VOA 6. VIII. ŠIRENJE NATO-A NA BIVŠE SOVJETSKE DRŽAVE

GLAS AMERIKE - VOA 6. VIII. 2002. Nakon Baltika i Kavkaz. Prilog Eda Warnera. Donedavno gotovo nezamislivo, danas je vrlo izgledna budućnost. Ove će se jeseni NATO savez proširiti na još neke države bivšeg sovjetskog bloka, a vjerojatno će, po prvi put, postati stvarnost i na teritoriju samog Sovjetskog saveza, u Litvi, Letoniji i Estoniji. Članstvo u Sjevernoatlantskom savezu traže i Gruzija i Azerbajdžan, države Kavkaza, koje se nalazi južno od ruske federacije. No širenju NATO saveza na jug Moskva će se vjerojatno suprotstaviti. Stručnjak za područje Kavkaza Vladimir Socor kaže da su tamošnje države 'vrlo komplicirana mješavina azijskog i sovjetskog despotizma'. On također očekuje da bi Gruzija i Azerbajdžan trebale postati članice NATO-a do 2005. godine ? bez obzira na to što te zemlje čeka još mnogo posla, ako žele ispuniti uvjete članstva. U Europi mnogi sumnjaju da će ove dvije države u tome uspjeti. Međutim, Vladimir Socor kaže da regija mora biti integrirana u sigurnosnu strukturu Zapada: = NATO je od ključne važnosti u uspostavi sigurnosnog sustava u regiji ? i u vojnom i u političkom smislu. Te će se države na taj način nepovratno usidriti u zapadnoj sigurnosnoj sferi. Ako se to ne dogodi, one će i dalje biti predmet natjecanja Istoka i Zapada u regiji gdje Rusija drži da su ugroženi njezini nacionalni interesi. Vladimir Socor kaže da je Rusija u vojnom smislu preslaba, te da će Moskva zbog toga biti oštra na riječima, ali ne i u djelima. Međutim, direktor Programa za proučavanje sigurnosti u regiji Crnog mora sa sveučilišta Harvard Sergej Konopljov upozorava da ne treba očekivati da će Rusija ostati pasivna. = Jedno je Partnerstvo za mir, u kojem je sada i Rusija, a drugo je članstvo u NATO-u ? upozorava ovaj američki stručnjak. Rusiju brine moguća aktivnija uloga Azerbajdžana, koji će možda iskoristiti svoj odnos s NATO savezom te se svrstati protiv Rusije i Irana. To bi mogla učiniti i Gruzija. U tom slučaju, Moskva bi izgubila i ono što joj je preostalo od utjecaja u regiji. Ne treba zaboraviti da je Azerbajdžan vrlo bogat sirovinama. No Rusija možda i nema baš neki veliki izbor - kaže Vladimir Socor koji ističe da je zapadna orijentacija i u Gruziji i u Azerbajdžanu nešto što se više ne može promijeniti. = Oni su svjesni da blagostanje dolazi jedino sa Zapada. Svjesni su također da je na Zapadu smještena i sva politička i vojna moć - kaže Vladimir Socor. No Rusija u Gruziji ima vojne baze. Ruski je utjecaj posebno snažan u trećoj kavkaskoj državi u Armeniji, koja ne želi ući u NATO savez. Azerbajdžan i Armenija već se više od deset godina spore oko pograničnog područja Nagorni Karabah. Kao što Zapad već godinama jača Azerbajdžan i Gruziju, Rusija pomaže Armeniji ? ističe Sergej Konopljov. On dodaje da zapadni utjecaj na Kavkazu nije toliko čvrst. Predsjednici Azerbajdžana i Gruzije već su u starijoj dobi i ne zna se tko će ih naslijediti. U borbi za vlast nakon njihove smrti svašta se može dogoditi. = Ne isključujem mogućnost da nakon njihove smrti obje zemlje ponovno uđu u rusku sferu utjecaja. Rusija već radi u tom smjeru. Sadašnji predsjednici, Ševarnadze u Gruziji i Alijev u Azerbajdžanu imaju mnogo protivnika - kaže ovaj profesor sa Harvarda. Oba analitičara, i Vladimir Socor i Sergej Konopljov prognoziraju da će se natjecanje za sfere utjecaja na Kavkazu u skoroj budućnosti još više pooštriti. (VOA)