ZAGREB, 11. kolovoza (Hina) - Među zaposlenima u Hrvatskoj najviše je osoba - njih oko 58 posto sa srednjom školom, gotovo petina ima više i visoko obrazovanje, 15 posto ih je sa završenom i 6 posto s nezavršenom osnovnom školom, a
bez škole je 0,4 posto zaposlenih ili njih nešto više od šest tisuća.
ZAGREB, 11. kolovoza (Hina) - Među zaposlenima u Hrvatskoj najviše
je osoba - njih oko 58 posto sa srednjom školom, gotovo petina ima
više i visoko obrazovanje, 15 posto ih je sa završenom i 6 posto s
nezavršenom osnovnom školom, a bez škole je 0,4 posto zaposlenih
ili njih nešto više od šest tisuća.#L#
Žene čine oko 44 posto od ukupno 1.553.643 zaposlenih osoba (po svim
osnovama), a zanimljivo je da žena s fakultetskim obrazovanjem ima
nešto više nego muškaraca. Žene su iznadprosječno zastupljene i
među zaposlenim osobama sa završenom gimnazijom i četverogodišnjim
srednjim školama za zanimanja.
Školska sprema zaposlenih osoba znatno je bolja nego za ukupno
stanovništvo Hrvatske, pokazuje podrobnije sagledavanje podataka
iz prošlogodišnjeg popisa stanovništva.
Dok oko 40 posto ukupnog stanovništva Hrvatske, starijeg od 15
godina, ima najviše završenu osnovnu školu (2,8 posto bez škole,
15,7 posto nezavršenu i 21,7 posto završenu osnovnu školu), među
zaposlenima takvih je gotovo upola manje - odnosno ukupno 21,7
posto.
Među osobama bez i s najnižim obrazovanjem, naime, prevladavaju one
starije dobi. Tako je od oko 105 tisuća osoba bez škole njih gotovo
80 posto starije od 60 godina, a među onima s nezavršenom osnovnom
školom starijih od 60 godina je 72 posto.
Nasuprot nekim ocjenama o slaboj obrazovnoj strukturi hrvatskog
stanovništva, školska sprema zaposlenih osoba u Hrvatskoj
'izdržala' bi usporedbe i s nekim razvijenijim zemljama.
Primjerice, (doduše) po podacima za 1999. godinu, u zemljama EU
prosječni je udio zaposlenih s najviše završenom osnovnom školom
veći nego u Hrvatskoj (29,2 posto prema naših 21,7 posto).
Istodobno, zaposlenih sa srednjom školom u Hrvatskoj ima više nego
u prosjeku u EU (58,3 posto prema 45,4 posto), dok je udio osoba sa
završenim višim i visokim obrazovanjem tek koji postotak
povoljniji u korist EU (22,8 prema hrvatskih 19,4 posto).
Prema podacima o najvišoj školskoj spremi zaposlenih osoba u
Hrvatskoj koje je na svojim web stranicama objavio Državni zavod za
statistiku, onih bez škola je 6.136 ili manje od 0,4 posto, a među
njima više je žena (s udjelom od 61,3 posto) nego muškaraca.
Zaposlenih s nezavršenom osnovnom školom, prema prošlogodišnjem
popisu je 93.581 ili 6 posto, a od toga je većina (oko 76 posto) sa
četiri do sedam razreda osnovne škole, a ostalih 24 posto jedan do
tri razreda osmoljetke. U toj skupini zaposlenih više je muškaraca
(54,5 posto) nego žena.
Osoba koje imaju završenu osnovnu školu među ukupno zaposlenima je
15,3 posto (ili njih 237.427), a sa oko 54 posto tu su zastupljeni
muškarci.
Među ukupno zaposlenim osobama u Hrvatskoj daleko je najviše onih
sa završenom nekom od srednjih škola - 906.531 ili 58,3 posto.
Od toga je gotovo 60 posto (odnosno 543 tisuće) onih sa završenim
školama za zanimanja u trajanju od jedne do tri godine i škola za KV
i VKV radnike, a tu su daleko najzastupljeniji muškarci (sa udjelom
od 70 posto).
Među zaposlenim sa srednjom školom nešto više od jedne trećine
(34,5 posto ili 313 tisuća) završilo je škole za zanimanja u
trajanju od četiri i više godina, a tu su već iznad prosječno (sa
udjelom od 57 posto) zastupljene žene.
Udio žena najveći je pak među zaposlenim osobama sa završenom
gimnazijom - od ukupno 50.220, što je 5,5 posto od ukupnog broja
osoba sa završenom srednjom školom, žena je više od 61 posto.
Relativno nizak udio među ukupno zaposlenim osobama imaju one sa
završenim višim školama, prvim stupnjem fakulteta i stručnim
studijima - takvih je 88.155 ili 5,7 posto, uz približno ujednačenu
zastupljenost žena i muškaraca.
Zaposlenih sa završenim fakultetom (uključujući i magisterije i
doktorate) u Hrvatskoj ima 212.955, što predstavlja udio od 13,7
posto.
No, dok žene čine 51,9 posto među fakultetski obrazovanim
zaposlenim osobama (102.787 žena prema 95.138 muškaraca), u
najvišim stupnjevima školovanja "gube" trku sa muškarcima.
Tako među 9.566 magistara znanosti, što inače čini 0,6 posto od
ukupno zaposlenih, muškaraca je 57,7 posto, a još su zastupljeniji
među zaposlenim osobama s doktoratima. Doktora znanosti ukupno je
5.464, što predstavlja udio od tek 0,35 posto od ukupno zaposlenih,
a do toga su dvije trećine muškarci.
(Hina) ds mć