ZAGREB, 6. kolovoza (Hina) - Nakon ostvarenog porasta bruto domaćeg proizvoda od 4,6 posto u prvom tromjesečju, vladini dužnosnici u Hrvatskoj i u drugom kvartalu očekuju stopu veću od 4 posto, pa je i procjena rasta na godišnjoj
razini korigirana sa 3,5 na 4,2 posto.
ZAGREB, 6. kolovoza (Hina) - Nakon ostvarenog porasta bruto domaćeg
proizvoda od 4,6 posto u prvom tromjesečju, vladini dužnosnici u
Hrvatskoj i u drugom kvartalu očekuju stopu veću od 4 posto, pa je i
procjena rasta na godišnjoj razini korigirana sa 3,5 na 4,2 posto.
#L#
Makroekonomsko okruženje u Hrvatskoj u prvoj polovici 2002.
karakterizira nastavak gospodarskog rasta u uvjetima stabilnosti
cijena, istaknuo je ministar financija Mato Crkvenac na
prošlotjednoj sjednici Vlade.
U Ministarstvu financija ocjenjuju da za većinu gospodarskih grana
postoje dobri razlozi za očekivati da bi se mogle kretati
predviđenim stopama rasta. To se prije svega odnosi na trgovinu,
građevinarstvo i turizam.
Istodobno se upozorava i da će za ostvarenje predviđenog
gospodarskog rasta trebati nešto viša stopa porasta industrijske
proizvodnje nego što je ostvarena u prvoj polovici godine.
Stabilnost cijena bi se svakako trebala i zadržati do kraja godine,
napominje se u materijalu Ministarstva financija "Makroekonomsko
okruženje u prvom polugodištu 2002."
Podaci obračuna BPD-a po kategorijama potrošnje pokazuju da su
značajan doprinos njegovom rastu od 4,6 posto u prvom kvartalu ove u
odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje dali osobna potrošnja i
investicije. Kao vrlo pozitivna ocjenjuje se činjenica da je
nastavljen rast investicija koji je iznosio 9,4 posto. Istodobno je
osobna potrošnja zabilježila rast od 6 posto. Međutim, pomalo
zabrinjava visoka stopa uvoza roba i usluga koja je iznosila 7,7
posto, te pad izvoza roba i usluga od 0,6 posto. Državna je
potrošnja zabilježila smanjenje od 2,4 posto i to je već osmi
kvartal zaredom u kojem državna potrošnja ostvaruje pad.
Porast fizičkog obujma industrijske proizvodnje u prvom je
polugodištu iznosio skromnih 2,1 posto. Relativno niska stopa
rasta industrijske proizvodnje najvećim je dijelom posljedica pada
proizvodnje u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom te
niskom stopom rasta prerađivačke industrije kao najznačajnije
industrijske grane (83,3 posto ukupne industrije). Upozorava se da
će od kretanja ukupne industrijske proizvodnje u značajnoj mjeri
ovisiti ukupni gospodarski rast.
Nakon porasta fizičkog obujma građevinskih radova u prošloj godini
za 3,6 posto, početkom 2002. građevinski su se radovi dodatno
intenzivirali. U prva četiri mjeseca rast iznosi 13 posto, dok je u
travnju taj porast iznosio 19,8 posto. Od građevinarstva se u 2002.
očekuje značajan doprinos ukupnom gospodarskom rastu.
Promet u trgovini na malo u prvih je pet mjeseci ove godine porastao
nominalno 12,7 posto a realno 12,2 posto. To djelomično kompenzira
pad inozemne potražnje, međutim, domaća potražnja ne može
zamijeniti inozemnu i pitanje je kad će proizvodnja, ukoliko ne
ojača inozemna potražnja, početi snažnije rasti.
Kretanja robne razmjene s inozemstvom nepovoljnija su od
očekivanih. Po podacima Državnog zavoda za statistiku u prvom je
polugodištu izvezeno roba u vrijednosti od 2.248 milijuna
američkih dolara, što je za svega 0,6 posto više nego u istom
razdoblju lani. Istodobno je uvezeno roba za 4.770 milijuna dolara,
ili za 6,1 posto više. To je rezultiralo deficitom u robnoj razmjeni
s inozemstvom od 2.522 milijuna dolara, a to je za 11,4 posto veći
deficit nego u prvih šest prošlogodišnjih mjeseci.
U prvih je šest mjeseci ove godine zabilježeno 2,6 milijuna
turističkih dolazaka, što predstavlja povećanje za 6,3 posto u
odnosu na istom razdoblje lani. Ukupno je ostvareno 10,5 milijuna
noćenja ili 5,87 posto više. Po nepotpunim podacima za srpanj,
turistički promet u prvoj polovici prošlog mjeseca pokazuju trend
kao i u prvih šest mjeseci, pa u Ministarstvu turizma očekuju da bi
se mogao ostvariti procijenjeni rast turističkog prometa u 2002. od
5 posto.
Ukupni porast cijena na malo u prvoj polovici ove godine iznosio je
2,5 posto, što je najniži porast cijena u posljednjih nekoliko
godina. Na ukupno kretanje cijena do kraja godine utjecat će
administrativno određivane cijene usluga, što se u prvom redu
odnosi na najavljeno skoro poskupljenje struje i plina.
(Hina) ds ds