US RFE 4. VIII. RAZGOVOR S ĐINĐIĆEM

RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE 4. VIII. 2002. Z. Đinđić: Incident na Šarengradskoj adi nije bio potreban, ali nitko nema pravo govoriti Jugoslaviji kako će čuvati svoje granice. Razgovor vodila Branka Mihajlović. Premijer Vlade Srbije Zoran Đinđić u Pragu je od američko-češke zaklade Vaclav Polak primio nagradu za doprinos razvitku demokracije i slobode. - Nagrada koju ste primili u Pragu je priznanje za reformske poteze Vlade Srbije. Izvan zemlje dobivate nagrade, a u zemlji ne baš mnogo pljeska i nemate baš visoki rejting. Cijene li se vaše reforme više izvan zemlje nego u zemlji? = Nakon deset godina krize i četiri godine rata, nakon ukradene devizne štednje, nakon mnogo obiteljskih i kolektivnih nesreća ljudi žele malo mira, žele malo trošiti, žele se posvetiti sebi i svojoj obitelji. Tada se pojavljujemo mi i kažemo da 5. listopad nije predstavljao kraj već da je 5. listopad početak. Ako je netko mislio da smo završili posao, moram ga razočarati jer smo ga tek započeli. Ponovno mobilizacija, ponovo napor, ponovo 'izdržite' i ja imam za to mnogo razumijevanja. Ljudi su ispražnjeni, nemaju toliko energije da bi novim entuzijazmom krenuli u neku izgradnju. S vrlo visokih i uvaženih mjesta, iz vrlo cijenjenih međunarodnih financijskih institucija dolaze samo pohvale, iznenađenje i rešpekt za sve rezultate koje naša zemlja postiže. - Uz nagrade, dobivate li konkretnu financijsku i političku potporu, onakvu kakvu ste očekivali? = Realno rečeno, da. Nije realno da se umjesto gospodarstva koje samo sebe financira pretvorimo u zemlju koja će se financirati od donacija. Nije realno da neko drugi daje naše mirovine i plaće. Nije realno da nam osim 10 milijardi duga koji su nam oprostili, daju još 10 milijardi tek tako na lijepe oči. - Ovog tjedna dvije vijesti koje su stigle iz Amerike komentirane su u Beogradu kao one koje zbunjuju. Jedna je da se najavljuje ozbiljna donatorska konferencija američkih investitora ujesen, a druga je uvjetovanje financijske pomoći Jugoslaviji suradnjom s Haagom i financiranjem usporednih policijskih snaga u Kosovskoj Mitrovici. Jesu li to toplo-hladne poruke iz Amerike? = Ne, već je to znak da je Amerika jedna složena zemlja gdje postoje različiti interesi i različite skupine. Mislim da poslovni ljudi imaju velikog razumijevanja za našu zemlju, da State Department i jedan dio kongresnika ima velikog razumijevanja za našu zemlju. Najmanje razumijevanja za našu zemlju imaju nevladine organizacije i nekoliko skupina u Kongresu i Senatu koje su dovoljno utjecajne da s vremena na vrijeme provedu kroz odbore nešto kao što je taj Zakon o certifikaciji koji će biti izglasan. - Krajem rujna je prijem Jugoslavije u Vijeće Europe. Mislite li da to može biti ugroženo sporim pisanjem ustavne povelje o budućoj zajednici Srbije i Crne Gore? = Tijekom ljeta ćemo ubrzati pisanje i mislim da ćemo u roku sve to završiti - do sredine rujna imati pred skupštinama Srbije i Crne Gore jednu verziju koja će biti usuglašena i koja će, ako se primijeni, dovesti do države koja može funkcionirati. - Do polovice rujna to će biti usvojeno? = Obećali smo da ćemo do sredine ljeta imati tekst a u ranu jesen donijeti tekst ustava pred skupštine. Ako to ne učinimo, nitko drugi nije kriv nego mi sami. Svjesni smo da je Europa mnogo uložila u taj projekat i da bi bila velika politička blamaža za političare u Srbiji i Crnoj Gori ako to ne učinimo. - Predsjednik Jugoslavije i mogući predsjednički kandidat u Srbiji Vojislav Koštunica izjavio je da će predsjednički izbori biti borba dvije političke koncepcije - one u odbrani prava i one koja je spremna zgaziti pravo. Što Vi mislite da će u ovim izborima biti odlučujuće? = Mislim da to jest konkurencija dviju koncepcija, ali to nema veze s pravom već sa budućnošću Srbije. Dosta je cinično govoriti o pravima nakon svih skandala i afera koje su se dogodile - zloporabom kabineta i vojske. Nakon svega toga teško je govoriti o nekome kao o zaštitniku prava i nekog legalnog sustava. Milošević je napravio takav sustav koji onemogućava bilo kakve promjene tog sustava. Taj legalizam znači ne mijenjati ništa i čekati da se nešto samo promjeni. Mislim da je to jedno pasivno, gubitničko i defenzivno stajalište. - Javnost Srbije se pita kako bi to izgledalo da Vojislav Koštunica bude predsjednik Srbije, a Vi premijer Srbije s obzirom da, koliko sam razumjela u jednoj vašoj nedavnoj izjavi, ne komunicirate sa gospodinom Koštunicom. = Događaji iz prošlih nekoliko mjeseci su kod mene probudili sumnju u dobronamjernost mnogih ljudi u okruženju gospodina Koštunice. Rekao sam mu da dok je na čelu vojne obavještajne službe čovjek koga je on imenovao, a koji je učinio mnoge stvari koje vrijeđaju republičku vladu