NJ 31. VII. SZ: PROŠIRENJE I ZAŠTITA GRANICA SU VRLO SLOŽEN PROBLEM

NJEMAČKA SUEDDEUTSCHE ZEITUNG 31. VII. 2002. Varšava u ulozi stražara "Napori koje Europa ulaže u svoje ujedinjenje urađaju vidljivim plodovima. Već za godinu i pol granice između stare EU i maksimalno deset država mogle bi biti ukinute. No, rastući Europa nailazi na nove granice. I nakon proširenja EU, predviđenog 2004. g., Europa neće biti ujedinjena već ostale podijeljena. Budući da je tako, utorak je u Bruxellesu bio važan dan. Poljska je kao posljednji od deset izglednih kandidata završila poglavlje broj 24 u pregovorima o pristupu EU. Naslov tog poglavlja glasi 'Suradnja na području pravosuđa i unutrašnje sigurnosti' i nije sasvim u skladu s ogromnim vanjskim značenjem. Nema sumnje da je jedna od tema pregovora bila i djelotvornost poljskih sudova kao i borba protiv korupcije i kriminala. Na tim područjima ostaje još puno posla a EU će sa zanimanjem pratiti pozitivne pomake kao i eventualne slučajeve regresije. No, uistinu neograničenu pozornost Poljaci mogu sa sigurnošću očekivati u drugoj temi: riječ je o unutrašnjoj sigurnosti kroz proces formiranja vanjskih granica. Naime, na području sigurnosti i migracija proces proširenja EU temelji se na jednostavnoj trgovini. EU će otvoriti svoja vrata novim članicama na Istoku onoliko široko koliko ih one budu mogle čvrsto zatvoriti za svoje susjede, smještene još istočnije. To ne zvuči i stvarno nije lijepo ali je sastavni dio legitimne računice koja sažima koristi i štete. Primjerice, Njemačkoj će proces proširenja donijeti nedvojbenu korist u vidu pomicanja vanjske granice EU više od 600 kilometara istočno. Tu će granicu preuzeti Poljska koja zato mora povećati broj svojih graničnih službenika za polovinu te kupiti dodatne helikoptere i ostalu opremu. Dakle, upravo će najsiromašnije članice EU ubuduće zapasti obveza obrane velikog dijela europske granice blagostanja. To bi trebao imati na umu onaj tko u Muenchenu, Dublinu ili Beču lamentira nad navodno velikim troškovima proširenja - iako dansko predsjedateljstvo u Vijeću EU-a računa da će oni iznositi tek jednu tisućinku BDP-a povećane EU. U krugu vjerojatnih novopridošlica u 2004. g. Poljska će u ulozi graničara snositi glavninu tereta. Crta koja Poljsku odvaja od Ukrajine, Bjelorusije i ruske eksklave Kalinjingrada duga je gotovo 1200 kilometara. Zaštita te crte sukladno očekivanjima EU suočava Poljsku s financijskim, gospodarskim i političkim problemima. Financijske će probleme dijelom amortizirati EU koja je zemljama-kandidatima stavila na raspolaganje za zaštitu granica 340 milijuna eura. Gospodarske će konzekvence pogoditi u prvom redu ljude u pograničnim regijama čija je infrastruktura ionako slaba. Trgovina na malo često nije legalna na tim područjima ali mnogim ljudima pomaže da spoje kraj s krajem. Na istoku Poljske pomagat će ubuduće EU ali će zato ojačati osjećaj ljudi u zapadnom dijelu Ukrajine da su ostavljeni na cjedilu. Ta će okolnost zaoštriti političke probleme koje će Poljskoj donijeti doduše ne željezna ali ipak nepropusna zavjesa. Jaz u životnom standardu koji će se otvoriti između Poljske i njezinog istočnog susjeda suočit će Varšavu s problemima trenutno nedokučivih konzekvenci. Sve veća bijeda u susjednoj zemlji pojačat će pritisak na granicu i prisiliti Varšavu na još hermetičnije zatvaranje. To će pak otežati priželjkivanu politiku Poljske prema Istoku - riječ je o težnji Varšave - motiviranoj vitalnim vlastitim intereseom - da približi Ukrajince a jednog dana i Bjeloruse Europskoj uniji. Nakon prijema u EU Poljska će na istoku nastupati u ulozi zagovornika Europljana. Poljski pak pledoajei moraju naići na primjereni odjek budući da EU treba koncept za one koji u dogledno vrijeme neće moći steći status kandidata za pristup. Ne obavi li uspješno tu zadaću, EU neće pomoći ni dvostruko veći broj poljskih graničara", upozorava na kraju komentara Daniel Broessler.