REFORMSKIM MJERAMA U HRVATSKOJ

DEUTSCHE WELLE - DW 12. VIII. 2002. Frankfurter Allgemeine Zeitung: Hrvatska vlada mlako provodi reformske mjere 'Tko pomisli na Hrvatsku, danas ponovo misli na čarobnu ljepotu gotovo dvije tisuće kilometara duge Jadranske obale. Istodobno su strahote rata(...) koje su prouzročile štetu od gotovo 15 milijardi dolara još uvijek prisutne. Na mnogim mjestima u Zagrebu, u kojem živi petina od 4,4 milijuna Hrvata, prose ratni veterani i starice. Hrvatsko gospodarstvo vrlo teško odbacuje dvostruki teret - teret rata i teret godina socijalističkog samoupravljanja s jugoslavenskim obilježjem. Posebno opterećenje jest i hipoteka koju su ostavile godine vladavine predsjednika Franje Tuđmana.(...) U gospodarskoj i političkoj transformaciji Hrvatska znatno šepa za svojim susjedama: Slovenijom i Mađarskom. Tek s promjenom vlasti 2000. godine ozbiljno se pošlo reformskim putem - zbog toga zemlja danas još uvijek ne pripada skupini kandidata za pristup Europskoj uniji' - tako je u kratkim crtama Hrvatsku predstavio današnji Frankfurter Allgemeine Zeitung. U napisu Carole Kaps gvori se gospodarskom stanju u zemlji: 'U Zagrebu, gradu dražesnoga šarma, vlada ljetno ozračje, no njegova vedrina samo je fasada iza koje se, kao i posvuda u reformskim državama srednje i istočne Europe, kriju duboka razočarenja. Nakon svakog od triju parlamentarnih izbora nezadovoljstvo Hrvata svojim političarima bivalo je sve veće - prekršena su bezbrojna obećanja. Nezaposlenost se danas popela na 23 posto, dok u nekim posebno nerazvijenim područjima iznosi i do 50 posto. Između 25 i 40 posto stvaranja vrijednosti u Hrvatskoj odvija se u sivoj ekonomiji. To doduše nezaposlene i njihove obitelji spašava od bijede, ali dugoročno ona ne nudi nikakvo rješenje za taj veliki problem. Nezaposlenost bi trebala biti još i veća - budući da se prestruktuiranje i privatizacija najvećih državnih poduzeća nalazi tek na početku. Ni jedan se političar do sada nije odvažio odlučnim reformama svoju karijeru staviti na kocku - tako Hrvatska i danas još više od 50 posto bruto domaćega proizvoda stvara u neuspješnim, zastarjelim poduzećima koji gubitke pokrivaju subvencijama.' Autorica članka naglašava kako je tek nedavno vlada socijaldemokratskog premijera Račana odlučila nakon Telekoma djelomično privatizirati INA-u i HEP, ali da se još ne usuđuje krenuti u pretvorbu, a možda i zatvaranje velikih gubitaša - pet državnih brodogradilišta. Vlada se, prema mišljenju stručnjaka, do sada uporno držala pogrešnoga argumenta kako je brodogradnja strategijski i sa stajališta politike zapošljavanja motor izvoza i gospodarskoga rasta i vrlo bitna, no stvarnost izgleda drugačije. Hrvati će moći zauzeti svoje mjesto na tržištu najviše s jednim do dva posebna proizvoda budući da Kinezi grade vrlo moderna brodogradilišta i nude uvjete koje Hrvatska na svjetskom tržištu ne može pratiti, stoji u analizi jednog inozemnog ekonomista. I argumenti o većem zapošljavanju su bajke jer domaćih dobavljača gotovo da i nema, a u brodogradilištima danas radi samo jeftina radna snaga iz istočne Europe. Skupe se hrvatske stručnjake odavno ne može platiti, a oni u međuvremenu za život zarađuju negdje u Europi. Nakon tajkunizacije, u Hrvatskoj koncept privatizacije ima prizvuk nečeg nemoralnog, stoga je jedna od brojnih zadaća nove vlade rehabilitacija gospodarske i političke etike. Neovisni suci, učinkoviti i prije svega brzi sudski procesi, jasni vlasnički odnosi, kao i nedvosmislena primjena postojećih zakona - prije svega prilikom stečajeva - nisu tek osnovni preduvjeti dobrog gospodarskog sustava. Oni su neizostavni i za inozemna ulaganja. Hrvatska ih do sada nije baš posebno privlačila jer uz nedovoljne pravne sigurnosti još postoji i veliki deficit u upravi i čitav niz birokratskih prepreka i propisa koji ulagačima nepotrebno otežavaju život. Osim toga, tržište rada je do te mjere regulirano raznim zakonima i propisima da je čak složenije i od njemačkog zakonodavstva na tom području, ističe se u njemačkim gospodarskim krugovima. - Hoće li Račanova vlada do novih izbora uspjeti provesti reformu državnih poduzeća - pitanje je koje je autorica članka o stanju u hrvatskom gospodarstvu postavila Žarku Miljenoviću, glavnom ekonomistu Zagrebačke banke. = Na žalost u vladi je do sada jedva bilo ekonomske kompetentnosti, a osim toga pokazala je kako ne prima savjete. To bi se, kaže Miljenović, s novim ministrom gospodarstva Ljubom Jurčićem možda moglo promijeniti. Ali, put ove vlade nije pogrešan, samo se sve odvija presporo. Naše nade zbog toga leže u privatnome sektoru i u europskim integracijskim procesima. Želja da Hrvatska uskoro bude članicom Europske unije tjera hrvatske transformacijske i reformske procese korak po korak naprijed. A budući da hrvatsko društvo velikom većinom zagovara put prema Europi, taj se proces više ne može zaustaviti, naglašava Miljenović. (DW)