na čijem sam ja čelu, ne mogu surađivati s njim koji je postavio tog čovjeka i ne želi ga smijeniti. - Jedna vaša izjava izazvala je burne reakcije u Bosni i Hercegovini. Rekli ste da na Balkanu postoje dva velika problema: Kosovo i Bosna i Hercegovina, što je u Sarajevu shvaćeno kao dovođenje u pitanje statusa ove države. = Rekao sam da postoje dva protektorata i da tamo postoje strane postrojbe. Rekao sam da je to jedina regiju gdje postoje strane postrojbe u toj količini i da je to stvarni problem. - Mislite li da je status Bosne i Hercegovine otvoreno pitanje? = Mislim da u Bosni i Hercegovini postoji protektorat. Ako jedan stranac može promijeniti Ustav ili može dati dozvolu za pisanje ustava, ako može verificirati predsjednika koji je izabran izravno na izborima i može reći da on ne može zauzeti svoj položaj, onda je to protektorat. Sve dok postoji protektorat postoje otvorena pitanja. - Pitam Vas mislite li da je status Bosne i Hercegovine kao države otvoreno pitanje na isti način kao što je otvoreno pitanje statusa Kosova? = Ne znam ni je li pitanje statusa Kosova otvoreno na taj način. Vidim stvarne političke probleme u tome da ljudi biraju svoju vlast na jednom području, da žive stabilno i da se nitko ne bavi time kao otvorenim pitanjem. Niti se to događa u Bosni niti na Kosovu. Niti u jednom niti u drugom slučaju mi iz Beograda nećemo postavljati statusna pitanja. Niti u slučaju Bosne, niti u slučaju Kosova mi nemamo namjeru postavljati pitanje promjene statusa, ali mi koji tu živimo imamo pravo skrenuti pozornost na probleme jer sutra će se nešto dogoditi pa će oni biti uvučeni u to. - Pogranični incident na granici s Hrvatskom premijer Račan je protumačio kao pokušaj odlaganja rješavanja pitanja Prevlake. Pri tome je rekao da granicu treba čuvati policija, a ne vojska, kao što je to svugdje u Europi. To zvuči kao zaoštravanje odnosa Beograd - Zagreb. = Mislim da je riječ o bezazlenom nesporazumu. To je bio mali piknik u kojem su predsjednici općina iz Srbije i Hrvatske sudjelovali na hrvatskoj strani, te su nakon toga htjeli čamcima prijeći Dunav. - Govorim o tumačenju tog bezazlenog incidenta. = Opišimo najprije što se dogodilo. Ako to netko to tumači kao početak velike krize, onda nije stvar u događajima nego u tumačenju. Razgovarao sam s gospodinom Račanom i mislim da smo došli do tumačenja da je incident zaista nepotreban i da u budućnosti treba više obratiti pozornosti da se takve stvari izbjegavaju. Vojska nije bila obaviještena da postoje planovi da netko prelazi granicu. - Je li Vas je ova izjava gospodina Račana nakon toga iznenadila? = Ne mogu reći ni da je, niti da nije. Znam da ukoliko ste pokušali prijeći u Mađarsku, a da pri tome niste obavijestili mađarsku policiju, da ste imali velike probleme i da vas ne bi ispitivali samo sat vremena već mnogo duže, bez obzira tko ste. Priroda svake države je da ima svoje granice. Tko čuva naše granice je naše unutarnje pitanje i nitko izvana nam se nema pravo u to miješati. Mi se trebamo truditi da komunikacija bude profesionalnija i bolja i da nitko ne pokušava prijeći nečiju granicu, a da ne obavijesti drugu stranu jer to može izazvati incident. Nema nikakve veze Prevlaka. Prevlaka nije na Dunavu već na moru. Ne znam zašto je Račan generalizirao tu temu. Kada je riječ o nama u Srbiji, želimo imati dobre odnose sa svim našim susjedima. Čuvamo našu granicu i nitko je ne može prijeći tek tako bez putovnice i bez obavijesti, ali ne zanima nas da izazivamo incidente. Mislim da je u prošlosti bilo previše incidenata. Siguran sam da će to pasti u zaborav i da ćemo s Hrvatskom nastaviti unapređenje odnosa koje podrazumijeva rješenje pitanja izbjeglica koje su protjerane iz Hrvatske i koje danas žive u Srbiji, i njihove imovine, jer je to mnogo veći i teži problem nego kada se netko pokušava prebaciti čamcem pa ga matica ponese, a neki vojnik ispali par metaka u zrak. To nije dobro, ali je mnogo veći problem ako neko već deset godina ne može da vratiti u svoj stan i ne može ostvariti pravo na svoju imovinu. - Hrvatska vlada je prije dva dana donijela uredbu po kojoj bi sva imovina izbjeglih Srba koja je dana na korištenje drugim osobama trebala biti vraćena do kraja godine. = Mislim da sa Zagrebom imamo odnose na uzlaznoj putanji i da su odnosi sve bolji i bolji. Siguran sam da će za par mjeseci osjetiti još veći pomak. Posljednjih par mjeseci je bilo vrlo dobro razdoblje. Skoro smo došli do rješavanja pitanja viza. Ovi incidenti nam nisu potrebni i oni se mogu izbjeći boljom komunikacijom i profesionalnijim odnosom lokalnih pograničnih ljudi. To da pet gradonačelnika sjedne u čamac i vozi se Dunavom kao u Titovo vrijeme nije realno. I oni bi morali malo više razmišljati o svojoj odgovornosti kako bi se takve stvari izbjegle. (RFE)