ZAGREB, 8. kolovoza (Hina)- Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila dio "Strategije razvoja Hrvatske u 21. stoljeću" o makroekonomiji i poslala ga na raspravu u Sabor.
ZAGREB, 8. kolovoza (Hina)- Vlada je na današnjoj sjednici
prihvatila dio "Strategije razvoja Hrvatske u 21. stoljeću" o
makroekonomiji i poslala ga na raspravu u Sabor.#L#
Premijer Ivica Račan, zaključujući raspravu o makroekonomskim
aspektima razvoja, jednom od 19 dijelova Strategije, rekao je da je
to dobra podloga za postizanje poželjne razine suglasnosti oko
razvoja zemlje i prepoznavanje onih koji se za razvoj zalažu
stvarno, te onih koji to čine samo na riječima. Ustvrdio je da
zacrtane ciljeve razvoja nije moguće ostvariti bez suglasnosti
socijalnih partnera, ali i politike.
U raspravi je najsumnjičaviji u mogućnost ostvarivanja ciljeva
Strategije bio potpredsjednik Slavko Linić, koji smatra da još nije
došlo do potrebne promjene mentaliteta u društvu u korist razvoja.
Glavni ciljevi makroekonomskog razvoja su, prema riječima Ante
Babića, jednog od sudionika u izradi Strategije, povećanje izvoza i
investicija, smanjenje troškova države i ulaganje u znanje.
Za 15 godina BDP bi se trebao udvostručiti, za što je nužan
gospodarski rast od 5 do 7 posto godišnje. Temeljnim pretpostavkama
za ostvarenje tog cilja autori Strategije smatraju ljudske
resurse, dugu industrijsku tradiciju, povoljan geografski
položaj, zemljište, očuvana prirodna bogatstva i relativno dobru
infrastrukturu.
Predlaže se da se izvoz poveća stimuliranjem kvalitete domaćih
proizvoda jer će ih to učiniti konkurentnijim na stranim tržištima,
a istodobno će se smanjiti uvoz.
Stabilni uvjeti privređivanja, kako oni fiskalni tako i pravni,
pretpostavka su za dugoročna ulaganja u Hrvatsku. Neće se, tvrdi
Babić, privući strani kapital samo snižavanjem poreznih stopa bez
pravne sigurnosti za investitore.
Babić smatra da treba smanjiti troškove vojske i policije, a novac
preusmjeriti u znanje, izjednačiti poreznu politiku u kojoj neće
biti izuzetaka i privilegija jer se porezno rasterećenje može
postići proširenjem baze poreznih obveznika, a ne samo sniženjem
poreznih stopa. Predlaže se i zamrzavanje proračuna i plaća u
javnom sektoru na pet godina ako to bude potrebno radi smanjenja
javne potrošnje.
Potpredsjednik Vlade Goran Granić smatra da Strategija nije samo
putokaz Vladi za određivanje prioriteta u razvoju već i građanima,
menadžerima i nadzornim odborima jer bez njihova angažmana i
podrške razvoja neće biti. Upozorio je i da će cijena rata koja se
ogleda u vanjskom dugu još dugo ograničavati ambiciozniji razvoj.
Ministar financija Mato Crkvenac smatra da Hrvatska ima dobru
podlogu za ostvarenje razvojnih ciljeva zbog stabilnog tečaja i
rasta proizvodnje. Međutim, postavljene ciljeve gospodarskog
rasta smatra teškim, a neke mjere za njegovo ostvarivanje
nerealnim.
Potpredsjednik Ante Simonić i ministri Gvozden Flego i Ljubo Jurčić
smatraju da ljudskim resursima i znanju, kao najvećem hrvatskom
razvojnom potencijalu, treba dati veći značaj u strategiji.
Ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović smatra da autori,
predlažući rezanje sredstava za socijalna davanja, nisu sagledali
postojeću situaciju u kojoj Hrvatska za socijalu izdvaja 0,7 posto
proračunskih sredstava, a europske zemlje oko 1,7 posto.
Ministar za europske integracije Neven Mimica rekao je da
makroekonomski preduvjet za ulazak u EU nije stopa rasta BDP-a, već
razvijenost tržišnog i konkurentnog gospodarstva.
(Hina) ggrb/tr ln