GB BBC 6. V. TISAK

BRITANSKI RADIO - BBC 6. V. 2002. Tisak Britanski tisak danas piše o njemačkoj predizbornoj kampanji, kao i o protivljenju Anglikanske crkve i većine britanskog stanovništva američkom napadu na Irak. The Times navodi izjave čelnika Anglikanske crkve koji drže da je mogućnost napada na Irak izazvala protivljenje unutar Crkve kakvo nije viđeno poslije Sueske krize. Četiri anglikanska biskupa, uključujući i budućeg duhovnog vođu Crkve canterburyjskog nadbiskupa, uputili su pismo službenom Londonu u kojem napad na Irak ocjenjuju nemoralanim i nezakonitim. Mnogi drugi biskupi također se protive napadu, navodeći nedostatak nove rezolucije Ujedinjenih naroda koja bi poduprijela napad kao glavni razlog prosvjeda, piše list. Navodeći riječi crkvenih čelnika koji su javno pokazali neslaganje, protivljenje kojim se britanski premijer Toni Blair sučeljava u vezi napada na Irak ne dolazi samo iz ljevičarskih, nego i iz širih krugova Anglikanske crkve, zaključuje list. The Financial Times piše da rezultati ankete jučer objavljene pokazuju da pedeset dva posto britanskog stanovništva drži da se u slučaju američkog napada na Irak Britanija ne bi trebala priključiti. Britanska vlada želi smanjiti spekulacije o mogućem napadu na Irak, ali se u Britaniji čuje sve više glasova koji se protive vojnoj akciji. Protivnici takve kampanje su ne samo javnost već i Crkva, pa i vodeći članovi konzervativne stranke koji ne vjeruju da će napad imati nužnu potporu ako je jedini cilj da se u Irak uvede zapadnjačka vlada. The Guardian donosi mišljenje da bi napad na Irak mogao imati dva vrlo različita utjecaja na cijenu nafte na svjetskim burzama, te da do sada nitko nije posvetio pozornost tome pitanju. Cijene nafte bi, prema procjeni lista, mogle skočiti ili pasti ovisno o tijeku rata. Ukoliko rat ne bi išao predviđenim tijekom i ako bi Sadam Husein uspio napasti saudijska i kuvajtska naftna polja, količina nafte trenutno u opticaju na svjetskim tržištima pala bi, a cijena skočila. U slučaju da se smijeni Sadam Husein, Irak bi proizvodio mnogo više nafte nego dosad i cijena crnog zlata bi pala. List piše da takav scenarij ujedno ukazuje na razloge zbog kojih su Saudijska Arabija, Iran i Kuvajt vrlo zainteresirani da iračkog predsjednika zadrže na vlasti. Pad cijena značio bi pad prihoda članicama OPEC-a i moguće političke probleme unutar tih država. Iako je Sadam Husein čelnik kojega se treba riješiti jer bi to unaprijedilo cijelu regiju, ne treba ni na trenutak zaboraviti da je rat u Iraku rat koji bi se vodio na glavnoj benzinskoj crpki svijeta. The Daily Telegraph piše da skoro četvrtina palestinske djece mlađe od pet godina pati od akutne ili kronične neuhranjenosti. Stanje u pojasu Gaze je toliko ozbiljno da se može usporediti s problemima nigerijske ili čadske djece. Istraživanje o posljedicama izraelske blokade palestinskih područja provela je Američka agencija za međunarodni razvitak i rezultati ukazuju da, unatoč tome što nema apsolutne nestašice hrane, Palestinci su toliko siromašni da je ne mogu kupiti. The Times također navodi rezultate istog istraživanja, kao i izjave medicinskih i nutricionističkih stručnjaka koji tvrde da je stanje u pojasu Gaze i na Zapadnoj obali poprimilo oblik humanitarne krize. Izraelsko ministarstvo zdravlja odbija prihvatiti krivnju za takvo stanje jer hrana dolazi do regije, iako možda kasni zbog velikih sigurnosnih provjera. Izraelski ministar zdravstva čak kaže da palestinska djeca možda pate od neuhranjenosti, ali su barem živa, te da su oni sebe same stavili u tu situaciju zbog napada na Izrael. (BBC)