KARLOVAC, 31. srpnja (Hina) - Sudsko vijeće Županijskoga suda u Karlovcu proglasilo je danas Fikreta Abdića krivim za ratni zločin počinjen tijekom 1993., 1994. i 1995. u tzv. Autonomnoj Pokrajini Zapadnoj Bosni te ga je po objema
točkama optužnice nepravomoćno osudilo na jedinstvenu kaznu zatvora od 20 godina.
KARLOVAC, 31. srpnja (Hina) - Sudsko vijeće Županijskoga suda u
Karlovcu proglasilo je danas Fikreta Abdića krivim za ratni zločin
počinjen tijekom 1993., 1994. i 1995. u tzv. Autonomnoj Pokrajini
Zapadnoj Bosni te ga je po objema točkama optužnice nepravomoćno
osudilo na jedinstvenu kaznu zatvora od 20 godina.#L#
Optužnica ga je teretila da je protivno Ustavu BiH proglasio tzv.
Autonomnu Pokrajinu Zapadnu Bosnu (APZB) i kao vrhovni zapovjednik
tzv. Narodne obrane Zapadne Bosne naredio, planirao i organizirao
otvaranje logora i prihvatnih centara u velikokladuškoj općini
radi zatvaranja građana koji su bili protiv uspostave APZB-a. U tim
se logorima, po optužnici, prema njima nečovječno postupalo i
prisiljavalo na službu u paravojsci.
U obrazloženju nepravomoćne presude predsjednica Vijeća Jasminka
Jerinić Mušnjak navela je da se presuda temelji na Osnovnome
kaznenom zakonu RH da je maksimalna jer su i djela i po Zakonu RH i po
međunarodnome humanitarnom pravu najteža.
"Vijeće ovog Suda smatra da kazna mora biti takva da jasno pokaže da
djela ratnog zločina, a pogotovo onih koji su na samom vrhu
strukture vlasti, mora biti takva da jasno pokaže osudu
civiliziranog i demokratskog društva. Protivnike se mora znati i
moći pobijediti argumentima zakona i na temelju uređenoga ljudskog
ponašanja. Ova kazna sadržava, osim kazne optuženiku, i element
tzv. generalne prevencije, koja svima mora reći da takvo ponašanje
nije dopušteno, da je kažnjivo, pa je zato izrečena i najteža
kazna", rekla je predsjednica Sudskog vijeća Jasminka Jerinić
Mušnjak.
Sudsko vijeće Abdićevu odgovornost nazvalo je izravnom namjerom, a
sutkinja Jerinić Mušnjak obrazložila je to riječima: "Pod
nepodijeljenim i isključivim vodstvom optuženika organizirali su
se logori kako bi se u njima našli ne samo protivnici AP-a, nego i
članovi njihovih obitelji (...) i ni u jednom trenutku tijekom ovog
suđenja optuženik nije izrazio žaljenje za stradavanjem tih ljudi,
pa ni za eventualno stradavanje."
Sudsko vijeće prihvatilo je dokumente i iskaze svjedoka po kojima
je najmanje troje ljudi umrlo od posljedica zlostavljanja u
logorima kroz koje je prošlo pet tisuća ljudi.
Optužnicu protiv Abdića još je u kolovozu 1996. podignulo Više
javno tužilaštvo u Bihaću, a odlukom Vrhovnoga suda RH prije godinu
dana preuzelo hrvatsko pravosuđe i Županijski sud u Karlovcu na
temelju Sporazuma vlada dviju država o pravnoj pomoći iz 1996.
Abdić je od 27. lipnja prošle godine u Okružnome zatvoru u Karlovcu,
a suđenje mu je počelo u rujnu prošle godine.
Tužiteljstvo smatra da je u postupku dokazano da je Abdić znao za
protupravno ponašanje u logorima, ali ništa nije učinio da se ono
spriječi. Nasuprot tomu, branitelji su zahtijevali oslobađajuću
presudu i puštanje iz pritvora. Obrana je dokumentirala da je
Ustavotvorna skupština, koju su izabrala legalna tijela,
proglasila APZB, ističući da je bio uređen sustav vlasti i
odgovornosti i da nema nijednog dokumenta ili naredbe koji bi
tražili kršenje međunarodnoga prava.
Izricanje presude ispred zgrade Županijskoga suda u Karlovcu
čekalo je oko 450 pristaša Fikreta Abdića iz Velike Kladuše (BiH).
Nakon što su čuli presudu, neki su zaplakali, a većina je zatim
skandirala: "Babo, Babo!"
(Hina) vh mć