GB-HR-INTEGRACIJE-Vlada-Organizacije/savezi-Politika BBC 8. VIII. Hrvatska se neće pridružiti NATO-u u sljedećem krugu BRITANSKI RADIO - BBC8. VIII. 2002.Hrvatska neće biti pozvana u NATO u sljedećem krugu. Prilog Maroje Mihovilovića
iz Zagreba.Hrvatski predsjednik Stipe Mesić primio je vrlo važno pismo glavnog tajnika NATO Georgea Robertsona u kojemu ga obavještava o tome kako NATO službeno ocjenjuje dosadašnje napore Hrvatske da uđe u tu euroatlantsku asocijaciju te kakvi su izgledi Hrvatske da taj svoj cilj ostvari. Robertsonovo pismo imalo je tri ključne zadaće. Prvo, time je Robertson obavijestio Hrvatsku da ona neće biti u krugu zemalja koje će na sastanku NATO u Pragu potkraj ove godine biti službeno pozvane da pristupe NATO-u. Iako je Hrvatska relativno kasno uložila energičnije napore da se pridruži NATO-u i o toj svojoj želju relativno kasno službeno obavijestila tu organizaciju, bilo je u prijašnjem razdoblju nekih nagađanja da bi Hrvatska, iako nije ispunila sve kriterije, mogla ipak biti rano pozvana da pristupi NATO zbog njezine važne strateške uloge u rješavanju stanja na prostorima bivše Jugoslavije. Ovim pismo te su spekulacije odbačene. No u istom pismu Robertson je službeno obavijestio Hrvatsku da to što ona neće biti pozvana već u
BRITANSKI RADIO - BBC
8. VIII. 2002.
Hrvatska neće biti pozvana u NATO u sljedećem krugu. Prilog Maroje
Mihovilovića iz Zagreba.
Hrvatski predsjednik Stipe Mesić primio je vrlo važno pismo glavnog
tajnika NATO Georgea Robertsona u kojemu ga obavještava o tome kako
NATO službeno ocjenjuje dosadašnje napore Hrvatske da uđe u tu
euroatlantsku asocijaciju te kakvi su izgledi Hrvatske da taj svoj
cilj ostvari. Robertsonovo pismo imalo je tri ključne zadaće. Prvo,
time je Robertson obavijestio Hrvatsku da ona neće biti u krugu
zemalja koje će na sastanku NATO u Pragu potkraj ove godine biti
službeno pozvane da pristupe NATO-u.
Iako je Hrvatska relativno kasno uložila energičnije napore da se
pridruži NATO-u i o toj svojoj želju relativno kasno službeno
obavijestila tu organizaciju, bilo je u prijašnjem razdoblju nekih
nagađanja da bi Hrvatska, iako nije ispunila sve kriterije, mogla
ipak biti rano pozvana da pristupi NATO zbog njezine važne
strateške uloge u rješavanju stanja na prostorima bivše
Jugoslavije.
Ovim pismo te su spekulacije odbačene. No u istom pismu Robertson je
službeno obavijestio Hrvatsku da to što ona neće biti pozvana već u
Pragu da se pridruži NATO-u ne znači da se Hrvatskoj zatvaraju vrata
NATO-a. Kaže se da se na Hrvatsku računa te da bi mogla biti pozvana
u NATO u nekoj sljedećoj etapi ako ispuni postavljene uvjete za
članstvo. Treći dio pisma govori o nužnosti da Hrvatska ispuni te
uvjete. Hrvatska propušta priliku da već u Pragu bude pozvana u NATO
zato što nije na vrijeme ispunila uvjete koji su joj za članstvo
postavljeni. Činjenica je da se Hrvatska za članstvo u NATO počela
pripremati relativno kasno.
Uvjeti postavljeni pred Hrvatsku, posebno kad je reforma vojske u
pitanju, za nju su bili prilično teški. Bilo je to uveliko zbog
posebnog načina na koji je vojska stvorena u Domovinskom ratu te
zbog posebne političke uloge koju vojska u Hrvatskoj ima, uloge
zbog koje svaka reforma vojske smjesta prerasta i u veliko
političko pitanje. No činjenica je da te specifičnosti nisu jedini
razlog kašnjenja Hrvatske kad je pristup euroatlantskim
asocijacijama u pitanju. Sadašnja je Hrvatska vlada nakon prvotnih
deklarativnih poteza povučenih poslije preuzimanja vlasti prije
dvije i pol godine, bila dosta spora u ispunjavanju međunarodnih
obaveza koje je preuzela.
U prvom redu bilo je to zbog političkih slabosti i svađa unutar
vladajuće koalicije. Uvjeti za prijem u NATO se ne ispunjavaju
dinamikom koju je NATO očekivao pa sada lord Robertson na to svojim
pismom upozorava.
(BBC)